Fatima Zaimović, nekadašnja glavna sestra na dječijoj hirurgiji bolnice na Koševu u Sarajevu, opisala je u Hagu kako je bilo raditi u ratu.
U svjedočenju koje je Sense prenio prije šest godina, Zaimović je navela da su djeca dolazila istraumatizirana zbog povreda, a da je njihovo stanje dodatno pogoršavala paljba sa okolnih sarajevskih brda. Pojasnila je da su se djeca od svakog zvuka granate mokrila, plakala i tražila zaštitu sestara.
„Posebno je bilo teško kada je osoblje klinike djecu moralo izmještati u podrume i neuslovne hodnike”, ispričala je Zaimović.
Ona je jedna od žena koja je pomagala za vrijeme četverogodišnje opsade. U odnosu na pisana ratna svjedočenja, Delić je kroz fotografije ispričao život žena u ratnom Sarajevu.
Izložba autora Delića je otvorena u zgradi Delegacije Evropske unije u Sarajevu povodom obilježavanja Međunarodnog dana protiv nasilja nad ženama i kao doprinos kampanji aktivizmu protiv rodno zasnovanog nasilja.
Međunarodni teatarski festival (MESS) jedan je od organizatora ovog događaja, a direktor te institucije, Nihad Kreševljaković, kaže da je danas skoro 50 posto žena u BiH izloženo nekoj vrsti nasilja.
Izložbom fotografija „Žena u Sarajevu pod opsadom”, kaže Kreševljaković, namjera je skrenuti pažnju da se „današnji nasilnici ne razlikuju od onih nasilnika koji su u periodu između 1992. i 1995. terorizirali grad, Sarajlije i Sarajke”.
„Sama činjenica da žene nas nose devet mjeseci, govori o jednom stalnom naporu, nadi, hrabrosti da se donese jedan život”, dodao je on.
Fotograf Delić pojašnjava da je predstavljeno 30 fotografija, koje su nastale u prve dvije godine rata u Sarajevu.
„Na fotografijama je predstavljen svakodnevni život. Kada smo birali fotografije, birali smo žene koje su radom, onim što se događa na fotografiji, pokazivale neku nadu. Nadu da će rat u Sarajevu jednom biti nekad”, rekao je on.
Za vrijeme rata u Sarajevu, kako je rekao Kreševljaković, poginule su 2.142 žene. Suada Dilberović i Olga Sučić su prve žrtve opsade Sarajeva.
