Prošlog tjedna Kingova obitelj zatražila je da se ove godine obustave proslave ostavštine vođe građanskih prava, osim ako Kongres ne usvoji zakon za proširenje prava glasa u Americi.
Demokrati su se zalagali za zakonodavstvo koje bi Washingtonu dalo jaču riječ o tome kako se provode savezni izbori u svakoj od 50 američkih država. Iako savezna vlada ne kontrolira izbore na državnoj razini, novi savezni zahtjevi mogli bi utjecati na njih, jer se često provode u tandemu. Između ostalih odredbi, dva prijedloga zakona koje sponzorira Demokratska stranka, Zakon o slobodi glasanja i Zakon o unapređenju glasačkih prava Johna Lewisa, imaju za cilj poništiti zakone koje su donijele republikanske države koje ograničavaju metode i mogućnosti glasanja.
Demokrati i mnogi aktivisti za građanska prava kažu da će državni zakoni staviti u nepovoljniji položaj manjinske birače, a republikance optužuju za slabo prikriveno potiskivanje birača. Republikanci odbacuju optužbe, insistirajući da je njihov cilj zaštititi integritet izbora i spriječiti prevaru birača.
Zastoj je u američkom Senatu mjesecima, a čini se da su prošlog tjedna ugašene nade u donošenje Zakona o slobodi glasanja. Senator iz Arizone Kyrsten Sinema i senator iz Zapadne Virginije Joe Manchin, obojica demokrati, rekli su da, iako podržavaju reformu izbornih zakona, neće glasati za promjenu pravila Senata jer bi se te reforme donijele uz podršku samo demokrata.
Promjena pravila Senata bila bi neophodna jer nijedan republikanac ne podržava zakon o glasanju. Prema pravilima Doma, republikanci mogu blokirati većinu zakona čak i ako ih podržava demokratska većina.
U petak, tokom livestreaming intervjua za The Washington Post, Martin Luther King III ogorčeno je kritizirao Sinemin i Manchinov stav.
“Povijest ih neće suditi... na način na koji bi možda željeli da ih se pamti. Povijest ih gleda mrtvo u lice kako bi rekla: 'Kad je bilo vrijeme da se osigura očuvanje demokracije, što ste učinili?'”, rekao je.
Kako smo dospjeli ovdje?
Biračko pravo nije se preko noći vratilo na vrh liste prioriteta demokrata. Putovanje pitanja građanskih prava u prvi plan javnog diskursa u SAD-u trajalo je godinama.
Uspon pokreta Black Lives Matter nakon višestrukih visoko publiciranih policijskih ubojstava nenaoružanih crnaca između 2014. i 2019. potaknuo je mnoge Amerikance koji stoje iza ideje da je SAD-u još dug put do rasne jednakosti.
U isto vrijeme, objavljivanje The New York Timesovog Projekta 1619, nastojanja da se prepriča povijest SAD-a s većim fokusom na ulogu ropstva, istaknulo je stoljetne rasne nejednakosti u SAD-u. Takav je i pokret za rušenje mnogih spomenika Konfederaciji, koja se borila za očuvanje ropstva tijekom američkog građanskog rata 1861-65.
Odbijanje, ponekad nasilno
Sve veći fokus na rasnoj pravdi u SAD-u nije došao bez žestoke reakcije. Bijele suprematističke skupine postale su aktivnije i glasnije diljem zemlje. Godine 2017. skupina bijelaca promarširala je kroz Charlottesville u Virginiji. Tijekom povezanih prosvjeda, jedan aktivist bijelih suprematista dovezao se automobilom u grupu protuprosvjednika, ubivši mladu ženu.
Mnogima je također bilo teško odvojiti predsjedništvo Donalda Trumpa iz bitke oko rasne nejednakosti. Trump je došao na političku vlast gurajući neistinu da predsjednik Barack Obama, prvi crni predsjednik, nije bio Amerikanac po rođenju, te da je stoga njegovo predsjedništvo bilo nelegitimno. (Po zakonu, predsjednik mora biti rođeni američki državljanin.)
Trump je također pozvao na nasilno suzbijanje pokreta Black Lives Matter, u jednom trenutku poslavši federalne agente da razbiju miran, ali buran prosvjed u blizini Bijele kuće. Također je navodno ponizio afričke zemlje i zemlje koje predvode crnci, tvrdeći da SAD ne bi smjeli prihvatiti imigrante iz njih.
Istodobno se pojavio pokret za političko pravo da se ograniči poučavanje rasno osjetljivih tema u državnim školama. Teme na koje prosvjednici prigovaraju bile su skraćene kao "kritička teorija rase", iako je taj predmet relativno opskurno područje pravne znanosti koje se nikada ne predaje u osnovnim ili srednjim školama.
Izbori 2020
Fokus na biračkim pravima oduvijek je bio glavni element pokreta za građanska prava u Sjedinjenim Državama, ali je postao posebno akutan 2021., nakon što su manjinski birači odigrali glavnu ulogu u izboru Joea Bidena za predsjednika na izborima 2020. i pomogli demokratima kontrolu Doma i Senata.
Diljem zemlje manjinski birači izašli su u rekordnom broju. To je osobito vrijedilo u državama poput Georgije, republikanskog uporišta, gdje je kampanja za registraciju novih manjinskih birača i njihovo dovođenje na birališta dovela do toga da je država prvi put nakon 1992. glasala za demokrata za predsjednika i poslala dva demokrata u Senat po prvi put u generaciji, dajući stranci kontrolu nad tim domom.
Nakon izbora, poraženi predsjednik Trump insistirao je da su izbori "namješteni", što je laž koju je nastavio ponavljati, a koju su mnogi njegovi pristaše, uključujući mnoge državne zakonodavce, ponovili.
U mjesecima koji su uslijedili, mnoge su države pod kontrolom republikanaca donijele restriktivne nove zakone o glasanju koje će manjinskim skupinama, uključujući one koji ne govore engleski i pojedince s invaliditetom, otežati glasanje na budućim izborima više nego što je to bilo 2020., kada su mjere olakšavanje glasovanja tijekom pandemije koronavirusa pomogle u rekordnom odazivu.
U nekim slučajevima, države su učinile više od ukidanja prilagodbe za glasanje povezane s pandemijom. Neki su stvorili nove odredbe koje dopuštaju državnim zakonodavnim tijelima da interveniraju u potvrđivanju brojanja glasova, uspostavile su nova pravila koja dopuštaju promatračima glasanja da osporavaju pojedinačne glasače i doveli su volontere na birališta u opasnost od kaznenog progona zbog pružanja onoga što je u prošlim godinama bio rutinska pomoć glasačima.
Uobičajena reakcija
Prema Carol Anderson, povjesničarki i profesorici afroameričkih studija na Sveučilištu Emory, u Sjedinjenim Državama postoji duga povijest promjena zakona nakon što su crnci iskoristili svoju slobodu na način koji izaziva strukture moći.
"Ono što se događa je ono što se uvijek događa u Americi", rekao je Anderson, autor bestselera New York Timesa White Rage: The Unspoken Truth of Our Racial Divide, za VOA. “Kada pogledamo izbore 2020., na kojima su crnci izašli i glasali, voljni stajati u redu 11 sati kako bi glasali za borbu za ovu demokraciju, rezultat toga je bio da je Trump smijenjen iz Bijele kuće i Senat se preokrenuo. Odgovor na to bila je politika bijelog bijesa niza zakona o suzbijanju birača i niza zakona o tome kako se nositi s potvrđivanjem izbora.”
Nije tako, prema republikancima, koji kažu da se bore protiv federalnog prekoračenja i optužuju demokrate da pokušavaju preokrenuti izbornu vagu u svoju korist.
“Ovaj napor liberalnih demokrata da oduzme vlast državama kako bi vodili izbore ne radi se o davanju prava glasača – radi se o prebacivanju vlasti u korist liberalno-demokratske agende”, nedavno je tvitala republikanska senatorica Lindsey Graham iz Južne Karoline.
Usred ogorčenosti i uoči onoga što čini tmurnijim praznik Dana Martina Luthera Kinga Jr., Anderson je rekla kako je sigurna da će se borba za biračka prava - i građanska prava šire - nastaviti.
“Imamo nevjerojatno angažirano civilno društvo koje se bori za ovu demokraciju”, rekla je. “Imamo ljude koji vode parnicu protiv ovih zakona o suzbijanju birača. Imamo ljude koji registriraju ljude za glasanje skačući kroz sve prepreke. Imamo ljude koji pružaju edukaciju za državljanstvo. … To je civilno društvo koje je bilo apsolutno instrumentalno u borbi za američku demokraciju.”
