Linkovi

Izdvojeno

Pokrenut postupak zaštite svjedoka i odgovornosti zbog otkrivanja identiteta u medijima

Sudnica Suda BiH (Fotografija preuzeta sa stranice Suda BiH)

Sud Bosne i Hercegovine je pokrenuo, zajedno sa Državnim tužilaštvom, postupak za dalju zaštitu zaštićenog svjedoka sa suđenja za genocid Srebrenici, čiji identitet su objavili pojedini mediji, kao i za pokretanje krivičnog postupka protiv onih koji su otkrili njegov identitet, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Nakon što su portal RTRS-a i nekoliko drugih portala prenijeli tekst o presudi za klevetu na osnovu iskaza osobe za koju se tvrdilo da je zaštićeni svjedok, Sud i Tužilaštvo BiH su preduzeli korake za pokretanje postupka protiv “onih koji su otkrili identitet zaštićenog svjedoka”.

Sutkinja Minka Kreho je u razgovoru za BIRN BiH pojasnila kako otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka predstavlja krivično djelo.

“Mi smo pokrenuli zajedno sa Tužilaštvom postupak za dalju zaštitu svjedoka i za pokretanje krivičnog postupka protiv onih koji su otkrili identitet zaštićenog svjedoka”, navela je sutkinja Kreho.

Prije svjedočenja zaštićenih svjedoka sud na svakom ročištu upozori sve prisutne u sudnici kako odavanje identiteta zaštićenog svjedoka ili informacija koje se mogu dovesti u vezu sa otkrivanjem njegovog identiteta predstavlja krivično djelo.

Na portalu RTRS-a ranije je bilo objavljeno kako presuda iz teksta koji su prenijeli sa Banjaluka.net “postaje aktuelna nakon što je portal www.istraga.ba objavio iskaz zaštićenog svjedoka koji za isto tereti premijera Republike Srpske Radovana Viškovića”. U daljem dijelu teksta RTRS-a se navodilo da su na snimku na kojem nije bio zaštićen glas svjedoka, njegovi sugrađani prepoznali da se radi o istoj osobi koja je davala iskaze i novinarima te je bilo navedeno puno ime i prezime osobe.

Iz RTRS-a nisu željeli komentarisati za BIRN BiH zbog čega su prenijeli identitet zaštićenog svjedoka, te su nakon upita uklonili sa portala dio teksta o tome kako su sugrađani prepoznali o kome se radi.

Portal Istraga.ba prošle je sedmice objavio audioiskaz zaštićenog svjedoka sa suđenja Miodragu Josipoviću i ostalima 2017. godine, bez izmjene glasa svjedoka.

Svjedočeći na suđenju za genocid počinjen u julu 1995. godine u Srebrenici protiv Josipovića i ostalih, zaštićeni svjedok Tužilaštva M-16 je u junu 2017. godine izjavio kako mu je tokom 1996. godine Radovan Višković nudio novac za prekopavanje masovne grobnice u Milićima, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Nakon što je iz Tužilaštva potvrđeno da u radu imaju predmet koji se odnosi na Viškovića, nekoliko medija objavilo je priču u kojoj je navedeno navodno ime zaštićenog svjedoka.

Tužilaštvo BiH je BIRN-u BiH odgovorilo da je formiralo predmet nakon medijskih objava u kojima se iznose detalji o identitetu kao i sam identitet zaštićenog svjedoka, te da je informisalo nadležne institucije i službe koje rade na pružanju zaštite i sigurnosti svjedoka.

“Nadalje, u vezi sa navedenim, Tužilaštvo BiH zaprimilo je i prijavu protiv određenih djelatnika Suda BiH i Tužilaštva BiH, u vezi sa otkrivanjem identiteta zaštićenog svjedoka i neovlaštenog ustupanja dokumenata, te će se izvršiti provjere navoda i na temelju ove prijave”, rekli su iz Tužilaštva.

Iz Misije OSCE-a u BiH za BIRN BiH kažu kako je “otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka ozbiljno kršenje jednog od temeljnih načela funkcionalnog pravosudnog sistema”.

“Bez iskaza ključnih svjedoka pravda se ne može postići. U osjetljivim suđenjima poput postupaka za ratne zločine, neki se svjedoci smatraju posebno ranjivima i vlasti ih moraju zaštititi kako bi osigurale njihovu sigurnost i integritet svjedočenja. Odredba krivičnog zakona postoji upravo iz takvih razloga, kao i relevantni zakoni u svakoj jurisdikciji u BiH koji osiguravaju zaštitu ranjivih svjedoka i žrtava u skladu s međunarodnim standardima”, navode iz OSCE-a.

Prema Krivičnom zakonu BiH kaznom od šest mjeseci do pet godina zatvora kaznit će se ko neovlašteno objavi, posreduje u objavljivanju, omogući objavljivanje ili učini dostupnim identitet zaštićenog svjedoka.

“Svjesno kršenje zakona i ovog važnog principa od strane medija ili bilo koje druge stranke je neoprostivo i mora se valjano istražiti i kazniti. Svi mediji, uključujući javne servise, moraju se pokoravati najvišim standardima profesionalnog novinarstva i izvještavanja. To uključuje potpuno poštivanje odredbi o zaštiti svjedoka u izvještavanju o sudskim procesima. Novinari u takvim slučajevima nose ozbiljnu odgovornost prema javnosti i onima o kojima izvještavaju; njihova profesionalnost je ključna kako bi se osiguralo da ne ugrožavaju život, sigurnost ili dobrobit žrtava, svjedoka i drugih osoba uključenih u suđenje”, navode iz OSCE-a i dodaju kako “objavljivanje imena osoba koje su svjedočile prošli, sadašnji i budući svjedoci mogu smatrati prijetnjom njihovoj sigurnosti i privatnosti”.

Iz Misije objašnjavaju kako pod određenim okolnostima otkrivanje identiteta žrtve ili svjedoka u krivičnom postupku moglo bi samo po sebi predstavljati krivično djelo.

Advokatica Vasvija Vidović za BIRN BiH kaže da se radi o ozbiljnom krivičnom djelu čije izvršenje izravno podriva rad pravosudnih organa u najvećoj mogućoj mjeri, te doprinosi daljem gubitku povjerenja javnosti u pravosuđe.

“Druge vrlo ozbiljne posljedice, kada je u pitanju izvršenje ovog krivičnog djela, jeste što se ne utiče samo na tog svjedoka, nego na neograničen broj ljudi, potencijalnih svjedoka, koji će shvatiti da pravosudni organi, odnosno država nije u stanju da vas zaštiti ukoliko svjedočite”, smatra ona.

Zbog toga iz OSCE-a smatraju kako “vlasti moraju poduzeti potpunu i nepristrasnu istragu ovog incidenta i osigurati da će u budućnosti biti uspostavljene sve potrebne mjere za zaštitu svjedoka koji sudjeluju u sudskim procesima, posebno suđenjima za ratne zločine”.

Zbog otkrivanja identiteta zaštićene svjedokinje Sud BiH je 2011. godine izrekao presudu kojom su na uslovnu kaznu od šest mjeseci zatvora osuđeni Krunoslav Malenica i Eset Muračević, urednik i novinar magazina “Bum”. On danas tvrdi da “ima toliko primjera gdje se javno krše zaštitne mjere, a da se ništa ne poduzima po tom pitanju”.

“Ja imam osjećaj što se tiče zaštićenih svjedoka, da je zaštita svjedoka ‘mrtvo slovo na papiru’. Tim je samo država, odnosno sud zaštitila nekoga, a u suštini nije zaštitila zaštićenog svjedoka, zato što se taj svjedok pojavi na sudu pred advokatima, pred porodicama optuženih i svi znaju ko je taj svjedok bez obzira što javno neće spominjati njegovo ime”, ističe Muračević.

On navodi kako je “država svojevremeno” samo protiv njega pokrenula postupak za otkrivanje imena zaštićenog svjedoka.

RTRS je tokom 2012. otkrio ime zaštićenog svjedoka. U emisiji “Nekad bilo” RTRS-a u kojoj je gostovao Milorad Pelemiš, bivši komandant Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS) za kojim danas postoji Interpolova potjernica, govoreći o bivšem pripadniku tog odreda, kojem su spomenuli identitet, novinar Siniša Mihailović je rekao: “I on je bio zaštićeni svjedok”, a Pelemiš je nastavio: “I on je kao zaštićeni svjedok…”

Iz Tužilaštva BiH za BIRN BiH nisu mogli potvrditi da li je ovaj slučaj do danas bio procesuiran.

Pred Sudom BiH vodilo se nekoliko predmeta za otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka, među kojima je bio i predmet Branke Šekarić.

Ona je 2017. proglašena krivom jer je preko društvenih mreža otkrila identitet zaštićene svjedokinje, koja je dala iskaz na suđenju njenom suprugu Draganu Šekariću za ratni zločin na području Višegrada. Šekarić je bila osuđena na uslovnu kaznu od osam mjeseci zatvora.

See all News Updates of the Day

Dok su djeca i nastavnici iz učionice u Teksasu zvali policiju, policajci čekali u hodniku

Stanovnici Uvaldea u žalosti zbog ubistva 19 učenika i dvoje nastavnika, 27. maja 2022.

Uspaničena djeca i nastavnici nekoliko desetina puta su telefonom zvali policiju iz učionice u Teksasu za vrijeme masakra, moleći da intervenišu, dok je oko 20 policajaca čekalo u hodniku skoro pola sata prije nego što su upali u sobu, saopštili su u petak tekašski zvaničnici.

Najmanje dvoje djece je nazvalo policiju iz dvije spojene učionice nakon što je 18-godišnji Salvador Ramos ušao sa polu-automatskom puškom AR-15, izjavio je poručnik Stiv Mekro, direktor teksaškog Sekretarijata za javnu bezbjednost.

Komandant na licu mjesta, šef policije školskog okruga u Uvaldeu u Teksasu, vjerovao je da se Ramos zabarikadirao unutar učionice i da djeci više nije prijetila opasnost, te da policija ima više vremena da se pripremi", rekao je Mekro. "Sa ovim što sada znamo, to naravno nije bila ispravna odluka", dodao je. "To je bila pogrešna odluka".

U utorak prepodne, u 11 sati i 28 minuta, automobil Ford zaustavio se ispred škole u Uvaldeu i vozač je iskočio iz njega sa automatskom puškom AR-15.

Dvanaest minuta kasnije, kažu u policiji, 18-godišnji Salvador Ramos je bio u hodniku osnovne škole Rob, i ubrzo je ušao u učionicu gdje su bili đaci četvrtog razreda. Tamo je ubio 19-oro učenika i njihove dvije učiteljice.

U 12 sati i 58 minuta, policija je dobila informaciju da je Ramos ubijen i da je opsada škole gotova.

Ono što se desilo u tih 90 minuta podstaklo je bijes lokalne zajednice zbog sporog reagovanja policije.

Memorijal za ubijene đake i učiteljice ispred osnovne škole Rob u Juvaldeu
Memorijal za ubijene đake i učiteljice ispred osnovne škole Rob u Juvaldeu

Istražitelji nisu mogli sa sigurnošću da utvrde da li je naoružani policajac iz školskog okruga, koji je stajao ispred škole, razmijenio vatru sa napadačem dok je ulazio u školu.

Za vrijeme opsade, koja je okončana kada je tim granične patrole upao i usmrtio napadača, frustrirani posmatrači su pozivali policajce da odmah uđu u školu, navode očevici.

“Ulazite! Ulazite!", vikale su žene na policajce brzo poslije početka napada, ispričao je 24-godišnji Huan Karanca koji je posmatrao scenu iz kuće preko puta ulice.

Direktor Sekretarijata za javnu bezbjednost Teksasa Stiv Mekro kaže da je 40 minuta do sat proteklo od momenta kada je Ramos otvorio vatru na čuvara škole, do trenutka kada ga je taktički tim usmrtio.

“Suština je da su snage reda bile tamo", rekao je Mekro. "Odmah su se aktivirali, i spriječili ga (Ramosa) da ide u druge učionice."

Šef granične patrole Raul Ortis nije naveo vremenski okvir u kome je trajao napad na školu, ali je više puta ponovio da agenti njegove službe koji su stigli u školu - nisu oklijevali. Rekao je da su brzo ušli u zgradu, u redu iza agenta koji je nosio štit.

“Željeli smo da brzo reagujemo i to je tačno ono što su ti agenti uradili", rekao je Ortiz za Fox News.

Međutim, anonimni izvor iz policije ispričao je da agenti granične patrole, kada su ušli u školu, nisu uspjeli da probiju vrata učionice i morali su da dovedu člana školskog osoblja da otključa vrata. Olivarez kaže da su istražitelji pokušavali da utvrde da li je učionica bila zaključana ili je napadač zabarikadirao vrata.

Pripadnici snaga reda stoje ispred osnovne škole u Juvaldeu, 24. maja 2022.
Pripadnici snaga reda stoje ispred osnovne škole u Juvaldeu, 24. maja 2022.

Havijer Cazares, čija će ćerka Džeklin, učenica četvrtog razreda, ubijena u napadu, rekao je da je otrčao do škole kada je čuo za pucnjavu i stigao dok su se policajci još okupljali ispred nje. Uznemiren što policija ne ulazi, predložio je grupi drugih posmatrača da sami upadnu u školu. "Hajde da uletimo jer policajci ne rade ništa što bi trebalo da rade", rekao je. "Mogli su da urade više."

“Nisu bili pripremljeni", dodao je.

Kada je Ramos ušao u školu, dvoje policajaca Uvaldea je razmijenilo vatru sa njim, i ranjeni su, dodaje Olivarez. Ramos je zatim ušao u učionicu i počeo da ubija. Karanza smatra da je policija trebalo da brže uđe u školu.

“Bilo ih je više. On je bio samo jedan", kaže.

Osnovni alat Kremlja: Strah

Osnovni alat Kremlja: Strah
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Iako je ostavka ruskog diplomate veterana zbog invazije na Ukrajinu sramota za Kremlj, analitičari kažu da strah sprječava mnoge druge ruske zvaničnike u iskazivanju nezadovoljstva.

Davos: Lice globalne nejednakosti

Davos: Lice globalne nejednakosti
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

Bogatstvo svjetskih milijardera povećalo se za bilione dolara od početka pandemije korona virusa, dok najsiromašnije zemlje muku muče sa vrtoglavo rastućim cijenama roba i sve većim dugovima. To su nalazi najnovije analize humanitarne organizacije Oxfam.

Policija u Teksasu kritikovana zbog sporog reagovanja na pucnjavu

Krstovi sa imenima žrtava postavljeni su ispred osnovne škole Rob Elementari u Juvaldeu, 26. maja 2022.

Kritike i pitanja se upućuju na račun lokalne policije o tome koliko je vremena proteklo prije nego što su upali u učionicu osnovne škole u Uvaldeu u Teksasu i zaustavili masakr u kome je naoružani napadač ubio 19 djece i dvoje nastavnika.

Istražitelji nisu mogli sa sigurnošću da utvrde da li je naoružani policajac iz školskog okruga, koji je stajao ispred škole, razmijenio vatru sa napadačem, 18-godišnji Salvadorom Ramosom, dok je ulazio u školu.

Motiv za masakr - najsmrtonosniju školsku pucnjavu od Newtowna u Konektikatu prije deset godina - i dalje se istražuje, a nadležni kažu da Ramos nije imao krivični dosije niti pokazivao znake mentalne nestabilnosti.

Za vrijeme opsade, koja je okončana kada je tim granične patrole upao i usmrtio napadača, frustrirani posmatrači su pozivali policajce da odmah uđu u školu, navode očevici.

“Ulazite! Ulazite!", vikale su žene na policajce brzo poslije početka napada, ispričao je 24-godišnji Huan Karanca koji je posmatrao scenu iz kuće preko puta ulice.

Direktor Sekretarijata za javnu bezbjednost Teksasa Stiv Mekro kaže da je 40 minuta do sat proteklo od momenta kada je Ramos otvorio vatru na čuvara škole, do trenutka kada ga je taktički tim usmrtio.

“Suština je da su snage reda bile tamo", rekao je Mekro. "Odmah su se aktivirali, i spriječili ga (Ramosa) da ide u druge učionice."

Međutim, portparol sekretarijata je izjavio u četvrtak da vlasti i dalje nastoje da pojasne kako je vremenski tekao napad, i nisu sigurni da li je period od 40 minuta do sat počeo kada je napadač stigao do škole, ili ranije, kada je upucao u lice svoju baku u njenoj kući.

“Trenutno nemamo precizan ni siguran vremenski okvir da možemo da kažemo da je napadač tako dugo bio u školi", izjavio je za CNN poručnik Kristofer Olivares.

Šef granične patrole Raul Ortis nije naveo vremenski okvir u kome je trajao napad na školu, ali je više puta ponovio da agenti njegove službe koji su stigli u školu - nisu oklijevali. Rekao je da su brzo ušli u zgradu, u redu iza agenta koji je nosio štit.

“Željeli smo da brzo reagujemo i to je tačno ono što su ti agenti uradili", rekao je Ortiz za Fox News.

Međutim, anonimni zvaničnik agencija za sprovođenje reda ispričao je da agenti granične patrole, kada su ušli u školu, nisu uspjeli da probiju vrata učionice i morali su da dovedu člana školskog osoblja da otključa vrata. Olivarez kaže da su istražitelji pokušavali da utvrde da li je učionica bila zaključana ili je napadač zabarikadirao vrata.

Havijer Cazares, čija je kćerka Džeklin, učenica četvrtog razreda, ubijena u napadu, rekao je da je otrčao do škole kada je čuo za pucnjavu i stigao dok su se policajci još okupljali ispred nje. Uznemiren što policija ne ulazi, predložio je grupi drugih posmatrača da sami upadnu u školu. "Hajde da uletimo jer policajci ne rade ništa što bi trebalo da rade", rekao je. "Mogli su da urade više."

“Nisu bili pripremljeni", dodao je.

Pripadnici snaga reda stoje ispred osnovne škole u Juvaldeu, 24. maja 2022.
Pripadnici snaga reda stoje ispred osnovne škole u Juvaldeu, 24. maja 2022.

Huan Karanza kaže da je vidio kako se Ramos kamionetom zabija u jarak ispred škole, grabi poluautomatsku pušku AR-15 i puca u dvoje ljude ispred pogrebnog zavoda, koji se nalazi preko puta škole, a koji su pobjegli nepovrijeđeni.

Olivarez je izjavio za CNN da je čuvar ispred zgrade bio naoružan i da su prema prvim izvještajima on i Ramos razmijenili vatru, "ali sada pokušavamo da potvrdimo tu informaciju."

Kada je Ramos ušao u školu, dvoje policajaca Uvaldea je razmijenilo vatru sa njim, i ranjeni su, dodaje Olivarez. Ramos je zatim ušao u učionicu i počeo da ubija. Karanza smatra da je policija trebalo da brže uđe u školu.

“Bilo ih je više. On je bio samo jedan", kaže.

Ambasada SAD 'razočarana' jer HDZ BiH blokira finansiranje izbora

Ambasada SAD u Sarajevu

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Bosni i Hercegovini (BiH) je izrazila razočarenje što je Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH "opet izabrala da blokira finansiranje provođenja opštih izbora".

Poručuju da je "licemjerno" to što stranka koja tvrdi da podržava evroatlantske aspiracije BiH istovremeno opstruiše izborni proces u državi.

O održavanju izbora se 23. maja oglasio i američki ambasador Michael Murphy, koji je poručio da bi bilo neustavno pa i antidejtonski ako bi nego građanima BiH uskratio pravo na slobodne i pravične izbore.

Savjet ministara BiH na sjednici 26. maja nije izdvojio novac za sprovođenje Opštih izbora u BiH.

Kako je rečeno za RSE, ministri nisu ni raspravljali o ovoj odluci, jer je nije bilo na dnevnom redu.

Tom odlukom bi se trebalo izdvojiti 12,6 miliona KM (6,3 miliona evra), koliko je potrebno Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) BiH, za organizaciju i sprovođenje izbora koji su zakazani za 2. oktobar ove godine.

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH, i kadar HDZ-a, nakon današnje sjednice se oglasio saopštenjem, u kome je naveo da na "današnjim sjednicama odbora, koji su stalna tijela Savjeta ministara i u čijem radu učestvujem, kao ni na samoj sjednici Savjeta ministara nije bilo ni riječi o finansiranju izbora niti je takva odluka bila tema rasprave".

Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH, saopšteno je da ne postoji prepreka da Savjet ministara odobri potrebna sredstva za izbore, ni u smislu relevantnih propisa niti u smislu raspoloživih sredstava.

Dan ranije, 25. maja, ambasadori EU, SAD, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije (tzv. zemalja Kvinte), te Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u BiH (OEBS) uručili su "hitan demarš" Savjetu ministara BiH u kojem su naglasili da se "izbori moraju adekvatno finansirati".

Ispred Savjeta ministara BiH, sastanku su prisustvovali predsjedavajući, Zoran Tegeltija i njegova zamjenica i ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković, dok drugi zamjenik, Vjekoslav Bevanda, nije bio prisutan.

Na tom sastanku je predloženo da se na sjednici Savjeta ministara BiH ponovo predloži odluka o odobravanju novca za provođenje izbora iz akumuliranih sredstava iz prethodnih godina – do čega na kraju nije došlo.

Ovu odluku su na ranijoj sjednici Savjeta ministara odbili ministri iz HDZ BiH, sem Bevande, i Ankica Gudeljević (ministrica civilnih poslova) i Josip Grubeša (ministar pravde), uz obrazloženje da bi bila nezakonita.

CIK BiH raspisao je 4. maja 2022. opšte izbore koji bi se trebali održati u nedjelju, 2. oktobra 2022.

Na opštim izborima građani BiH biraju članove Predsjedništva i poslanike u Parlamentarnoj skupštini BiH, poslanike u parlamentima entiteta Republ

Učitajte još

XS
SM
MD
LG