Linkovi

Zašto banke, a ne firme koje procjenjuju kreditni rejting?


Zašto banke, a ne firme koje procjenjuju kreditni rejting?
Zašto banke, a ne firme koje procjenjuju kreditni rejting?

Tužitelj tvrdi da su banke ignorirale razmjerno čestu praksu da je posuđivač novca - prilikom ispunjavanja formulara za stambeni zajam – uvećavao svoj godišnji dohodak.

Vlada Sjedinjenih Država odlučila je pokrenuti parnicu protiv nekoliko velikih američkih i stranih banaka za koje tvrdi da su prevarile svoje mušterije-investitore. Riječ je o praksi prodaje mjenica koje su bile vezane za milijune hipotekarnih zajmova koji su kasnije propali jer zajmoprimci nisu mogli otplaćivati rate stambenih kredita. Banke su, tvrdi američka vlada, ulagače obmanjivale kada su tvrdile da je riječ o vrlo sigurnoj investiciji.

Kako iz New Yorka javlja Peter Fedynsky, najava parnice dolazi u trenutku velikih gubitaka na burzama.

Među više od deset banaka koje tuži američka vlada su Bank of America, JPMorgan Chase, Goldman Sachs i Deutsche Bank. Neposredni tužitelj u parnici je državna Agencija za financiranje stanogradnje. Tužitelj tvrdi da su banke ignorirale razmjerno čestu praksu da je posuđivač novca - prilikom ispunjavanja formulara za stambeni zajam – uvećavao svoj godišnji dohodak. Investitori koji su kupovali mjenice takvih zajmova nisu bili upoznati s činjenicom da su ugovori o zajmu bili često sklapani na temelju takvog falsifikata. Djelomično i zbog takve prakse – da je novac bio posuđivan ljudima koji ga nisu mogli vratiti.

2008. došlo je do skorog kolapsa financijskog tržišta. Ali, Mark Lamkin, direktor firme Lamkin Wealth Management, kaže međutim da ne treba kriviti samo banke: "Trebali bi tužiti i firme koje procjenjuju kreditni rejting. Banke ne mogu procjenjivati vlastiti bonitet. Za to postoje Standard and Poor's, Fitches i drugi. Da oni tim poslovima nisu dali odličnu ocjenu 'triple A', do ovoga ne bi došlo."

Krizi su, kaže Mark Lamkin, pridonijeli i slaba regulacija investiciono-bankovnog sektora kao i opća neinformiranost od strane građana.

Savezna Agencija za financiranje stanogradnje nije željela komentirati najavljenu parnicu protiv banaka.

No, ona dolazi tek što je prošao kolovoz - jedan od najgorih mjeseci za burze u posljednjih nekoliko godina. Vrijednost dionica, ukupno gledajući, bila je 15 posto manja na njegovom kraju, u odnosu na početak.

Mark Lamkin kaže da ova parnica stavlja dodatni teret na banke, iako – kratkoročno gledano – investitore neće preplašiti. No, malo duže gledano – stvari se mogu promijeniti. "Ako predložena kazna ili odšteta koju se traži budu ogromni, banke će morati prikupiti dodatni kapital. Na kraju, možda će ih morati opet spašavati država. Takav razvoj događaja preplašio bi i tržište i investitore, a na kraju i sve ostale" - kaže Lamkin.

Prošli petak, nakon što su objavljeni tjedni podaci o lošoj situaciji sa zapošljavanjem, dionice su opet pale.

Dionice samih banaka mogle bi gubiti na vrijednosti zbog niza faktora – kaže James Sweeney iz publikacije New York Financial Press: "Očekuje nas niz važnih događaja. Govor guvernera Središnje banke sredinom mjeseca. Pa onda tjedne informacije o stanju na tržištu rada – koliko ljudi traži državnu pomoć za nezaposlene, koliko je radnih mjesta otvoreno, a koliko ukinuto? Koliko u privatnom, a koliko u državnom sektoru? Sve to, i još mnogo toga, može utjecati na stabilnost burzi."

Kolaps američkog tržišta nekretnina prije tri godine uvelike je ubrzao globalnu financijsku krizu. James Sweeney kaže da na poslovanje američkih banaka danas utječu i događaji u inozemstvu – pogotovo o Europi, gdje je nezaposlenost još viša nego u Sjedinjenim Državama, a nekoliko zemalja euro-zone ima velike probleme s otplaćivanjem svog državnog duga.

XS
SM
MD
LG