Ove godine 11. rujna ćemo obilježiti četiri godine od najsmrtonosnijeg terorističkog napada na američkom tlu. Preko tri tisuće ljudi je poginulo u napadima koji su srušili Svjetski trgovinski centar u New Yorku i teško oštetili sjedište američkog Ministarstva obrane, Pentagon, pokraj Washingtona. Kako se približava ova bolna godišnjica, Amerika još uvijek razmišlja o gubicima dok isto vremenom raspravlja o najboljim načinima da se odgovori na taktiku terora.
Treba li borba protiv terorizma biti u temelju američke vanjske politike? Trebaju li Sjedinjene Države odgovarati na terorizam vojnom silom, čak i pod cijenu da to naruši njihov ugled u inozemstvu? Bivša američka državna tajnica Madeleine Albright neki je dan govorila na konferenciji o terorizmu ovdje u Washingtonu, gdje je ponudila svoj pogled na ovaj problem.
Borba protiv terorizma traži snažnu vojnu akciju, kaže bivša državna tajnica, ali, po njenom mišljenju, uporaba sile ne bi smjela postati središnji aspekt američkog odgovora na terorizam. "Terorizam traži od nas da razumijemo naše druge izvore moći, koji se očigledno sastoje od diplomacije, našeg razumijevanja povijesti i kulture zemalja kojima se obraćamo, korištenja sposobnosti da obrazujemo, da govorimo o važnosti demokracije i da općenito razumijemo kako postoji puno veća uloga za nošenje s korijenima terorizma".
Nijedna zemlja ne može uspješno riješiti pitanje terorizma sama, kaže gospođa Albright. Međunarodna priroda terorizma traži zajednički međunarodni odgovor, što vodi do stvaranja protu-terorističkih saveza, U zajedničkom ratu protiv terorizma, Sjedinjene Države ne smiju tolerirati režime koji su suprotni američkim vrijednostima, kao što su sloboda i ljudska prava, kaže Madeleine Albright. "Ja sam zabrinuta da, ako učinite borbu protiv terorizma središnjim aspektom vaše vanjske politike, tad dajete 'carte blanche' onima koji tvrde da se bore protiv terorizma. To je moja briga glede ruskog predsjednika Putina i Čečenije; to je moja briga s uzbečkim predsjednikom Karimovim i drugima koji kažu da se "samo bore" protiv terorizma, dok u stvarnosti čine nešto posve drugo".
Gospođa Albright, koja je sad čelnica Nacionalnog demokratskog instituta, kaže da se demokracija ne može nametnuti silom. Ona treba poteći iz nekog društva. "Ja se vrlo zalažem za širenje demokracije. Međutim, demokracija nije imperijalizam. Uznemiruje me kad vidim što se sad događa, jer demokracija se izjednačava s vojnim nametanjem i američkim stajalištem o demokraciji".
Madeleine Albright kaže da je američki angažman u Iraku narušio ugled Sjedinjenih Država u svijetu. Unatoč nesuglasica u prošlosti, saveznici sad moraju shvatiti da će konačni ishod situacije u Iraku utjecati na globalnu sigurnost u sljedećim desetljećima. Madeleine Albright pozvala je slobodni svijet da stavi na stranu svoje uzajamne zamjerke i radi na ostvarivanju zajedničkog cilja.