Kina će sljedeće godine dobiti novo državno rukovodstvo. To će se dogoditi u razdoblju kada kineska ekonomija brzo raste, ali raste i oporba vlastima. Zbog toga su kineske vlasti pojačale državnu represiju protiv oporbenih aktivista, od neovisnih odvjetnika pa do blogera.
Kako na sve to reagira Washington? O tome u prilogu Williama Idea.
Članovi Kongresa Sjedinjenih Država i aktivisti za ljudska prava tvrde da se represija ne ograničava samo na internet i na područje slobode govora. U Kini se danas sve više guše i postojeća prava radnika, žena, etničkih manjina i vjerskih zajednica.
O tome govori republikanski kongresnik Chris Smith, čelnik kongresnog Odbora za Kinu koji već desetu godinu za redom objavljuje godišnje izvješće o stanju slobode i ljudskih prava u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta: "Kineski je vrh danas agresivniji u kršenju ljudskih prava. Krše se i domaći zakoni a i međunarodno pravo – sve ono što Peking tvrdi da poštuje. Pritisak državne represije na kinesko društvo jača."
Na nedavnom svjedočenju u Odboru zastupničkog doma Kongresa za međunarodne odnose, Chris Smith je rekao da Peking više niti ne odgovara na kritike iz inozemstva. Predsjedateljica ovog odbora, republikanska zastupnica Ilena Ros-Lahtinen, podsjetila je da je Kina liberalizirala svoju ekonomiju, ali to nije dovelo i do političke i društvene liberalizacije. "Odvjetnici koji se bave ljudskim pravima nestaju. Članove Falun Gonga država muči po zatvorima. Tibetanski svećenici su pod takvim pritiskom da su učestali slučajevi samospaljivanja. Izbjeglice iz Sjeverne Koreje Kina lovi poput životinja. I kako da takav režim smatramo bilo čim drugim osim barbarskim?" - upitala je kongresnica s Floride.
Bob Fu iz kršćanske organizacije ChinaAid govorio je u Kongresu u oštroj represiji vjere. Rekao je da situacija najgora u posljednjih trideset godina, odnosno od 1982., kada je kineska vlast odustala od otvorenog napora da ukine religiju.
U Tibetu je situacija pogotovo loša. Samo posljednjih mjeseci samospaljivanjem se ubilo 11 tibetanskih budističkih svećenika i časnih sestara. O tome govori Bhuchung Tsering iz Međunarodne kampanje za Tibet: "Nema sumnje da se samospaljivanje događa zbog represivne kineske politike. Posljednjih godina meta su čak i one ograničene, male slobode koje je tibetanski narod do sada uživao."
Da Arapsko proljeće ne bi poslužilo kao primjer Kinezima, vlasti su pojačale represiju protiv kritičara svih vrsta, od oporbenih aktivista preko odvjetnika koji se bave ljudskim pravima pa do blogera. Mnogi od njih su već nestali.
Prema Johnu Kammu iz Zaklade Dui Hua koja prati situaciju s ljudskim pravima u Kini, ove je godine uhićeno i osuđeno više od tisuću ljudi zbog toga jer se smatraju prijetnjom državnoj sigurnosti. John Kamm kaže da je ova godina treća za redom kako broj uhićenja za oporbenu djelatnost prelazi tisuću: "Uhićenja je razmjerno dosta, a vlasti rijetko praštaju bilo kome tko prakticira slobodu govora na kritički način. Možemo reći da od 1989. godine,u kineskim zatvorima nikad nije bilo ovoliko političkih zatvorenika kao danas."
Cenzura je posebno očita na internetu. Prema službenim kineskim podacima, broj kineskih web-sajtova je prošle godine smanjen za 41 posto. Vlasti tvrde da su oni 'nestali' jer su bili ili 'pornografski' ili pak zbog nedostatka novca.