Linkovi

Izdvojeno

Pokrenut postupak zaštite svjedoka i odgovornosti zbog otkrivanja identiteta u medijima

Sudnica Suda BiH (Fotografija preuzeta sa stranice Suda BiH)

Sud Bosne i Hercegovine je pokrenuo, zajedno sa Državnim tužilaštvom, postupak za dalju zaštitu zaštićenog svjedoka sa suđenja za genocid Srebrenici, čiji identitet su objavili pojedini mediji, kao i za pokretanje krivičnog postupka protiv onih koji su otkrili njegov identitet, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Nakon što su portal RTRS-a i nekoliko drugih portala prenijeli tekst o presudi za klevetu na osnovu iskaza osobe za koju se tvrdilo da je zaštićeni svjedok, Sud i Tužilaštvo BiH su preduzeli korake za pokretanje postupka protiv “onih koji su otkrili identitet zaštićenog svjedoka”.

Sutkinja Minka Kreho je u razgovoru za BIRN BiH pojasnila kako otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka predstavlja krivično djelo.

“Mi smo pokrenuli zajedno sa Tužilaštvom postupak za dalju zaštitu svjedoka i za pokretanje krivičnog postupka protiv onih koji su otkrili identitet zaštićenog svjedoka”, navela je sutkinja Kreho.

Prije svjedočenja zaštićenih svjedoka sud na svakom ročištu upozori sve prisutne u sudnici kako odavanje identiteta zaštićenog svjedoka ili informacija koje se mogu dovesti u vezu sa otkrivanjem njegovog identiteta predstavlja krivično djelo.

Na portalu RTRS-a ranije je bilo objavljeno kako presuda iz teksta koji su prenijeli sa Banjaluka.net “postaje aktuelna nakon što je portal www.istraga.ba objavio iskaz zaštićenog svjedoka koji za isto tereti premijera Republike Srpske Radovana Viškovića”. U daljem dijelu teksta RTRS-a se navodilo da su na snimku na kojem nije bio zaštićen glas svjedoka, njegovi sugrađani prepoznali da se radi o istoj osobi koja je davala iskaze i novinarima te je bilo navedeno puno ime i prezime osobe.

Iz RTRS-a nisu željeli komentarisati za BIRN BiH zbog čega su prenijeli identitet zaštićenog svjedoka, te su nakon upita uklonili sa portala dio teksta o tome kako su sugrađani prepoznali o kome se radi.

Portal Istraga.ba prošle je sedmice objavio audioiskaz zaštićenog svjedoka sa suđenja Miodragu Josipoviću i ostalima 2017. godine, bez izmjene glasa svjedoka.

Svjedočeći na suđenju za genocid počinjen u julu 1995. godine u Srebrenici protiv Josipovića i ostalih, zaštićeni svjedok Tužilaštva M-16 je u junu 2017. godine izjavio kako mu je tokom 1996. godine Radovan Višković nudio novac za prekopavanje masovne grobnice u Milićima, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Nakon što je iz Tužilaštva potvrđeno da u radu imaju predmet koji se odnosi na Viškovića, nekoliko medija objavilo je priču u kojoj je navedeno navodno ime zaštićenog svjedoka.

Tužilaštvo BiH je BIRN-u BiH odgovorilo da je formiralo predmet nakon medijskih objava u kojima se iznose detalji o identitetu kao i sam identitet zaštićenog svjedoka, te da je informisalo nadležne institucije i službe koje rade na pružanju zaštite i sigurnosti svjedoka.

“Nadalje, u vezi sa navedenim, Tužilaštvo BiH zaprimilo je i prijavu protiv određenih djelatnika Suda BiH i Tužilaštva BiH, u vezi sa otkrivanjem identiteta zaštićenog svjedoka i neovlaštenog ustupanja dokumenata, te će se izvršiti provjere navoda i na temelju ove prijave”, rekli su iz Tužilaštva.

Iz Misije OSCE-a u BiH za BIRN BiH kažu kako je “otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka ozbiljno kršenje jednog od temeljnih načela funkcionalnog pravosudnog sistema”.

“Bez iskaza ključnih svjedoka pravda se ne može postići. U osjetljivim suđenjima poput postupaka za ratne zločine, neki se svjedoci smatraju posebno ranjivima i vlasti ih moraju zaštititi kako bi osigurale njihovu sigurnost i integritet svjedočenja. Odredba krivičnog zakona postoji upravo iz takvih razloga, kao i relevantni zakoni u svakoj jurisdikciji u BiH koji osiguravaju zaštitu ranjivih svjedoka i žrtava u skladu s međunarodnim standardima”, navode iz OSCE-a.

Prema Krivičnom zakonu BiH kaznom od šest mjeseci do pet godina zatvora kaznit će se ko neovlašteno objavi, posreduje u objavljivanju, omogući objavljivanje ili učini dostupnim identitet zaštićenog svjedoka.

“Svjesno kršenje zakona i ovog važnog principa od strane medija ili bilo koje druge stranke je neoprostivo i mora se valjano istražiti i kazniti. Svi mediji, uključujući javne servise, moraju se pokoravati najvišim standardima profesionalnog novinarstva i izvještavanja. To uključuje potpuno poštivanje odredbi o zaštiti svjedoka u izvještavanju o sudskim procesima. Novinari u takvim slučajevima nose ozbiljnu odgovornost prema javnosti i onima o kojima izvještavaju; njihova profesionalnost je ključna kako bi se osiguralo da ne ugrožavaju život, sigurnost ili dobrobit žrtava, svjedoka i drugih osoba uključenih u suđenje”, navode iz OSCE-a i dodaju kako “objavljivanje imena osoba koje su svjedočile prošli, sadašnji i budući svjedoci mogu smatrati prijetnjom njihovoj sigurnosti i privatnosti”.

Iz Misije objašnjavaju kako pod određenim okolnostima otkrivanje identiteta žrtve ili svjedoka u krivičnom postupku moglo bi samo po sebi predstavljati krivično djelo.

Advokatica Vasvija Vidović za BIRN BiH kaže da se radi o ozbiljnom krivičnom djelu čije izvršenje izravno podriva rad pravosudnih organa u najvećoj mogućoj mjeri, te doprinosi daljem gubitku povjerenja javnosti u pravosuđe.

“Druge vrlo ozbiljne posljedice, kada je u pitanju izvršenje ovog krivičnog djela, jeste što se ne utiče samo na tog svjedoka, nego na neograničen broj ljudi, potencijalnih svjedoka, koji će shvatiti da pravosudni organi, odnosno država nije u stanju da vas zaštiti ukoliko svjedočite”, smatra ona.

Zbog toga iz OSCE-a smatraju kako “vlasti moraju poduzeti potpunu i nepristrasnu istragu ovog incidenta i osigurati da će u budućnosti biti uspostavljene sve potrebne mjere za zaštitu svjedoka koji sudjeluju u sudskim procesima, posebno suđenjima za ratne zločine”.

Zbog otkrivanja identiteta zaštićene svjedokinje Sud BiH je 2011. godine izrekao presudu kojom su na uslovnu kaznu od šest mjeseci zatvora osuđeni Krunoslav Malenica i Eset Muračević, urednik i novinar magazina “Bum”. On danas tvrdi da “ima toliko primjera gdje se javno krše zaštitne mjere, a da se ništa ne poduzima po tom pitanju”.

“Ja imam osjećaj što se tiče zaštićenih svjedoka, da je zaštita svjedoka ‘mrtvo slovo na papiru’. Tim je samo država, odnosno sud zaštitila nekoga, a u suštini nije zaštitila zaštićenog svjedoka, zato što se taj svjedok pojavi na sudu pred advokatima, pred porodicama optuženih i svi znaju ko je taj svjedok bez obzira što javno neće spominjati njegovo ime”, ističe Muračević.

On navodi kako je “država svojevremeno” samo protiv njega pokrenula postupak za otkrivanje imena zaštićenog svjedoka.

RTRS je tokom 2012. otkrio ime zaštićenog svjedoka. U emisiji “Nekad bilo” RTRS-a u kojoj je gostovao Milorad Pelemiš, bivši komandant Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS) za kojim danas postoji Interpolova potjernica, govoreći o bivšem pripadniku tog odreda, kojem su spomenuli identitet, novinar Siniša Mihailović je rekao: “I on je bio zaštićeni svjedok”, a Pelemiš je nastavio: “I on je kao zaštićeni svjedok…”

Iz Tužilaštva BiH za BIRN BiH nisu mogli potvrditi da li je ovaj slučaj do danas bio procesuiran.

Pred Sudom BiH vodilo se nekoliko predmeta za otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka, među kojima je bio i predmet Branke Šekarić.

Ona je 2017. proglašena krivom jer je preko društvenih mreža otkrila identitet zaštićene svjedokinje, koja je dala iskaz na suđenju njenom suprugu Draganu Šekariću za ratni zločin na području Višegrada. Šekarić je bila osuđena na uslovnu kaznu od osam mjeseci zatvora.

See all News Updates of the Day

Eskaliraju protesti u Iranu

Eskaliraju protesti u Iranu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:53 0:00

Više od nedjelju dana u cijelom Iranu traju prosvjedi , nakon smrti 22 godišnje Mahse Amini. Tzv. policija za moral je uhapsila Amini jer, kako je rečeno, nije bila kako treba pokrivena, medjutim tri dana nakon što je zatvorena, 22 godišnja djevojka je umrla.

Sjedinjene Države sankcionisale tužiteljicu Dianu Kajmaković 

Diana Kajmaković (Foto: CIN)

Vlasti Sjedinjenih Država su u ponedjeljak objavile da su sankcionisale državnu tužiteljicu Dianu Kajmaković zbog korupcije.

Ured za kontrolu imovine stranaca Ministarstva finansija SAD-a na listu sankcionisanih osoba stavio je Kajmaković zbog, kako se navodi, učešća u korupciji ili podrivanju demokratskih procesa ili institucija na Zapadnom Balkanu.

"Diana Kajmaković kontinuirano podriva demokratiju i vladavinu zakona u Bosni i Hercegovini", izjavio je Brian E. Nelson, podsekretar za borbu protiv terorizma i obavještajne finansijske poslove u Ministarstvu finansija SAD-a. "Današnje mjere još jednom potvrđuju posvećenost Sjedinjenih Država stabilnosti i prosperitetu BiH jer se odnose na osobu koja ima ključnu ulogu u omogućavanju korupcije u zemlji."

U obrazloženju stoji da je Kajmaković "drsko korumpirana državna tužiteljica BiH povezana sa kriminalnim organizacijama".


Dalje se kaže kako su u sklopu većeg suzbijanja organiziranog kriminala i trgovine narkoticima u BiH, istražioci analizirali privatne razgovore vođene putem šifriranih aplikacija za razmjenu poruka.

Kriminalci su u tim razgovorima pominjali tužiteljicu Kajmaković, navodi se.

"Kao podrška trgovcima narkoticima i drugim kriminalcima, Kajmaković je pomagla u skrivanju dokaza, sprečavanju krivičnog gonjenja i na druge načine pomagala kriminalne aktivnosti u zamjenu za ličnu korist. Također je pokušala da blokira istragu o svojim očiglednim kriminalnim vezama", navodi se u obrazloženju odluke kojom je sankcionisana Kajamović.

Ambasada SAD-a u BiH je objavila da je Kajmaković "pravi primjer zašto je na najnižoj razini povjerenje građana u sposobnost bh. pravosudnog sistema da se uhvati u koštac s endemskom korupcijom".


Kajmaković funkciju tužiteljice u Tužilaštvu BiH obavlja od 2008. godine, radeći na slučajevima kriminala i korupcije.

Odlukom glavnog tužioca Tužilaštva BiH, Kajmaković je ove godine suspendovana sa pozicije šefice Odjela za organizovani, privredni kriminal i korupciju.

Sankcije uključuju blokadu imovine u Sjedinjenim Državama. Također se državljanima SAD-a zabranuju transakcije koje uključuju imovinu osoba koje su pod sankcijama.

Ove godine, Sjedinjene Države su sankcionisale Gordanu Tadić, bivši glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH.

U izjavi za BIRN BiH, Milanko Kajganić, vršilac dužnosti glavnog državnog tužitelja Tužilaštva BiH, kaže kako postoji formiran predmet za sve sankcionisane osobe i da tužioci sarađuju sa američkim kolegama.

"Jedini komentar koji mogu dati a koji se tiče navedenih aktivnosti jeste činjenica da je u Tužilaštvu već formiran predmet koji se odnosi na provjere navoda o eventualnoj povezanosti kolegice Kajmaković s kriminalnim grupama", pojasnio je Kajganić.

Desničarka Giorgia Meloni pobjednica parlamentarnih izbora u Italiji

Giorgia Meloni u izbornom štabu u Rimu, 25. septembra 2022.

Liderka desničarske partije Braća Italije​​​​​​​ Giorgia Meloni mogla bi da bude prva desničarska premijerka Italije poslije Drugog svjetskog rata, pošto su konzervativci osvojili najviše glasova na prijevremenim parlamentarnim izborima u nedjelju.

Projekcije konačnih rezultata pokazuju da bi desničarski blok mogao da ima većinu u oba doma parlamenta.

"Ne smijemo zaboraviti da ovo nije kraj, već početak. Od sutra dokazujemo koliko vrijedimo", rekla je 45-godišnja Meloni svojim pristalicama.

Meloni i njena vlada suočiće se sa brojnim izazovima - od rastućih cijena energenata, rata u Ukrajini i usporenog ekonomskog rasta. Njena vlada vjerovatno neće biti formirana do kraja oktobra, do kada na čelu ostaje premijer u tehničkom mandatu Mario Draghi.

Potezi Giorgije Meloni pažljivo će se pratiti u evropskim prijestolnicama.

"Ono što je Italiji sada potrebno je stabilna vlada. I ovi rezultati pokazuju da možemo da je formiramo i nećemo propustiti tu priliku", kazao je Giovanni Donzelli, član stranke Braća Italije.

Giorgia Meloni svoju stranku profiliše kao britanske konzervativce i istovremeno prikriva njene fašističke korijene.

Giorgia Meloni na glasačkom mjestu u Rimu.
Giorgia Meloni na glasačkom mjestu u Rimu.

"Ako formiramo vladu, radićemo u ime svih Italijana, sa ciljem da ujedinimo ljude i da se fokusiramo na ono što nas spaja, a ne razdvaja. Vrijeme je da budemo odgovorni", rekla je Meloni poslije proglašenja rezultata.

Rezultati sa oko 97 posto obrađenih biračkih mesta pokazuju da su Braća Italije osvojila oko 26 posto glasova, 4 posto više nego na izborima 2018, i preuzela primat na desnom spektru od Lige Mattea Salvinija.

Liga je na ovim izborima osvojila 9 posto glasova, što je veliki pad u odnosu na 17 posto od prije četiri godine. Konzervativna partija Silvija Berlusconija osvojila je oko 8 posto glasova.

Tri konzervativne stranke, međutim, imaju različite stavove o nekim temama i pitanje je da li mogu da ih pomire u vladi.

Salvini, na primjer, preispituje zapadne sankcije Rusiji, i zajedno sa Berlusconijem je više puta iskazao divljenje prema Vladimiru Putinu. Meloni je, sa druge strane, najavila da će pratiti zapadnu politku prema Rusiji.

Matteo Salvini, Silvio Berlusconi i Gioriga Meloni na predizbornom mitingu u Rimu, septembar 2022.
Matteo Salvini, Silvio Berlusconi i Gioriga Meloni na predizbornom mitingu u Rimu, septembar 2022.

Drugačije gledaju i na to kako riješiti rastuću cijenu struje i predlažu smanjenje poreza ili reformu penzionog sistema - što Italija teško može da priušti.

Meloni će preuzeti vladu od Draghija, bivšeg šefa Evropske centralne banke, koji je Italiju vodio u sladu sa politikom EU i jačao veze sa Parizom i Berlinom.

Pobjedu Braće Italije prve su pozdravile opozicione desničarske stranke iz Španije i Francuske, kao i vladajući desničari u Poljskoj i Mađarskoj.

Rezultate, međutim, treba staviti u kontekst. Uprkos tome što su desničari pobijedili, izlaznost je bila historijski mala - 64 posto, dok je prije četiri godine glasalo 73 posto Italijana.

Desnica je iskoristila prednost italijanskog izbornog sistema koji favorizuje predizborne koalicije. Centrističke i stranke lijevog centra nisu uspjele da se dogovore, pa će dobiti i manje mjesta u parlamentu.

Demokratska partija osvojila je 19 posto glasova, pokret Pet zvjezdica je dobio 15 posto, a centristička Akcija 8 posto glasova.

Protesti širom svijeta u znak solidarnosti sa ženama Irana

Demonstranti drže plakate ispred iranske ambasade u Londonu, u nedjelju, 25. septembra 2022.

Iranci su u nedjelju izašli na ulice devetu noć zaredom u nedjelju kako bi protestirali zbog smrti Mahse Amini ranije ovog mjeseca dok je bila u pritvoru teheranske policije za moral.

U znak solidarnosti sa ženama Irana, održani su protesti širom svijeta. Ljudi su izašli na ulice u Atini, Berlinu, Briselu, Istanbulu, Madridu, New Yorku, Parizu...

Demonstracije su prvi put izbile 17. septembra. Amini, 22-godišnja Kurdkinja, umrla je dan ranije dok je bila u pritvoru policije koja je provodila stroga ograničenja Islamske Republike na žensko odijevanje. Uhapšena je 13. septembra zbog navodnog kršenja strogih iranskih pravila o hidžabu.

Njena porodica navodi da je pretučena u policijskom kombiju nakon hapšenja, pri čemu je zadobila nekoliko udaraca u glavu. Policija odbacuje optužbe, rekavši da je Amini umrla nakon što je prebačena u bolnicu jer je doživjela srčani udar.

Iranska državna televizija saopštila je da je 41 osoba ubijena tokom protesta.

Iran

Iran Human Rights (IHR) sa sjedištem u Oslu u nedjelju objavio je fotografije na kojima se vide demonstranti na ulicama Teherana kako uzvikuju "smrt diktatoru", izvještava AFP.

IHR je također izvijestio u nedjelju, prema AFP-u, da je glavni iranski nastavnički sindikat pozvao nastavnike i učenike na prvi nacionalni štrajk od početka nemira, najavljujući bojkot nastave u ponedjeljak i srijedu u znak podrške protestima.

Provladini skupovi su također održani u nedjelju u nekoliko gradova u Iranu, a glavni događaj održan je na trgu Enghelab (Revolucija) u centru Teherana, gdje su demonstranti izrazili podršku zakonima o obaveznom hidžabu, prenosi AFP.

Grčka

Molotovljev koktel bačena je na iransku ambasadu u Atini, saopštila je grčka policija u nedelju, navodeći da nije pričinjena šteta.

Dan ranije, oko 200 ljudi okupilo se na trgu Sintagma u centru Atine da osudi iransko gušenje protesta, prenio je AFP.

Engleska

U Londonu su u nedjelju izbile nasilne ulične demonstracije ispred iranske ambasade.

Demonstranti, pokušavajući da probiju barijere koje štite iransku ambasadu u Britaniji, gađali su policiju kamenicama, saopštile su vlasti, prenosi The Associated Press.

Uhapšeno je pet demonstranata, saopštila je policija.

Francuska

Oko 4.000 demonstranata okupilo se drugi dan u Parizu u znak protesta zbog smrti Mahse Amini.

Demonstracije su počele mirno na trgu Trocadero u centru Pariza. Neki demonstranti uzvikivali su "Smrt Islamskoj Republici" i slogane protiv vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija. Jedna žena u gomili je takođe držala natpis na francuskom: "Ja sam Mahsa Amini."

Međutim, kako su se demonstranti približavali iranskoj ambasadi, policija im je blokirala put. Policija je ispalila suzavac kako bi rastjerala demonstrante.

Senatori pozivaju Bidena da pojača pritisak na Sjevernu Koreju zbog saradnje sa Rusijom

Arhiv - Kim Jong Un i Vladimir Putin

Dvojica republikanskih senatora izrazili su zabrinutost Bidenovoj administraciji zbog sve veće saradnje Moskve i Pjongjanga oko ruskog rata u Ukrajini.

"Uznemireni smo vijestima da Rusija i Sjeverna Koreja jačaju svoje odnose, što će pomoći nepravednoj i ničim izazvanoj invaziji (ruskog predsjednika) Vladimira Putina na Ukrajinu", rekli su senatori Marco Rubio i Bill Hagerty u svom pismu od četvrtka.

"Sjeverna Koreja i Rusija nedavno su se dogovorile da pošalju sjevernokorejske radnike u područja u Ukrajini koja je zauzela Rusija", navodi se u njihovom pismu. "Također smo saznali da Rusija pokušava kupiti milione artiljerijskih granata i raketa od Sjeverne Koreje."

Rubio i Hagerty pozvali su Bidenovu administraciju "da u potpunosti provede kongresne i multilateralne sankcije kako bi povećala pritisak na Kimov režim".

Senatori su pismo poslali u četvrtak državnom sekretaru Antoniju Blinkenu i ministrici finansija Janet Yellen.

U odgovoru na pismo senatora, glasnogovornik State Departmenta rekao je u subotu korejskoj službi Glasa Amerike da je "važno da međunarodna zajednica pošalje snažnu, jedinstvenu poruku da DPRK mora zaustaviti svoje nezakonite radnje, poštovati svoje obaveze prema rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a i uključiti se u ozbiljne i trajne pregovore sa Sjedinjenim Državama."

Zvanični naziv Sjeverne Koreje je Demokratska Narodna Republika Koreja (DPRK).

Glasnogovornik je nastavio: "Sankcije UN-a protiv DPRK ostaju na snazi i nastavit ćemo ohrabrivati sve države članice da ih implementiraju, uključujući diplomatskim putem u Ujedinjenim narodima i sa susjedima DPRK-a."

Korejska služba Glasa Amerike kontaktirala je misiju UN-a Sjeverne Koreje u New Yorku tražeći komentar na pismo senatora, ali nije dobila odgovor. Služba je također kontaktirala rusku ambasadu u Washingtonu i njenu misiju UN-a u New Yorku, ali nije dobila odgovor.

Vijeće sigurnosti UN-a je u više rezolucija iz 2006. godine sankcioniralo Sjevernu Koreju zbog izvoza oružja, a u decembru 2017. donijelo je rezoluciju kojom se državama članicama zabranjuje zapošljavanje sjevernokorejskih radnika kao odgovor na lansiranje interkontinentalne balističke rakete od strane Pjongjanga mjesec dana ranije.

SAD i njihovi saveznici i partneri sankcionisali su Rusiju, isključivši je iz globalnog finansijskog sistema nekoliko dana nakon njene invazije na Ukrajinu 21. februara.

Nakon neuspjeha u ratu, Moskva se obratila Pjongjangu za podršku.

U julu, ruski ambasador u Sjevernoj Koreji Aleksandar Matsegora rekao je u intervjuu za ruski list Izvestija da je Moskva spremna da unajmi sjevernokorejske radnike za obnovu republika Donjeck i Lugansk pod ruskom kontrolom u regionu Donbasa.

Sjeverna Koreja je 14. jula priznala republike Donjeck i Lugansk, dvije otcijepljene regije u istočnoj Ukrajini.

Prema američkom State Departmentu, Rusija želi kupiti rakete i artiljerijske granate od Sjeverne Koreje jer joj nedostaje oružja.

Tokom brifinga za novinare 6. septembra, Vedant Patel, zamjenik glasnogovornika State Departmenta, rekao je: "Ministarstvo odbrane Rusije je u procesu kupovine miliona raketa i artiljerijskih granata od Sjeverne Koreje za upotrebu u Ukrajini."

Dodao je: "Ova kupovina ukazuje na to da ruska vojska i dalje pati od ozbiljnih nestašica snabdijevanja, dijelom zbog kontrole izvoza i sankcija."

Ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzja rekao je da je tvrdnja SAD-a o kupovini oružja Moskve od Pjongjanga "još jedna lažna", navodi Tass, državna novinska agencija.

Sjeverna Koreja je u četvrtak rekla da "nikada nije izvozila oružje ili municiju u Rusiju" i da "neće planirati da ih izvozi", navodi se u saopćenju objavljenom preko KCNA.

Saopćenje Sjeverne Koreje nije se odnosilo na slanje radnika u Donbas.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG