Više od 300 sveučilišta širom Sjedinjenih Država opredjelilo se za takozvanu ‘zelenu opciju,’ čiji je cilj očuvanje okoliša. Sveučilišta grade održive nastambe, renoviraju i osuvremenjuju postojeće zgrade postavljajući na njih solarne panele i vjetrene sustave, sade organičke vrtove i smanjuju ispuštanje ugljičnog dioksida. Sveučilišta su uvela i akademske programe s ekološkom tematikom. Stručnjaci su ovaj koncept nazvali najvećom transformacijom koledža i sveučilišta u posljednjih nekoliko desetljeća.
Sveučilište George Washington u glavnom američkom gradu ove godine ima jako dobru žetvu jagoda. Suncokreti su ponovno izrasli nakon zime, a i tikvice izgledaju dobro. Eloise Smith, koja je upravo diplomirala na ovom sveučilištu, vodi brigu o vrtu: "Ovo su mali cvjetovi tikvica. Beremo muške, jer oni se ne pretvaraju u plod".
Studenti volonteri održavaju jedan od dvaju vrtova koji pripadaju sveučilištu. Vrtovi su samo jedan od nekoliko programa održivosti koje je uvelo sveučilište George Washington. Drugi programi obuhvaćaju nove ‘zelene’ zgrade, odnosno one koje štede energiju pa tako imaju minimalni učinak po okoliš, zatim programe reciklaže, zelene krovove, pa čak i vlastite televizijske programe i multimedijalni show o ekologiji. Meghan Chapple-Brown, direktorica Programa održivosti, kaže da je sveučilište na tri zgrade postavilo integrirani solarni sustav te time postalo mjesto s najvećim sustavom tople vode dobivene iz sunčeve energije na istočnoj obali Sjedinjenih Država. Ona kaže da je ekološka orijentacija sveučilišta, započeta prije deset godina, usredotočena na tri grane: "To su klima, voda i ekosustavi. Započeli smo jedan sjajan projekt vezan uz klimatske promjene. Planiramo postati neutralni po pitanju ugljičnog dioksida te smanjiti naš ekološki utjecaj za 40 posto do 2025. godine. To uključuje sve – od solarnih sustava tople vode na našim krovovima do toga da naše zgrade napravimo što više energetski učinkovitima".
Za provođenje ‘zelenih’ programa na kampusu Sveučilište George Washington uložilo je oko dva milijuna dolara. Neka od tih ulaganja već se isplaćuju – u vidu nižih troškova za vodu i struju. Jedna od studentica na postdiplomskom studiju pokazuje bačvu za skupljanje kišnice, spojenu na oluk koji se spušta s krova jednog od studentskih domova. Spremnici za kišnicu sprečavaju izlijevanje kiše u rijeku Potomac, a ta se voda koristi za zalijevanje zelenila posađenog na kampusu.
Meghan Chapple-Brown kaže da ovo sveučilište, koje broji 20 tisuća studenata, nudi 140 različitih predmeta iz održivosti i ekologije. Pri biranju sveučilišta na koja bi se željeli upisati, više od dvije trećine srednjoškolskih učenika razmatraju njihovu ekološku učinkovitost, kažu u Institutu za održivost. Direktor ove neprofitne organizacije Mark Orlowski tvrdi da se u posljednjih pet godina preko 300 koledža i sveučilišta diljem Amerike opredijelilo za održivost: "Samo prije pet godina, manje od 20 posto visokih škola primjenjivale su zakone zelene gradnje, a sada ih ima i preko 80 posto".
Mark Orlowski kaže da su koledži i sveučilišta i drugdje u svijetu počeli uzimati u obzir ekonomske aspekte ekoloških kampusa, te dodaje da studenti i sveučilišta pokušavaju ispuniti svoje današnje potrebe bez negativnog učinka za buduće generacije.