Istovremeno, zemlje širom svijeta zapošljavaju sve veći broj “pratilaca kontakata” dok se nadaju da će na taj način spriječiti širenje virusa.
Sagovornica BIRN-a BiH čiji je suprug na serološkom testu u privatnoj zdravstvenoj ustanovi bio pozitivan, kaže kako već dvije sedmice čekaju rezultate novog testiranja kojeg su napravili uz saglasnost doktora porodične medicine.
„Niko nas nikada nije upitao ni za kakave kontakte pa ni za naša dva sina koja žive sa nama. Oni nisu ni anketirani ni testrani, a ni u izolaciji, a nas dvoje jesmo“, priča A.P. iz Sarajeva.
Radna kolegica D.J. iz Tuzle imala je simptome koronavirusa. PCR test je pokazao da je pozitivna.
„Ispričala nam je kako su joj uposlenici nadležne epidemiološke službe rekli da će je zvati da im da informacije o osobama sa kojima je bila u kontaktu ali nikada je niko nije nazvao. Moje kolege i ja smo se iz straha testirali u privatnim klinikama. Svi smo negativni, ali nam nije jasno zašto nas niko nikada nije nazvao“, kaže D.J. iz Tuzle.
T.K. iz Sarajeva razgovarala je telefonskim putem sa epidemiologom nakon što je direktor firme u kojoj je bila zaposlena zaražen koronavirusom.
„Razgovor je trajao pet minuta. Rečeno mi je da su male šanse da sam zaražena i to je to. Niko nije upisao moje podatke. Jedino što je doktorica sugerisala je da u narednom periodu izbjegavam kontakte sa ljudima. Prilično je zbunjujući taj cijeli proces. Šta ako sam asimptomatski pacijent“, pita se T.K. iz Sarajeva.
Neujednačen sistem pohranjivanja podataka
A health worker measures the temperature of a woman outside a hospital in Sarajevo, May 26, 2020
Jelena Đaković-Dević, epidemiolog u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske, ističe da je Institut na početku epidemije koronavirusa svim domovima zdravlja u Republici Srpskoj dostavio preporuke za praćenje i upravljanje kontaktima osoba sa sumnjom da su zaražene koronavirusom.
„U Republici Srpskoj praćenje kontakata rade higijensko-epidemiološke službe pripadajućih domova zdravlja. Institut je održao nekoliko edukacija i radionica higijensko-epidemiološkim službama domova zdravlja. Zdravstvene ustanove čuvaju dokumentaciju u skladu sa svojim važećim aktima“, objašnjava Đaković–Dević.
Kao i u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH epidemiološki nadzor nad osobama pozitivnim na koronavirus i njihovim kontaktima provodi mreža higijensko-epidemioloških službi kantonalnih zavoda za javno zdravstvo.
„Među prvim dokumentima izdali smo smjernice za upravljanje osobama koje su bile u kontaktu sa pozitivnim slučajem na koronavirus kako bi se kantonalnim zavodima za javno zdravstvo olakšao rad na terenu. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH prikuplja podatke o izvršenim testiranjima na području FBiH, pozitivnim osobama, aktivnim pacijentima, hospitalizovanih osobama i smrtnim ishodima osoba pozitivnih na koronavirus. Vlada FBiH razvila je program za praćenje bez uvida u lične podatke. Te podatke mogu vidjeti samo kantonalni zavodi za javno zdravstvo“, navodi se u dopisu Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
U Kantonu Sarajevo postoji informacioni sistem u kojem je moguće vidjeti pozitivne osobe, negativno testirane osobe i osobe u samoizolaciji. Svi podaci dostupni su Zavodu za javno zdravstvo Federacije i Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove – Sarajevo, a informacije o osobama u samoizolaciji Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.
Prema riječima Anise Bajramović, epidemiologa Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, anketiranje provode zdravstveni profesionalci, epidemiolozi i educirani sanitarni tehničari i sestre Zavoda za javno zdravstvo KS, te sanitarni inžinjeri.
„Proveli smo obuku o praćenju kontakata za svoje uposlenike. Upitnik je sastavni dio elektronskog kartona pacijenta koji popunjava nadležni ljekar. Saznanjem kroz informacioni sistem Kantona Sarajevo ko je pozitivan dolazi se do broja telefona pacijenta te se isti poziva ukoliko nije hospitalizovan. U suprotnom zove se član porodice“, precizira Bajramović.
„Pozitivna osoba nam daje imena kontakata i brojeve telefona. Te osobe se pozivaju i anketiraju. Naređuje se javljanje nadležnom ljekaru radi stavljanja pod zdravstveni nadzor i testiranje svih ostalih članova porodice i kontakata“, dodaje Bajramović.
U skladu sa naredbom Civilne zaštite Kantona Sarajevo, građani imaju obavezu da se jave zdravstvenoj službi ukoliko su imali kontakt sa COVID – 19 oboljenjem ili su uočili pojavu simptoma infektivnog sindroma.
Praćenje kontakata u Domu zdravlja Kantona Sarajevo vrši pet uposlenika higijensko-epidemiološke službe.
„Radionice o praćenju kontakata nismo organizovali. Svi podaci se bilježe elektronski pomoću MEDIT informacionog sistema. Anketni listići se mogu printati u slučaju zahtjeva pacijenta. Do sada je anketirano oko 10.000 osoba. Broj se iz dana u dan mijenja“, odgovaraju iz higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja KS.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje u privremenom uputstvu za praćenje kontakata koje se može naći na njihovoj zvaničnoj web stranici svakodnevno praćenje telefonom ili posjećivanje kontakata. Moguće je i da se kontakti sami jave i informišu timove za praćenje o svom zdravstvenom stanju čak i kada nemaju izražene simptome bolesti. Ako se kontakti ne javljaju, potrebno je zamoliti njihovu njihovu rodbinu i prijatelje da ih posjete.
Medina Bičo, direktorica Zavoda za javno zdravstvo BPK Goražde kaže da deset uposlenika Zavoda prati kontakte jer nemaju epidemiologa u higijensko – epidemiološkoj službi.
„Na početku epidemije najbliže kontakte zvali smo svaka tri dana ali nam pomaže i kada nam se ljudi sami jave. Imamo svoju bazu podataka koja se dnevno ažurira, a zdravstvene ustanove svoju. U slučaju da se tokom trijaže identifikuje potencijalno zaraženi pacijent, onda nas kontaktiraju“, govori Bičo.
Ona napominje da su u ovom kantonu Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH organizovali za svaku zdravstvenu ustanovu po jednu edukaciju, a za Zavod za javno zdravstvo BPK Goražde dvije radionice na temu testiranja i praćenja kontakata. Edin Čengić, direktor Doma zdravlja „Dr. Isak Samokovlija“ Goražde tvrdi drugačije.
„Nismo organizovali radionice na temu praćenja kontakata. U našoj zdravstvenoj ustanovi, podatke prikupljaju medicinske sestre i tehničari. Ukupno 17 osoba svakodnevo vrši anketiranje. Podaci se upisuju na papir i dostavljaju glavnoj sestri. Podatke ne obrađujemo elektronski i ne znamo tačan broj anketiranih osoba. Anketni listići se čuvaju u kancelariji glavne sestre, a kasnije će biti smješteni u arhivsku sobu gdje će se čuvati najmanje pet godina“, objašnjava Čengić.
Senad Huseinagić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici istakao je da je epidemiološko anketiranje i evidentiranje propisano ranijim zakonima i zdravstvenim propisima, a provodilo se i prije u sličnim epidemiološkim situacijama.
„Ovaj posao rade školovani stručnjaci epidemiolozi Instituta i higijensko-epidemioloških službi u svih 12 općina i gradova Zeničko-dobojskog kantona. Institut raspolaže sa više baza podataka koja se čuvaju na zaštićenim serverima. Bazama ima pristup samo tim ovlaštenih osoba. Institut može pružiti statističke podatke za potrebe viših nivoa zdravstvene zaštite, statističku obradu i javno informisanje dok lični podaci ostaju zaštićeni i ne mogu se dobiti ni pod kojim okolnostima“, ocjenjuje Huseinagić.
Tamara Efendić-Spahić, članica Udruženja psihologa FBiH i profesorica na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli smatra da sve što ugrožava i narušava ljudsku privatnost naročito u doba krize može uticati na mentalno zdravlje pojedinca.
„Svaka osoba koja radi na poslovima praćenja kontakata treba imati bazična znanja iz područja psihologije. Privatnost u trenutku trijaže trebala bi biti obavezujući uslov. Mi nemamo informacije o tome koliko su informacije uzete na ovaj način tačne. U slučaju da nisu, niko nema pravo zamjerati ljudima što na ovaj način štite svoju privatnost“, naglašava Efendić–Spahić.
Svjetski izazov
A woman's blood is collected for testing of coronavirus antibodies at a drive through testing site in Hempstead, N.Y., Tuesday, April 14, 2020.
Praćenje kontakata izazov je za većinu država. Svjetska zdravstvena organizacija jasno definiše profil anketara koji se „mogu pronaći putem lokalnih samouprava, nevladinih organizacija, univerzitetskih organizacija, volonterskih udruženja. Podaci se prikupljaju direktnim razgovorom, putem listi kontakata sa događaja i medijskih saopštenja u kojima se građani pozivaju da se sami jave osobama za praćenje kontakata“.
Sjedinjene Američke države odlučile su se na ovakvu vrstu praćenja. CONTRACE Public Health Corps organizacija je koja provodi nacionalnu kampanju zapošljavanja anketara.
„Identifikujemo i obučavamo osobe za praćenje kontakata uz podršku Udruženja državnih i regionalnih zdravstvenih službenika i Svjetske zdravstvene organizacije. Podatke o obučenim osobama proslijeđujemo organizacijama koje zapošljavaju timove za praćenje kontakta“, poručuje CONTRACE Public Health Corps na svojoj web stranici.
ProPublica izvještava o Fitzhugh Mullan institutu za jednakost zdravstvenih radnika George Washington Univerziteta koji je kreirao program za procjenu potreba za osobama za praćenje kontakata u odnosu na stepen širenja zaraze u Americi. U ovom trenutku je prema podacima Instituta potrebno oko 164.000 osoba za praćenje kontakata u Sjedinjenim Američkim državama.
„Grad Wuhan ima 11 miliona stanovnika. U jednom trenutku zaposlio je 9.000 anketara. Novi Zeland koji koronavirus drži pod kontrolom ima samo 190 anketara za cijelu zemlju“, analizira ProPublica.
Upošljavanje većeg broja osoba za praćenje kontakata ne znači nužno uspjeh u lociranju zaraženih građana. The New York Times objavio je podatak da je grad New York angažovao 3.000 osoba za praćenje kontakata ali su rezultati bili ispod očekivanih.
„Kina, Južna Koreja, Njemačka i druge zemlje imaju opsežne programe praćenja koji su pomogli u smanjenju epidemije. U Južnoj Koreji ljudi na vjenčanjima, pogrebima, u karaoke barovima, noćnim klubovima i salonima internetskih igara upisuju svoja imena i telefonske brojeve, a vlasti podatke o lokaciji određene osobe iščitavaju s mobitela ili prate transakcije ostvarene putem kreditnih kartica“, naznačujeThe New York Times.
Kao primjer loše provedenog praćenja kontakata The New York Times spominje britanski program „NHS testiraj i uprati“. Već u prvoj sedmici praćenja kontakata hiljade zaraženih pacijenata su zanemareni. Anketari su kontaktirali 5.407 osoba, a izostavili još 2.710 pozitivnih slučajeva.
„Druge države u Evropi ulažu u javni sektor i razvoj sistema za praćenje kontakata koji će vjerovatno godinama biti u upotrebi. Njemačka je angažovala osobe za praćenje kontakata u 375 javnih zdravstvenih ustanova, a svaki tim ima doktora koji obavlja testiranje“, piše The New York Times.
Mobilne aplikacije za praćenje kontakata još uvijek nisu u širokoj primjeni. Deutsche Welle u svojoj analizi konstatuje kako bi „aplikacije za praćenje širenja koronavirusa trebale spriječiti drugi val pandemije ali tehnika još nije sazrela, pogotovo ne kod primjene izvan granica vlastite zemlje“.
„Francuska aplikacija ne reaguje u inozemstvu. Njemačka aplikacija u principu funkcioniše kao i francuska tj. bilježi sve korisnike iste aplikacije koji se barem 15 minuta nalaze u blizini, ali za razliku od francuske verzije, kod koje se svi podaci pohranjuju centralno, podaci se kod njemačke aplikacije pohranjuju lokalno, dakle na samom pametnom telefonu. Sličnu tehnologiju koriste i Austrija i Švicarska“, doznaje Deutsche Welle.
Jutarnji list najavljuje da će mobilna aplikacija za praćenje kontakata u Hrvatskoj biti spremna za korištenje sljedeći mjesec.
„Nakon dogovora na nivou EU da aplikacije moraju raditi na teritoriju cijele EU prići će se tehničkoj realizaciji ovog dogovora. Drugi problem je pitanje privatnosti, nadzora i prikupljanja podataka. Nijedna aplikacija dosada se nije pokazala kao pravo rješenje“, informiše Jutarnji list.
BiH ne razmišlja o izradi nacionalne aplikacije za praćenje kontakata. U Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH pojašnjavaju da zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH nisu ni razmatrali ovu mogućnost. Institut za javo zdravstvo Republike Srpske najavaljuje da će u narednom periodu razmotriti prednosti i nedostatke trenutnog načina praćenja kontakata i u skladu s tim i preduzeti mjere.