Ruski napad na svog manjeg susjeda Ukrajinu doveo je do toga da i Švedska i Finska preispitaju svoje sigurnosne potrebe i krenu da traže sigurnost u savezu od kojeg su stajale odvojeno tokom dugih godina Hladnog rata.
Rat u Ukrajini, koji Moskva naziva posebnom vojnom operacijom, ali koji je već ubio tisuće i raselio milione, razbio je dugogodišnju sigurnosnu politiku i potaknuo val potpore javnosti za članstvo u NATO-u u obje zemlje.
Socijaldemokrati premijerke Magdalene Andersson, najveća stranka na svim izborima u prošlom stoljeću, vodili su unutarnje debate tokom prošle sedmica o odustajanju od dugotrajnog protivljenja članstvu u NATO-u.
S obzirom na to da je stranačko vodstvo izjavilo da će odlučiti u nedjelju i da se općenito očekuje da će odustati od svog protivljenja, podrška pridruživanju savezu imala bi veliku većinu u švedskom Riksdagu, a veći dio opozicije je već za.
U miru od dana Napoleonovih ratova, Švedska je više oklijevala odbaciti svoje nesvrstavanje od Finske, koja je vodila krvavi sukob sa Sovjetskim Savezom u 20. stoljeću.
Finski predsjednik i premijer u četvrtak su svoju zemlju postavili čvrstom na putu pridruživanja zapadnom savezu "bez odgađanja", dodajući zamah za Švedsku da učini isto.
Zahtjev za članstvo najavit će napeto čekanje tokom mjeseci koje su potrebne da bi to ratificirale sve članice NATO-a - Turska je već izrazila svoje prigovore - iako su savez i Bijela kuća rekli da su uvjereni da bi se u međuvremenu mogli riješiti bilo kakvi sigurnosni problemi.
FILE - NATO Secretary General Jens Stoltenberg, center, speaks at a media conference with Finland's Foreign Minister Pekka Haavisto, left, and Sweden's Foreign Minister Ann Linde, at NATO headquarters in Brussels, Belgium Jan. 24, 2022.
Obje su zemlje već partneri u NATO-u, jer su godinama sudjelovali u savezničkim vježbama i odbacili su strogu neutralnost pri ulasku u Europsku uniju 1995. godine. No, do sada su smatrali da je mir najbolje čuvati tako da se javno ne biraju strane.
Rusija je upozorila Švedsku i Finsku na "ozbiljne posljedice" i da bi mogla rasporediti nuklearno oružje i hipersonične projektile u evropskoj eksklavi Kalinjingrad ako Švedska i Finska postanu članice NATO-a.
Odluka da se smjesti pod kišobran NATO-a predstavljala bi nazadovanje za Moskvu, s ratom u Ukrajini koji je pokrenuo upravo onu vrstu proširenja saveza na ruskim granicama za koje Moskva kaže da se naoružala kako bi spriječila.
Nakon što su čelnici Finske najavili svoju odlučnost pridružiti se, Kremlj je rekao da to predstavlja neprijateljski potez koji prijeti Rusiji, neodređeno upozoravajući na "odmazde, vojno-tehničke i druge prirode".
Švedska je obnavljala svoju vojsku tokom posljednjeg desetljeća, osobito od ruske aneksije Krima od Ukrajine 2014. godine, kupovinom američkih raketnih sistema protuzračne obrane Patriot i baziranim postrojbama na baltičkom otoku Gotlandu.
Međustranačka parlamentarna revizija u petak kaže da bi pridruživanje NATO-u ojačalo nacionalnu sigurnost Švedske i pomoglo stabilizaciji nordijskih i baltičkih regija.