Linkovi

Top priča BiH

Pokrenut postupak zaštite svjedoka i odgovornosti zbog otkrivanja identiteta u medijima

Sudnica Suda BiH (Fotografija preuzeta sa stranice Suda BiH)

Sud Bosne i Hercegovine je pokrenuo, zajedno sa Državnim tužilaštvom, postupak za dalju zaštitu zaštićenog svjedoka sa suđenja za genocid Srebrenici, čiji identitet su objavili pojedini mediji, kao i za pokretanje krivičnog postupka protiv onih koji su otkrili njegov identitet, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Nakon što su portal RTRS-a i nekoliko drugih portala prenijeli tekst o presudi za klevetu na osnovu iskaza osobe za koju se tvrdilo da je zaštićeni svjedok, Sud i Tužilaštvo BiH su preduzeli korake za pokretanje postupka protiv “onih koji su otkrili identitet zaštićenog svjedoka”.

Sutkinja Minka Kreho je u razgovoru za BIRN BiH pojasnila kako otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka predstavlja krivično djelo.

“Mi smo pokrenuli zajedno sa Tužilaštvom postupak za dalju zaštitu svjedoka i za pokretanje krivičnog postupka protiv onih koji su otkrili identitet zaštićenog svjedoka”, navela je sutkinja Kreho.

Prije svjedočenja zaštićenih svjedoka sud na svakom ročištu upozori sve prisutne u sudnici kako odavanje identiteta zaštićenog svjedoka ili informacija koje se mogu dovesti u vezu sa otkrivanjem njegovog identiteta predstavlja krivično djelo.

Na portalu RTRS-a ranije je bilo objavljeno kako presuda iz teksta koji su prenijeli sa Banjaluka.net “postaje aktuelna nakon što je portal www.istraga.ba objavio iskaz zaštićenog svjedoka koji za isto tereti premijera Republike Srpske Radovana Viškovića”. U daljem dijelu teksta RTRS-a se navodilo da su na snimku na kojem nije bio zaštićen glas svjedoka, njegovi sugrađani prepoznali da se radi o istoj osobi koja je davala iskaze i novinarima te je bilo navedeno puno ime i prezime osobe.

Iz RTRS-a nisu željeli komentarisati za BIRN BiH zbog čega su prenijeli identitet zaštićenog svjedoka, te su nakon upita uklonili sa portala dio teksta o tome kako su sugrađani prepoznali o kome se radi.

Portal Istraga.ba prošle je sedmice objavio audioiskaz zaštićenog svjedoka sa suđenja Miodragu Josipoviću i ostalima 2017. godine, bez izmjene glasa svjedoka.

Svjedočeći na suđenju za genocid počinjen u julu 1995. godine u Srebrenici protiv Josipovića i ostalih, zaštićeni svjedok Tužilaštva M-16 je u junu 2017. godine izjavio kako mu je tokom 1996. godine Radovan Višković nudio novac za prekopavanje masovne grobnice u Milićima, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Nakon što je iz Tužilaštva potvrđeno da u radu imaju predmet koji se odnosi na Viškovića, nekoliko medija objavilo je priču u kojoj je navedeno navodno ime zaštićenog svjedoka.

Tužilaštvo BiH je BIRN-u BiH odgovorilo da je formiralo predmet nakon medijskih objava u kojima se iznose detalji o identitetu kao i sam identitet zaštićenog svjedoka, te da je informisalo nadležne institucije i službe koje rade na pružanju zaštite i sigurnosti svjedoka.

“Nadalje, u vezi sa navedenim, Tužilaštvo BiH zaprimilo je i prijavu protiv određenih djelatnika Suda BiH i Tužilaštva BiH, u vezi sa otkrivanjem identiteta zaštićenog svjedoka i neovlaštenog ustupanja dokumenata, te će se izvršiti provjere navoda i na temelju ove prijave”, rekli su iz Tužilaštva.

Iz Misije OSCE-a u BiH za BIRN BiH kažu kako je “otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka ozbiljno kršenje jednog od temeljnih načela funkcionalnog pravosudnog sistema”.

“Bez iskaza ključnih svjedoka pravda se ne može postići. U osjetljivim suđenjima poput postupaka za ratne zločine, neki se svjedoci smatraju posebno ranjivima i vlasti ih moraju zaštititi kako bi osigurale njihovu sigurnost i integritet svjedočenja. Odredba krivičnog zakona postoji upravo iz takvih razloga, kao i relevantni zakoni u svakoj jurisdikciji u BiH koji osiguravaju zaštitu ranjivih svjedoka i žrtava u skladu s međunarodnim standardima”, navode iz OSCE-a.

Prema Krivičnom zakonu BiH kaznom od šest mjeseci do pet godina zatvora kaznit će se ko neovlašteno objavi, posreduje u objavljivanju, omogući objavljivanje ili učini dostupnim identitet zaštićenog svjedoka.

“Svjesno kršenje zakona i ovog važnog principa od strane medija ili bilo koje druge stranke je neoprostivo i mora se valjano istražiti i kazniti. Svi mediji, uključujući javne servise, moraju se pokoravati najvišim standardima profesionalnog novinarstva i izvještavanja. To uključuje potpuno poštivanje odredbi o zaštiti svjedoka u izvještavanju o sudskim procesima. Novinari u takvim slučajevima nose ozbiljnu odgovornost prema javnosti i onima o kojima izvještavaju; njihova profesionalnost je ključna kako bi se osiguralo da ne ugrožavaju život, sigurnost ili dobrobit žrtava, svjedoka i drugih osoba uključenih u suđenje”, navode iz OSCE-a i dodaju kako “objavljivanje imena osoba koje su svjedočile prošli, sadašnji i budući svjedoci mogu smatrati prijetnjom njihovoj sigurnosti i privatnosti”.

Iz Misije objašnjavaju kako pod određenim okolnostima otkrivanje identiteta žrtve ili svjedoka u krivičnom postupku moglo bi samo po sebi predstavljati krivično djelo.

Advokatica Vasvija Vidović za BIRN BiH kaže da se radi o ozbiljnom krivičnom djelu čije izvršenje izravno podriva rad pravosudnih organa u najvećoj mogućoj mjeri, te doprinosi daljem gubitku povjerenja javnosti u pravosuđe.

“Druge vrlo ozbiljne posljedice, kada je u pitanju izvršenje ovog krivičnog djela, jeste što se ne utiče samo na tog svjedoka, nego na neograničen broj ljudi, potencijalnih svjedoka, koji će shvatiti da pravosudni organi, odnosno država nije u stanju da vas zaštiti ukoliko svjedočite”, smatra ona.

Zbog toga iz OSCE-a smatraju kako “vlasti moraju poduzeti potpunu i nepristrasnu istragu ovog incidenta i osigurati da će u budućnosti biti uspostavljene sve potrebne mjere za zaštitu svjedoka koji sudjeluju u sudskim procesima, posebno suđenjima za ratne zločine”.

Zbog otkrivanja identiteta zaštićene svjedokinje Sud BiH je 2011. godine izrekao presudu kojom su na uslovnu kaznu od šest mjeseci zatvora osuđeni Krunoslav Malenica i Eset Muračević, urednik i novinar magazina “Bum”. On danas tvrdi da “ima toliko primjera gdje se javno krše zaštitne mjere, a da se ništa ne poduzima po tom pitanju”.

“Ja imam osjećaj što se tiče zaštićenih svjedoka, da je zaštita svjedoka ‘mrtvo slovo na papiru’. Tim je samo država, odnosno sud zaštitila nekoga, a u suštini nije zaštitila zaštićenog svjedoka, zato što se taj svjedok pojavi na sudu pred advokatima, pred porodicama optuženih i svi znaju ko je taj svjedok bez obzira što javno neće spominjati njegovo ime”, ističe Muračević.

On navodi kako je “država svojevremeno” samo protiv njega pokrenula postupak za otkrivanje imena zaštićenog svjedoka.

RTRS je tokom 2012. otkrio ime zaštićenog svjedoka. U emisiji “Nekad bilo” RTRS-a u kojoj je gostovao Milorad Pelemiš, bivši komandant Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS) za kojim danas postoji Interpolova potjernica, govoreći o bivšem pripadniku tog odreda, kojem su spomenuli identitet, novinar Siniša Mihailović je rekao: “I on je bio zaštićeni svjedok”, a Pelemiš je nastavio: “I on je kao zaštićeni svjedok…”

Iz Tužilaštva BiH za BIRN BiH nisu mogli potvrditi da li je ovaj slučaj do danas bio procesuiran.

Pred Sudom BiH vodilo se nekoliko predmeta za otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka, među kojima je bio i predmet Branke Šekarić.

Ona je 2017. proglašena krivom jer je preko društvenih mreža otkrila identitet zaštićene svjedokinje, koja je dala iskaz na suđenju njenom suprugu Draganu Šekariću za ratni zločin na području Višegrada. Šekarić je bila osuđena na uslovnu kaznu od osam mjeseci zatvora.

See all News Updates of the Day

Escobar: Nova administracija biće vrlo aktivna u regionu, imamo odgovor na uticaj Rusije

Gabrijel Eskobar, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja i specijalni izaslanik predsednika SAD za Zapadni Balkan tokom učešća na 2BS forumu u Budvi ((Foto: Twitter/acm_ascg))

Zamjenik američkog državnog sekretara i specijalni izaslanik predsjednika SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar saopštio je da će nova američka administracija biti vrlo aktivna u regionu, navodeći da SAD ima odgovor na uticaj Rusije.

Govoreći o angažmanu nove američke administracije u regionu, Eskobar je u online obraćanju učesnicima 2BS foruma u Budvi rekao da u Vašingtonu vjeruju da je dugoročno rješenje mnogih problema na Balkanu članstvo u EU za sve zemlje regiona.

“To se nije promijenilo ni u jednoj administraciji od devedesetih i raspada Jugoslavije”, rekao je Eskobar i podsjetio da su sve administracije od tog vremena “gurali vlade iz regiona da napreduju u kandidaturi za EU, da izvrše reforme za borbu protiv korupcije, primjenu vladavine prava i stvaranje demokratskih mogućnosti za različite glasove u društvu, te unaprijeđenje ekonomije tako da ona ne bude samo za ljude povezane s političkim strankama i vladom, već za sve koji žive u vašoj zemlji.

On je rekao da ni ova američka administracija neće imati drukčiji pristup Balkanu, poručujući da “ćete nas vidjeti vrlo aktivnima”, te da će biti partner s onim vladama koje žele zadržati nezavisne, suverene, inkluzivne i demokratske vlade”.

“Za nas je kamen temeljac naše politike u Bosni podrška Dejtonu, podrška bosansko-hercegovačkom teritorijalnom integritetu i podrška svim reformama koje su potrebne za ulazak Bosne u EU. Kada su u pitanju Srbija i Kosovo, naš pristup je - nastavljamo da podržavamo dijalog pod vođstvom EU… kako napredujemo, nadamo se da možemo s obje vlade sarađivati u svim rješenjima koja one nalaze zajedno. Što se tiče Crne Gore, imate novu vladu i ta nova vlada ima našu podršku, sve dok ostane demokratska i fokusirana na svoju evropsku budućnost ”, rekao je Eskobar.

Prema njegovim riječima, Evropa bi trebala ubrzati dinamiku procesa integracije Zapadnog Balkana, dok se na samom Balkanu događa dinamična ekonomska integracija.

“Mi želimo biti partner u tome, te tražiti mogućnosti da iskoristimo Balkan da objasnimo ostatku svijeta da je Balkan kakvog ga mi vidimo region s ogromnim mogućnostima”, naglasio je Eskobar i dodao da će nova administracija “puno raditi na komercijalnim i ekonomskim inicijativama”.

Upitan da li Sjedinjene Američke države imaju odgovor na uplitanje Rusije u politički život Crne Gore i regiona, Eskobar je odgovorio potvrdno:

"Imamo mnogo sredstava da odgovorimo na to. Prije svega, da budem jasan, ne mislim da Rusija ima na umu evropsku integraciju za Crnu Goru. Zato ćemo diplomatski i politički odgovoriti radeći na izolaciji onih snaga koje zaista ne žele inkluzivnu, demokratsku i zapadno orijentisanu Crnu Goru”.

Odgovarajući na pitanje o prosrpskim i proruskim snagama u Crnoj Gori, on je rekao da ne vidi “da je biti prosrpski i proruski u Crnoj Gori ista stvar”, te da je “srpsko pitanje drugo pitanje”.

“Snage koje su pro-srpske trebale bi shvatiti da Crna Gora mora biti demokratska, nezavisna, suverena i zapadno-orijentisana, te ostati dio NATO-a”, rekao je Eskobar i dodao da je problem u strankama koje rade na potkopavanju tih aspekata Crne Gore.

“U posljednjih 25 godina Crna Gora je bila uspješna, bila je model novih članica u NATO-u i novih aspiranata za EU. Dakle, onima koji ga žele oštetiti imamo mnogo načina da odgovorimo. Neke od njih su sankcije, neke su diplomatska i politička izolacija, a neke su angažman s onima koji ih imaju sposobnost izolovati i unutar Crne Gore”.

Eskobar je rekao da postoji zabrinutost kada je u pitanju opasnost za NATO u razmjeni podataka sa novom crnogorskom Vladom, zbog interesa Rusije.

"Zabrinutost je stvarna i to bi crnogorski narod trebao shvatiti vrlo ozbiljno", rekao je Eskobar I dodao da NATO ima mehanizam na kome može odlučivati o razmjeni ili uskraćivanju informacija.

“To bi bilo žalosno ako bi morali uskratiti informacije od određene zemlje ili vlade, jer to samo slabi tu vladu i trebali bismo biti vrlo oprezni u pogledu izazova koji bi mogli natjerati NATO da preispita”.

BIRN Fact-check: Koliko su Dodikove izjave utemeljene na činjenicama i Dejtonskom sporazumu?

BiH, Banjaluka, Milorad Dodik (L), president of the Republika Srpska, and Serbian Prime Minister Aleksandar Vucic attend the official celebration ceremony of Republika Srpska Statehood Day

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) provjeravala je koliko se Dodikove izjave podudaraju sa činjenicama i zakonima.

Član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je, nakon sastanka sa predstavnicima nekoliko ambasada u Bosni i Hercegovini, niz odluka koje planira donijeti u Republici Srpskoj, poput odbacivanja odluka visokog predstavnika o institucijama kao što je Državno tužilaštvo i pokretanja slovenskog scenarija zauzimanja kasarni.

Nakon sastanka sa nekoliko predstavnika ambasada u Istočnom Sarajevu, Milorad Dodik je okružen predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović i premijerom entiteta Radovanom Viškovićem najavio kako postoji mogućnost da neke zemlje uvedu sankcije u isto vrijeme ili nakon sankcija koje su najavile SAD.

Govoreći o reakciji na takve sankcije, Dodik je naveo nekoliko odluka koja u Republici Srpskoj planira pokrenuti u narednih nekoliko dana.

Dok je pozivao na poštovanje i vraćanje “izvornom Dejtonu” odnosno Dejtonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine, Dodik je najavio donošenje odluke kojom će sve odluke Visokog predstavnika u BiH biti proglašene nevažećim u Republici Srpskoj iako je saradnja sa Visokim predstavnikom kao obaveza predviđena sporazumom iz američkog grada Dayton.

Kriveći međunarodnu zajednicu za tenzije u BiH i optužujući ih da “žele muslimansku državu”, te prijeteći EU da će “zacementirati nezavisnost RS ukoliko isključe RS iz programa koje provode”, Dodik je najavio preuzimanje kasarni u Republici Srpskoj kojima sada upravljaju Oružane snage BiH uz korištenje slovenačkog načina dok je u isto vrijeme naveo da će svi postupci biti mirni i bez sukoba uprkos tome što je tokom sukoba u Sloveniji stradalo više od 60 osoba.

On je također potvrdio da je među vojnicima u Oružanim snagama provedena anketa, da će imati podršku Kine i da je tražio podršku Rusije u slučaju da Evropska unija uskrati novčanu pomoć.

BIRN BiH je provjerio koliko su Dodikovi navodi zasnovani na činjenicama.

Mogu li entiteti odbaciti odluke visokog predstavnika?

Dodik je na konferenciji za medije u četvrtak poslijepodne rekao da nije protiv teritorijalnog intergriteta BiH i da je za “ustavnu poziciju BiH” za koju je rekao da je “nedvosmisleno jasna”.

Dodik je naveo kako će Narodna skupština Republike Srpske u narednih nekoliko dana odlučivati o povlačenju saglasnosti za reforme vojske, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), fiskalnog sistema i drugih institucija.

„Donijet ćemo zakone o ništavosti i neprimjenjivanju zakona BiH koje je nametnuo visoki predstavnik ikada. Na prostoru Republike Srpske to je oko 140 zakona, a među njima su Zakon o Sudu, Tužilaštvu, SIPA-i, Obavještajnoj službi i drugi, o javnim nabavkama jer je i to oteto Republici Srpskoj“, rekao je Dodik.

Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu strane potpisnice će se suzdržati od svake akcije prijetnjom ili upotrebom sile ili na drugi način, protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

U Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma nalaže se potpuna saradnja sa visokim predstavnikom i njegovim osobljem, kao i sa međunarodnim organizacijama i agencijama. Dodatno se navodi kako Visoki predstavnik ima ovlaštenje za konačno tumačenje Sporazuma.

Prema Ustavu BiH, koji je kao Aneks 4 dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, entiteti će se u potpunosti pridržavati državnog Ustava.

“Entiteti i sve njihove administrativne jedinice će se u potpunosti pridržavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine”, navodi se u Ustavu BiH.

Kada je Narodna skupština Republike Srpske 1999. godine donijela odluke o primjenjivosti prethodno usvojenih zakona u Parlamentu BiH, tadašnji visoki predstavnik Wolfgang Petritsch ih je poništio uz navode da Vlada Republike Srpske, kao ni Vlada Federacije BiH nisu nadležne za donošenje bilo koje odluke kojom mogu odbiti ili promijeniti odluke Vijeća ministara BiH.

Zakoni o Tužilaštvu i Sudu BiH, OSA-i i SIPA te javnim nabavkama usvajani su u Parlamentu BiH.

Da li je preuzimanje kasarni u Sloveniji prošlo mirno i bez sukoba?

Dodik je najavio kako će uskoro na teritoriji Republike Srpske biti zabranjen rad Suda i Tužilaštva BiH, nakon što prethodno ovaj entitet povuče saglasnost za njihov rad.

Na pitanja novinara kako planira izbaciti vojsku, sudije i tužioce, on se pozvao na iskustvo Slovenije iz 1991. godine.

„Upućujem te kako su to Slovenci uradili fino blokirali kasarne i rekli da ovi momci koji eto ne valjaju njima, a tu je bilo i Bošnjaka koliko ja znam, morali su da odu“, rekao je Dodik novinarima.

“Nikoga mi nećemo dirati, nikome neće faliti dlaka s glave, a na kraju krajeva vjerujem da će vojnici Bošnjaci i Hrvati to razumjeti”, dodao je Dodik.

Slovenija je bila prva republika koja je zatražila izlaz iz Jugoslavije. Sukob u Sloveniji nije bio miran i trajao je deset dana nakon što je velika većina biračkog tijela glasala za nezavisnu državu na referendumu u decembru 1990. godine.

„JNA je izvršila agresiju odmah nakon proslave nezavisnosti. (…) Odluka je donesena na sastanku savezne vlade. To je bilo nezakonito i neustavno jer samo Predsjedništvo Jugoslavije moglo donositi takve odluke“, rekao je Milan Kučan, prvi predsjednik Republike Slovenije, na suđenju Slobodanu Miloševiću u Haagu.

Prema podacima sa zvanične stranice Vlade Slovenije napad na ovu zemlju krenuo je 27. juna 1990. godine, kada je protivavionski oklopni tenk JNA prešao granicu na jugoistoku u blizini Metlika. Istog dana kolona oklopnih vozila sa trocijevnim protivavionskim topovima kalibra 20 milimetara i nekoliko kamiona krenula prema Ljubljani. Napetost između snaga TO Slovenije i vojnika JNA se povećala i ispaljeni su prvi hici. Tokom rata su bila 72 manja i veća oružana sukoba.

Prema službenim podacima, JNA je u Sloveniji imala 44 žrtve i 146 ranjenih, a slovenačka vojska 19 žrtava i 182 ranjena. Ubijeno je 12 stranih državljana. Nema dostupnih podataka o broju poginulih slovenačkih vojnika pri pokušaju bijega iz JNA. Zarobljena su 4.693 pripadnika JNA i 252 federalna policajca.

Zašto mladi odlaze iz Republike Srpske?

Dodik je Evropsku uniju optužio da izvlači radno sposobno stanovništvo u zemlje EU, za šta je, kako je rekao, Republika Srpska, kao zajednica, izdvojila ogroman novac školujući mlade ljude.

“Mi smo ovdje kao zajednica izdvojili ogroman novac školujući te mlade i sposobne ljude koji su ovdje odrasli, postali pismeni, postali stručni. Zato je trebalo da budu profesori, zato je trebalo da budu škole, zato je trebalo da bude svjetlo, električna energija, trebali su kompjuteri. Trebalo je pružati besplati zdravstvenu njegu svoj djeci i to je sve činila RS. I kada izračunamo ono što je EU nama dostavila i ono što nam je kroz taj posredan, podmukao, način izvukla onda je to daleko više nego što smo od njih dobili”, rekao je Dodik.

Prema Strategiji socijalne uključenosti Republike Srpske demografska situacija u Republici Srpskoj je loša sa tendecijom pogoršanja.

Kako se navodi, razlozi odlaska nisu više samo siromaštvo i nezaposlenost te se sada iseljavaju obrazovani i visokokvalifikovani pojedinci, često dobro situirani, koji sa sobom vode čitave porodice bez namjere da se vrate tražeći bolje uslove za rast djece, njihovo obrazovanje, kvalitet života i opštu sigurnost.

Procjena posljedica COVID-19 na društvo u Bosni i Hercegovini koju je objavio UNICEF navodi da su ekonomski razlozi za sve demografske kategorije među ispitanicima glavni razlog zbog kojeg razmišljaju o odlasku iz Bosne i Hercegovine, nakon čega slijedi nestabilna politička situacija i budućnost njihove djece.

Studija „Masovni odlazak mladih iz BiH: potraga za poslom ili bijeg od stvarnosti?“, nastala saradnjom Centra za izborne studije (CIS) i Fondacije „Heinrich Böll“ 2017. godine navodi da je zabrinjavajuća spremnost mladih ljudi na odlazak i njihova razočaranost situacijom u BiH.

Podaci iz ove Studije upućuju da je problem nezaposlenosti glavni razlog zbog kojeg mladi odlaze iz BiH, ali da i kompletno socio-ekonomsko okruženje, zdravstvo, nestabilnost države i drugi problemi o kojima i mediji svakodnevno izvještavaju, predstavljaju jedan od razloga zbog kojeg mladi odlaze. Mnogi od njih su shvatili da obrazovanje u BiH ne garantuje sigurno zaposlenje, niti ekonomsku stabilnost pa iz tog razloga svoje školovanje planiraju nastaviti u drugim, razvijenijim državama.

Želi li većina Srba u Oružanim snagama iz državne preći u entitetsku vojsku?

Dodik je tokom konferencije za novinare naveo da je među pripadnicima Oružanih snaga BiH provedena anketa prema kojoj je oko 80 posto njih iz reda srpskog naroda spremno da napusti državnu vojsku i da “nakon donošenja zakona o vojsci napusti službu i uključi se u nove strukture u Republici Srpskoj”.

“Ovih 20 posto, neke nismo stigli anketirati, neki možda neće”, rekao je Dodik.

Dodik nije dao više detalja ko i kada je provodio anketu.

Reagujući na ove navode, načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Senad Mašović je za Klix.ba kazao da nikakva anketa zvanično nije sprovođena “niti postoji mogućnost provođenja takve ankete u skladu sa zakonom”.

“Provođenja takve ankete predstavljalo bi kršenje zakona i procedura”, kazao je on.

Može li Republika Srpska bez novčane podrške EU?

U narednom periodu, ukoliko Evropska komisija ne odobri kredite i dijelove donacija, Republika Srpska će ugovore napraviti s Kinom, kazao je Dodik.

“U tom pogledu Republika Srpska neće ostati bez investicija”, naveo je Dodik.

Na pitanje novinara da li je od Rusije tražio neku vrstu pomoći Dodik je rekao da nije tražio vojnu pomoć.

“Tražio sam ekonomsku, ovakvu-onaku. Vazdušnu. Sve što dođe iz Rusije, doći će avionom. Treba nam sanitetski materijal, treba ovo, treba ono”, rekao je Dodik prije nego je prasnuo u smijeh.

Prema Informaciji Ministarstva finansija BiH o stanju javne zaduženosti BiH na kraju 2020. godine, Republika Srpska u ukupnom vanjskom dugu BiH od 8,6 milijardi KM učestvuje sa 3,5 milijarde.

Evropska investiciona banka (EIB) najveći je kreditor Republike Srpske sa više od milijardu maraka pozajmice. To čini skoro trećinu svih kredita Republici Srpskoj. Osnivač ove banke je Evropska unija.

Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond ukupno učestvuju sa još oko milijardu maraka.

Među kreditorima Republike Srpske nalazi se nekoliko zemalja EU poput Belgije, Španije, Portugala, Poljske te banaka iz Njemačke i Austrije, kao i Evropska komisija, Evropska banka za obnovu i razvoj.

Od ukupnog duga, više od polovine dolazi iz Zemalja EU.

Do kraja 2020. godine Kina i Rusija nisu bile među kreditorima Republike Srpske, prema zvaničnim podacima Minisarstva finansija BiH.

Prema podacima Centralne banke, najznačajniji ulagači u BiH od maja 1994. godine do decembra 2019. godine bile su Austrija, Hrvatska, Srbija, Slovenija, Nizozemska, Rusija, Njemačka, Italija, Velika Britanija i Švicarska.

Shodno izvještaju o izravnim stranim ulaganjima, iako je prethodnih godina zabilježeno povećanje investicija iz Ruske Federacije i sa Bliskog istoka, najznačajniji investitori u BiH i dalje ostaju zemlje Evropske unije.

Kina tek u posljednjih nekoliko godina značajnije ulaže u Republiku Srpsku odnosno daje pozajmnice za projekte, najviše infrastrukture poput autoputeva ili elektrana za proizvodnju električne energije.

Od Kineske razvojne banke uzet je kredit za izgradnju Termoelektrane Stanari, dok su kineske kompanije dobile i koncesije za hidroelektrane Ulog i Dabar.

Ambasada SAD domaćin vježbe pripravnosti u hitnim situacijama

Ambasada SAD u Sarajevu

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) domaćin je vježbe pripravnosti u hitnim situacijama sa partnerima iz sigurnosnih institucija i drugih hitnih službi Bosne i Hercegovine (BiH) u petak, 15. oktobra.

Vježba, nazvana ‘Operation Alliance Shield’, istaknuće spremnost, obučenost i koordinaciju tih službi u BiH, navodi se u saopštenju Ambasade.

Vježba obuhvata simulaciju sigurnosne i bezbjedonosne stvarne situacije, u kojoj ambasada i osoblje zaduženo za odgovor u hitnim slučajevima rade zajedno kako bi osigurali dobrobit i zaštitu svih, a cilj joj je pokazati kapacitet odgovora institucija koje pružaju podršku Ambasadi u hitnim situacijama.

Partneri koji će učestvovati u vježbi su Direkcija za koordinaciju policijskih tijela, policija Kantona Sarajevo i ostale hitne službe jednog od deset kantona bh. entiteta Federacije BiH, Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije BiH i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).

Vježba je još jedan je primjer izvrsne saradnje između ambasade i predstavnika bh. institucija koje pružaju pomoć i podršku u hitnim slučajevima i vrhunac je višemjesečne obuke i planiranja regionalnog ureda za sigurnost (RSO) američke ambasade, diplomatske sigurnosne službe State Departmenta i sigurnosnih partnera u BiH, dodaju iz Ambasade.

“Zajednička obuka i vježbe, poput ove, vitalni su element u stvaranju sigurne zajednice”, navode u saopštenju i ističu da je zajednička vježba važna kako bi se osigurala spremnost osoblja ambasade i partnera u BiH, povećala naša spremnost za svaku situaciju te smanjila i ublažila konfuzija i mogućnost ozljeda u slučaju budućeg, stvarnog scenarija.

Također služi za uspostavu lanca zapovijedanja i kontrole te pojednostavljuje komunikaciju radi bržeg odgovora. Ambasada je već organizirala slične vježbe i ranije, i rutinski provodi ovu vrstu vježbi u svim misijama diljem svijeta.

EU odbacuje izjave Dodika o 'projektu samostalne Republike Srpske'

European Union flags flutter outside the EU Commission headquarters in Brussels, Belgium May 5, 2021. REUTERS/Yves Herman

Zvaničnici Evropske unije (EU) su upozorili da odbacuju bilo kakvu izjavu ili radnju koja dovodi u pitanje postojanje Bosne i Hercegovine (BiH).

Reagujuċi na izjavu člana predsedništva BiH, Milorada Dodika, koji j rekao da "neskriveno radimo na projektu samostalne Republike Srpske (RS) u okviru dejtonske Bosne i Hercegovine", portparol EU Peter Stano je naglasio da je stav svih država članica EU jasan, te da to podrazumijeva čvrstu i snažnu privrženost suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.

"Izjave i radnje koje imaju za cilj preispitivanje teritorijalne suverenosti i integriteta BiH nisu prihvatljive i pozivamo na okončanje uvrjedljivih i razornih retorika", poručio je Stano.

Dodik je 12. oktobra kazao da se planira povlačenje saglasnosti na sporazume o Oružanim snagama BiH, proglašenje ništavnim zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH, nakon čega bi RS trebala da formira svoju obavještajnu strukturu.

Entitet RS: Ugrožena prava pacijenata

Entitet RS: Ugrožena prava pacijenata
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:57 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG