Savezna država Louisiana godišnje proizvede milijun i tristo tisuća metričkih tona riže i po tome je po veličini treći proizvođač ove kulture u Sjedinjenim Državama. Visoke temperature koje ovog ljeta pogađaju i Ameriku štete poljoprivredi na niz načina. Na primjer, zbog visokih noćnih temperatura usjeve ugrožavaju razna bakterijska oboljenja.
Farmer Clarence Berken, koji uzgaja rižu, kaže da je zbog toga na nekim njegovim poljima urod manji za trećinu: "To je posebno loše sada, kada su cijene niže za oko polovicu u odnosu na prošlu godinu. A cijene proizvodnje su iste. To me zaista brine."
Jedno istraživanje koje je uspoređivalo uzgoj riže u šest zemalja Azije došlo je do sličnog zaključka – što su noćne temperature više, urod riže je niži. A upravo te, noćne, temperature rast će u uvjetima globalnog zatopljenja brže od dnevnih - kaže autor ovog istraživanja Jerrod Welch koji radi na Sveučilištu Californije u San Diegu: "O riži ovisi ogroman broj ljudi na svijetu. Neke 3 milijarde ljudi jedu je svaki dan. Za 600 milijuna najsiromašnijih, riža je gotovo jedina prehrana."
U drugom američkom istraživanju ukazuje se na povezanost rasta temperatura i manjeg uroda kukuruza, soje i pamuka. Autori ove studije prognoziraju urode koji će biti manji za 30 do 80 posto, ovisno o brzini klimatskih promjena.
Lester Brown s Instituta Earth Policy u Washingtonu kaže da događaji u Rusiji navještaju budućnost cijelog svijeta: "To što se upravo događa sa žetvom u Rusiji školski je primjer utjecaja visokih temperatura na urod žita. Ako ste agronom ili netko tko se brine o stabilnosti opskrbe hranom, ovo vas mora zabrinuti."
Međutim, mnogi američki farmeri poput Clarencea Berkena ne vjeruju u globalno zatopljenje: "Visokih je temperatura bilo i u prošlosti. To dolazi i prolazi. Mislim da je riječ o cikličnom trendu."
Clarenceu Berkenu pomaže obližnje sveučilište Louisiana State, koje stalno razvija nove vrste riže, prilagodljivije vrućoj klimi.
Agronom Nina Fedoroff sa Sveučilišta Penn State kaže da se poljoprivredne kulture usavršavaju već desetljećima, kako bi se zadovoljila sve veća potreba za hranom. No, problem je u tome što je globalno zatopljenje stvaran fenomen i u jednom trenutku sadašnje kulture više neće moći opstati u budućim, 'užarenim' uvjetima – kaže ova američka znanstvenica.
Ona dodaje da će se morati 'izmisliti' poljoprivredne kulture koje će biti produktivnije u težim uvjetima, jer će do polovice ovog stoljeća na svijetu možda živjeti i 50 posto više ljudi nego sada.
Za to će možda biti potrebno kreiranje potpuno novih prehrambenih kultura i novih metoda njegova uzgoja – kaže Nina Fedoroffa: "U načelu, do smaka svijeta ne treba doći. Praktično govoreći, naši se prioriteti uvijek mogu reorganizirati da bi se izbjegla katastrofa. Glavno je pitanje – hoće li doći do takve korijenite promjene u razmišljanju. Na to pitanje ne znam odgovor."
Nina Fedoroffa podsjeća da su u prošlosti u proizvodnji hrane bili postizani ogromni uspjesi, koji se – kaže ona – mogu ponoviti i u budućnosti. Nju međutim najviše brine činjenica što vlade u cijelom svijetu na nova agronomska istraživanja ne troše dovoljno novca, koliko bi zahtijevao ovaj ozbiljan problem. (žc)