Visoki američki zvaničnik, koji je odbio dati detalje na telefonskom brifingu s novinarima kasno u ponedjeljak, rekao je da će daljnje američke mjere "držati Rusiju odgovornom za jasno kršenje međunarodnog prava i suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, kao i rusko kršenje međunarodnih obaveza".
Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss koristila je sličan jezik u vezi djelovanja svoje vlade, dok su francuski i njemački predstavnici govorili o čvrstim mjerama koje se pripremaju dok su se obraćali na sastanku Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Sedmicama su američki i evropski saveznici upozoravaju na teške posljedice po Rusiju ako pokrene invaziju na Ukrajinu, na mogućnost koja se gleda sa sve većim strahom jer je Rusija rasporedila 150.000 vojnika zajedno sa vojnom opremom duž svoje granice s Ukrajinom. Rusija negira pokretanje napada na Ukrajinu.
Američki predsjednik Joe Biden izdao je u ponedjeljak inicijalni set sankcija kao odgovor na Putinovo priznanje otcjepljenih regiona i njegovu naredbu za raspoređivanje, kako je nazvao, ruskih mirovnih snaga.
Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je novinarima da je prva runda sankcija bila posebno vezana za te akcije i da ne predstavlja "brze i oštre ekonomske mjere koje smo pripremali u koordinaciji sa saveznicima i partnerima ako Rusija dodatno napadne Ukrajinu".
Bidenova naredba zabranjuje nova ulaganja, trgovinu i financiranje Amerikanaca u tim područjima.
Zvaničnik nije želio reći da li je još uvijek u planu da se državni sekretar Antony Blinken sastane sa svojim ruskim kolegom Sergejom Lavrovom kasnije ove sedmice. Taj sastanak bi imao za cilj da postavi scenu za mogući samit Putina i Bidena. Biden je ranije pristao na sastanak pod uslovom da ne dođe do ruske invazije na Ukrajinu,
"Nastavićemo da se bavimo diplomatijom sve dok tenkovi ne krenu", rekao je zvaničnik. "Ne gajimo iluzija o tome šta će vjerovatno uslijediti. I spremni smo da odlučno odgovorimo kada se to dogodi."
Tenk na ulici nakon što je ruski Putin naredio raspoređivanje ruskih trupa u dva otcjepljena regiona u istočnoj Ukrajini nakon priznavanja njihove nezavisnosti, u gradu Donjecku koji kontrolišu separatisti, Ukrajina, 22. februara 2022.
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova rekla je u utorak da je ruska strana još uvijek "spremna za pregovore".
Blinken bi trebao ugostiti ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmytra Kulebu na sastanku u Washingtonu u utorak nakon što je s njim razgovarao telefonom u ponedjeljak kako bi "ponovo potvrdio nepokolebljivu podršku SAD-a Ukrajini", navodi se u saopćenju State Departmenta.
Analitičarka i autorica Angela Stent iz Instituta Brookings rekla je u ponedjeljak da je samit između Bidena i Putina sada posebno težak prijedlog.
"U ovom trenutku, mislim, još jedan lični sastanak između predsjednika Bidena i predsjednika Putina bez postavljanja nekih uslova za Ruse, a da oni ne pokažu neku dobru volju ili iskreno interesovanje za razgovore tako što će preokrenuti neke stvari koje rade, mislim da nema smisla", rekla je ona. "Jer, znate, inače samo igramo na ruku Kremlju i izgleda kao da će oni ići naprijed i raditi šta god žele bez obzira na ove pregovore."
Biden je u ponedjeljak razgovarao i s njemačkim i francuskim liderima, a posebno s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. U oba poziva, Bijela kuća je rekla: "Lideri su oštro osudili odluku predsjednika Putina da prizna takozvane regije DNR i LNR Ukrajine kao 'nezavisne'."
Washingtonu se odmah pridružila Evropska unija u najavi sankcija, a predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Vijeća Charles Michel nazvali su Putinovo priznanje ovih separatističkih područja "eklatantnim kršenjem međunarodnog prava".
Kremlj je saopćio da je Putin u ponedjeljak obavijestio lidere Francuske i Njemačke o svojoj odluci, a zatim potpisao dokumente kojima te regije više nisu dio Ukrajine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin
Putin je održao televizijsko obraćanje ruskom narodu, izlažući svoju verziju istorije nacionalnih granica u Evropi i raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih.
Tvrdio je da Ukrajina "nikada" nije bila prava nacija, već istorijski dio Rusije.
Oko 14.000 ljudi ubijeno je na teritoriji Donbasa od 2014. u borbama između promoskovskih separatista i kijevskih snaga koje su započele nakon što je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim.
SAD i njihovi saveznici u NATO-u tvrde da Rusija izvodi operacije pod lažnom zastavom u Donjecku i Lugansku kako bi se učinilo da ukrajinske snage predstavljaju sve veću prijetnju. Kijev kaže da nema namjeru da pokrene sveobuhvatan napad na region u istočnoj Ukrajini, a Zapad kaže da Rusija pokušava da opravda razloge za invaziju kako bi zaštitila ruske simpatizere.
Separatisti žele da Rusija potpiše sporazume o prijateljstvu i da im pruži vojnu pomoć kako bi ih zaštitili od, kako tvrde, ukrajinske vojne ofanzive koja je u toku.