U svakodnevnom životu okruženi smo raznim elektroničkim i tehničkim napravama – od mobitela i kompjutera, pa do hibridnih automobila i naftnih platformi za bušotine na oceanskim dubinama, tehnološki napredak iz temelja mijenja naše živote. No, istodobno sve više raste zabrinutost da razumijevanje i shvaćanje u javnosti načina funkcioniranja tih tehnoloških čuda, a posebice posljedica po društvo i okoliš, ne drži korak. Za tehničko prosvjećivanje javnosti, inženjerski krugovi se sve više oslanjaju na specijalizirano znanstveno novinarstvo.
Od svakih 800 ljudi u Americi, samo jedna osoba je tehničke struke i obrazovanja, što velik broj Amerikanaca ostavlja bez znanja neophodnog za razumijevanje današnjeg tehnološkog svijeta. No, novinari koji su specijalizirani za praćenje znanstvenih tema – često i sami obrazovani prvenstveno u znanstvenim poljima - pomažu prenijeti komplicirane teme u jezik kojim govore prosječne osobe. Znanstvene organizacije potiču takve napore, pa je i Institut za elektrotehniku i elektroniku nedavno uspostavio nagrade kojima odlikuje znanstvene novinare. Nita Patel je dopredsjednica instituta, zadužena za odnose s javnošću:
"Ta je nagrada uspostavljena kako bi se poticalo novinare da pišu o znanstvenim i tehničko-tehnološkim temama. Time građani postaju bolje informirani i svjesniji ne samo tehničkih činjenica, nego i načina na koje se na njihove živote odražavaju znanstvena i tehnološka istraživanja, te inženjerski dizajn."
Randy Atkins, iz Nacionalne akademije strojarstva, jedan je od ovogodišnjih dobitnika nagrade. Priznanje mu je odano za njegov tjedni podkast, naslovljen Engineering Innovation, u kojemu teme iz dnevnih vijesti dobiju iscrpniju tehničku pozadinu. Recimo, kad se događa lansiranje svemirskog raketoplana, on detaljnije objasni na koji su način izrađene specijalno ojačane ugljikove pločice – koje štite aluminijski okvir raketoplana – tako da ustvari postaju sve čvršće kako raste vanjska temperatura pri povratku letjelice u atmosferu. Atkins kaže da javnost ne dobiva dovoljno tehničkih informacija.
"Iskreno želim da se više novinara bavi takvim pitanjima. Bojim se da današnje novinarstvo ne radi dovoljno na prenošenju važnih priča i pitanja koja se kriju iza dnevnih vijesti. Novinari se bave samo laganijim stvarima, a inženjerski aspekt se krije iza gotovo svake priče. Publika je inteligentna i mislim da bi pohlepno gutala takve informacije kad bi se novinari samo potrudili da ih iznesu."
Druga dobitnica ovogodišnje nagrade za znanstveno-tehničko novinarstvo je Holly Morris, iz lokalne televizijske postaje u glavnom gradu Washingtonu. Tijekom svog jutarnjeg pregleda vijesti, ona izvješćuje i o događanjima u lokalnoj zajednici. Institut za elektrotehniku i elektroniku odao joj je priznanje za izvješća o srednjoškolskom natjecanju na temu 'Grad budućnosti', održanom 2009. Učenici su tijekom natjecanja zamišljali i planirali grad budućnosti, pridajući posebnu pažnju tehničkim rješenjima, poput stvaranja energije, održavanja kakvoće vode, kao i infrastrukture. Holly Morris – koja je diplomirala strojarstvo – kaže da projekti poput dizajna grada budućnosti inspiriraju djecu za karijere na polju inžinjerstva, ali isto tako dovode do rasprava o idejama koje bi jednog dana mogle uroditi značajnim napretcima.
"Njihove bi ideje mogle uroditi nekim prijelomnim napretkom. Uz to, oni shvate da inžinjeri nisu uvijek neka nevjerojatna genijalna bića iz drugog svijeta, nego da se njihov posao i značaj tog posla može shvatiti. Uz to, shvate da su ideje plod suradnje i dijaloga, da sve dobre ideje potječu iz nekih drugih ideja. Tu je na djelu dobar starinski koncept 'pretresanja ideja', danas nazvan 'brainstorming'."
Nove tehnologije zadiru u sve više područja, te je potreba za znanstveno-tehničkim novinarstvom sve veća, smatra Wilson Lowry, profesor novinarstva sa Sveučilišta Alabame. Kao prvi autor jedne nove studije o medijskoj komunikaciji, on naglašava važnost objašnjavanja javnosti inherentnih složenosti današnjih tehnologija, pitanju koje je posebno relevantno zbog izlijevanja nafte u Meksičkom zaljevu.
"Uzmimo za primjer, situaciju u Meksičkom zaljevu: BP je učinio loše, to je loša kompanija, koja je donijela loše odluke. Ako to ostane lekcija koju smo naučili, onda, čini mi se, idemo u krivom smjeru. Mislim da moramo isto tako u najmanju ruku razmotriti pitanje bušenja, pitanje naše energetske politike. Treba li uopće bušiti za naftom na dnu oceana?"
To je tip pitanja koja pitaju i dobitnici nagrada za znanstveno novinarstvo dok svoje čitatelje obrazuju o tehnološkim mogućnostima i ograničenjima naše znanstvene zajednice.