Linkovi

Top priča BiH

Pokrenut postupak zaštite svjedoka i odgovornosti zbog otkrivanja identiteta u medijima

Sudnica Suda BiH (Fotografija preuzeta sa stranice Suda BiH)

Sud Bosne i Hercegovine je pokrenuo, zajedno sa Državnim tužilaštvom, postupak za dalju zaštitu zaštićenog svjedoka sa suđenja za genocid Srebrenici, čiji identitet su objavili pojedini mediji, kao i za pokretanje krivičnog postupka protiv onih koji su otkrili njegov identitet, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Nakon što su portal RTRS-a i nekoliko drugih portala prenijeli tekst o presudi za klevetu na osnovu iskaza osobe za koju se tvrdilo da je zaštićeni svjedok, Sud i Tužilaštvo BiH su preduzeli korake za pokretanje postupka protiv “onih koji su otkrili identitet zaštićenog svjedoka”.

Sutkinja Minka Kreho je u razgovoru za BIRN BiH pojasnila kako otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka predstavlja krivično djelo.

“Mi smo pokrenuli zajedno sa Tužilaštvom postupak za dalju zaštitu svjedoka i za pokretanje krivičnog postupka protiv onih koji su otkrili identitet zaštićenog svjedoka”, navela je sutkinja Kreho.

Prije svjedočenja zaštićenih svjedoka sud na svakom ročištu upozori sve prisutne u sudnici kako odavanje identiteta zaštićenog svjedoka ili informacija koje se mogu dovesti u vezu sa otkrivanjem njegovog identiteta predstavlja krivično djelo.

Na portalu RTRS-a ranije je bilo objavljeno kako presuda iz teksta koji su prenijeli sa Banjaluka.net “postaje aktuelna nakon što je portal www.istraga.ba objavio iskaz zaštićenog svjedoka koji za isto tereti premijera Republike Srpske Radovana Viškovića”. U daljem dijelu teksta RTRS-a se navodilo da su na snimku na kojem nije bio zaštićen glas svjedoka, njegovi sugrađani prepoznali da se radi o istoj osobi koja je davala iskaze i novinarima te je bilo navedeno puno ime i prezime osobe.

Iz RTRS-a nisu željeli komentarisati za BIRN BiH zbog čega su prenijeli identitet zaštićenog svjedoka, te su nakon upita uklonili sa portala dio teksta o tome kako su sugrađani prepoznali o kome se radi.

Portal Istraga.ba prošle je sedmice objavio audioiskaz zaštićenog svjedoka sa suđenja Miodragu Josipoviću i ostalima 2017. godine, bez izmjene glasa svjedoka.

Svjedočeći na suđenju za genocid počinjen u julu 1995. godine u Srebrenici protiv Josipovića i ostalih, zaštićeni svjedok Tužilaštva M-16 je u junu 2017. godine izjavio kako mu je tokom 1996. godine Radovan Višković nudio novac za prekopavanje masovne grobnice u Milićima, o čemu je BIRN BiH ranije pisao.

Nakon što je iz Tužilaštva potvrđeno da u radu imaju predmet koji se odnosi na Viškovića, nekoliko medija objavilo je priču u kojoj je navedeno navodno ime zaštićenog svjedoka.

Tužilaštvo BiH je BIRN-u BiH odgovorilo da je formiralo predmet nakon medijskih objava u kojima se iznose detalji o identitetu kao i sam identitet zaštićenog svjedoka, te da je informisalo nadležne institucije i službe koje rade na pružanju zaštite i sigurnosti svjedoka.

“Nadalje, u vezi sa navedenim, Tužilaštvo BiH zaprimilo je i prijavu protiv određenih djelatnika Suda BiH i Tužilaštva BiH, u vezi sa otkrivanjem identiteta zaštićenog svjedoka i neovlaštenog ustupanja dokumenata, te će se izvršiti provjere navoda i na temelju ove prijave”, rekli su iz Tužilaštva.

Iz Misije OSCE-a u BiH za BIRN BiH kažu kako je “otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka ozbiljno kršenje jednog od temeljnih načela funkcionalnog pravosudnog sistema”.

“Bez iskaza ključnih svjedoka pravda se ne može postići. U osjetljivim suđenjima poput postupaka za ratne zločine, neki se svjedoci smatraju posebno ranjivima i vlasti ih moraju zaštititi kako bi osigurale njihovu sigurnost i integritet svjedočenja. Odredba krivičnog zakona postoji upravo iz takvih razloga, kao i relevantni zakoni u svakoj jurisdikciji u BiH koji osiguravaju zaštitu ranjivih svjedoka i žrtava u skladu s međunarodnim standardima”, navode iz OSCE-a.

Prema Krivičnom zakonu BiH kaznom od šest mjeseci do pet godina zatvora kaznit će se ko neovlašteno objavi, posreduje u objavljivanju, omogući objavljivanje ili učini dostupnim identitet zaštićenog svjedoka.

“Svjesno kršenje zakona i ovog važnog principa od strane medija ili bilo koje druge stranke je neoprostivo i mora se valjano istražiti i kazniti. Svi mediji, uključujući javne servise, moraju se pokoravati najvišim standardima profesionalnog novinarstva i izvještavanja. To uključuje potpuno poštivanje odredbi o zaštiti svjedoka u izvještavanju o sudskim procesima. Novinari u takvim slučajevima nose ozbiljnu odgovornost prema javnosti i onima o kojima izvještavaju; njihova profesionalnost je ključna kako bi se osiguralo da ne ugrožavaju život, sigurnost ili dobrobit žrtava, svjedoka i drugih osoba uključenih u suđenje”, navode iz OSCE-a i dodaju kako “objavljivanje imena osoba koje su svjedočile prošli, sadašnji i budući svjedoci mogu smatrati prijetnjom njihovoj sigurnosti i privatnosti”.

Iz Misije objašnjavaju kako pod određenim okolnostima otkrivanje identiteta žrtve ili svjedoka u krivičnom postupku moglo bi samo po sebi predstavljati krivično djelo.

Advokatica Vasvija Vidović za BIRN BiH kaže da se radi o ozbiljnom krivičnom djelu čije izvršenje izravno podriva rad pravosudnih organa u najvećoj mogućoj mjeri, te doprinosi daljem gubitku povjerenja javnosti u pravosuđe.

“Druge vrlo ozbiljne posljedice, kada je u pitanju izvršenje ovog krivičnog djela, jeste što se ne utiče samo na tog svjedoka, nego na neograničen broj ljudi, potencijalnih svjedoka, koji će shvatiti da pravosudni organi, odnosno država nije u stanju da vas zaštiti ukoliko svjedočite”, smatra ona.

Zbog toga iz OSCE-a smatraju kako “vlasti moraju poduzeti potpunu i nepristrasnu istragu ovog incidenta i osigurati da će u budućnosti biti uspostavljene sve potrebne mjere za zaštitu svjedoka koji sudjeluju u sudskim procesima, posebno suđenjima za ratne zločine”.

Zbog otkrivanja identiteta zaštićene svjedokinje Sud BiH je 2011. godine izrekao presudu kojom su na uslovnu kaznu od šest mjeseci zatvora osuđeni Krunoslav Malenica i Eset Muračević, urednik i novinar magazina “Bum”. On danas tvrdi da “ima toliko primjera gdje se javno krše zaštitne mjere, a da se ništa ne poduzima po tom pitanju”.

“Ja imam osjećaj što se tiče zaštićenih svjedoka, da je zaštita svjedoka ‘mrtvo slovo na papiru’. Tim je samo država, odnosno sud zaštitila nekoga, a u suštini nije zaštitila zaštićenog svjedoka, zato što se taj svjedok pojavi na sudu pred advokatima, pred porodicama optuženih i svi znaju ko je taj svjedok bez obzira što javno neće spominjati njegovo ime”, ističe Muračević.

On navodi kako je “država svojevremeno” samo protiv njega pokrenula postupak za otkrivanje imena zaštićenog svjedoka.

RTRS je tokom 2012. otkrio ime zaštićenog svjedoka. U emisiji “Nekad bilo” RTRS-a u kojoj je gostovao Milorad Pelemiš, bivši komandant Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS) za kojim danas postoji Interpolova potjernica, govoreći o bivšem pripadniku tog odreda, kojem su spomenuli identitet, novinar Siniša Mihailović je rekao: “I on je bio zaštićeni svjedok”, a Pelemiš je nastavio: “I on je kao zaštićeni svjedok…”

Iz Tužilaštva BiH za BIRN BiH nisu mogli potvrditi da li je ovaj slučaj do danas bio procesuiran.

Pred Sudom BiH vodilo se nekoliko predmeta za otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka, među kojima je bio i predmet Branke Šekarić.

Ona je 2017. proglašena krivom jer je preko društvenih mreža otkrila identitet zaštićene svjedokinje, koja je dala iskaz na suđenju njenom suprugu Draganu Šekariću za ratni zločin na području Višegrada. Šekarić je bila osuđena na uslovnu kaznu od osam mjeseci zatvora.

See all News Updates of the Day

Stručnjaci o značaju američkih izbora za BiH

Stručnjaci o značaju američkih izbora za BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:05:51 0:00

Teško pretučeni migranti se vraćaju sa granice BiH i Hrvatske

Migranti ispred prihvatnog kampa Miral 22. oktobra

Migranti su policiji ispričali kako su ilegalno prešli granicu BiH i Hrvatske, te da su ih u Hrvatskoj kontrolisala „uniformisana lica, najvjerovatnije policija Hrvatske“, koja su im nanijela tjelesne povrede.

U Domu zdravlja u Velikoj Kladuši, na zapadu Bosne i Hercegovine (BiH), od 12. oktobra do danas medicinski radnici pružili su pomoć za oko 150 migranata koji su dolazili sa različitim povredama, kako kažu, zadobijenim prilikom prelaska granice sa Hrvatskom.

Teške povrede sa kojima su se u tom periodu susretali nisu, navode, zabilježene još od prvog migrantskog vala 2017. godine.

Doktor Mustafa Hodžić radi i u ambulanti u prihvatnom kampu za migrante Miral, gdje je bio dežurni ljekar posljednjih deset dana.

„U zadnje vrijeme imamo povećan broj pacijenata koji se javljaju sa povredama u vidu hematoma ili podljeva koji se nalaze kako na leđima, tako i u području stražnje strane potkoljenice i natkoljenice. Djelimično imamo takve povrede i na glutalnim regijama, najvjerovatnije nastale djelovanjem obličastog tupog predmeta, gdje imamo veći broj udaraca i stvaraju se tako ograničena velika polja sa podljevima“, kaže Hadžić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Muhamed iz Pakistana, u četvrtak rano ujutro, vratio se u Veliku Kladušu iz još jednog bezuspješnog pokušaja da pređe granicu sa Hrvatskom. Pet dana, bez hrane i lutanja kroz šumu, završilo se tako što ga je hrvatska policija vratila u Bosnu i Hercegovinu.

„Hrvatska policija me udarala. Pet dana nisam imao hrane, nemam ni mobitel, sada ne mogu ni da uđem u ovaj kamp“, priča Muhamed dok pokazuje povrede na stomaku ispred prihvatnog kampa za migrante Miral u Velikoj Kladuši.

U kampu Miral bio je smješten, prije nego što se odlučio na još jedan „game“ (prelazak granice). Sa njim čeka i Faruk, također iz Pakistana. Zajedno su, bezuspješno, probali preko granice.

„Hrvatska policija mi je uzela telefon i novac. Nemam više novca, nemam ništa, ne mogu ni u kamp“, kaže Faruk.

Migranti se obratili policiji i Danskom vijeću za izbjeglice

Grupa od 26 migranata, iz Pakistana i Afganistana, obratila se 20. oktobra rano ujutro policiji Unsko-sanskog kantona (USK). Imali su povrede i medicinski su zbrinuti u Domu zdravlja u Velikoj Kladuši.

„Kod jednog su konstatovane teže tjelesne povrede, on je državljanin Pakistana. Kod ostatka migranata konstatirane su lakše tjelesne povrede“, kaže za RSE glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) USK Ale Šiljdedić.

Migranti su policiji ispričali kako su ilegalno prešli granicu BiH i Hrvatske, te da su ih u Hrvatskoj kontrolisala „uniformisana lica, najvjerovatnije policija Hrvatske“, koja su im nanijela tjelesne povrede.

„Nakon toga su ih na nepoznatom lokalitetu ponovo vratili na teritorij BiH. To je ono što mi u policiji imamo i evidentno je da ta lica imaju određene povrede na tijelu, ali ne možemo potvrditi u ovom trenutku da su to uradili policajci iz susjedne države. Ono što mi imamo su izjave migranata“, objašnjava Šiljdedić.

Dansko vijeće za izbjeglice zabilježilo je na hrvatsko – bosanskoj granici seriju brutalnih napada hrvatske policije na migrante i tražitelje azila, koji su se dogodili između 12. i 16. oktobra, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u srijedu, 21. oktobra Nicola Bay direktor Danskog vijeća za izbjeglice u Bosni i Hercegovini (BiH).

“Ljudi su brutalno prebijeni, oduzimane su im i uništavane lične stvari ili su spaljene. Skidana im je odjeća, a zabilježili smo i najmanje dva slučaja seksualnog zlostavljanja“, kazao je Bay za RSE.

U Centru za mirovne studije iz Zagreba kažu da nasilje i protjerivanje na hrvatskim granicama traje četiri godine, te da imaju hiljade svjedočanstava izbjeglica i migranata, ali da nema nijedne učinkovite istrage koja bi detaljno istražila djelovanje MUP-a na hrvatskim granicama i unutrašnjosti kada je riječ o postupanju prema ovim ljudima.

Antonija Pindulić iz ove nevladine udruge kaže kako su već davno trebale biti poduzete mjere da se takvo postupanje MUP-a istraži i da se odgovorni sankcionišu.

“Najnovija svjedočanstva što ih objavljuje Guardian komplementarna sa svjedočanstvima o postupanju hrvatske policije unazad četiri godine”, kaže ona za RSE.

Zaustaviti nasilje i prisilne povratke

Hrvatske vlasti moraju zaustaviti nasilje i prisilno vraćanje na granici s BiH i iskorijeniti nekažnjavanje za ozbiljna kršenja ljudskih prava koja su nad migrantima počinili službenici zakona, poručila je u četvrtak 22. oktobra Dunja Mijatović, komesarka za ljudska prava Vijeća Europe.

Dan ranije britanski list The Guardian, na osnovu izvještaja Danskog vijeća za izbjeglice, objavio je tekst o ponovnim brutalnim napadima na migrante.

Hrvatski ministar unutrašnjih poslova i Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) te države su demantovali navode.

„Nemamo nikakva neposredna saznanja o događajima o kojima piše 'Guardian'. Ovi migranti o kojima je riječ, nisu nam se obratili neposredno ili putem nevladinih udruga. Otvorili smo ispitni postupak i zatražit ćemo očitovanje od MUP-a o detaljima, kako to činimo u svakom slučaju“, kaže za RSE pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Njen ured već više godina prima pritužbe migranata i po njima vodi postupke. Međutim, odgovori koje dobijaju od MUP-a Hrvatske, uprkos redovnoj komunikaciji, često nisu dovoljno sadržajni i Ministarstvo sve te navode jednostavno odbacuje.

Vidović kaže kako se pridružuje pozivu povjerenice za ljudska prava Vijeća Europe, Dunje Mijatović, da se izvještaj Odbora vijeća Europe za sprječavanje mučenja, koji je ovog ljeta bio u vanrednoj posjeti Hrvatskoj, nakon usvajanja što prije objavi, tako da javnosti bude dostupno koji su zaključci i preporuke Odbora u kontekstu migracija u Hrvatskoj.

Migranti u stalnom pokušaju prelaska granice

Da se skoro svakodnevno susreću sa slučajevima da hrvatska policija u BiH vraća migrante i izbjeglice koji uđu na njenu teritoriju, potvrđuje za RSE i glasnogovornik MUP-a USK Ale Šiljdedić.

Migranti konstantno pokušavaju da pređu iz BiH u Hrvatsku, pa dalje u neku od zemalja Evropske Unije (EU). Taj cilj rijetko ostvare. Prema podacima policije USK hrvatska policija push back- ovima – prisilnim vraćanjem, ne dozvoljava migrantima ulazak u Hrvatsku.

„U određenim slučajevima mi imamo informacije da oni uđu i dublje u teritoriju Hrvatske, ali nakon toga budu pronađeni i vraćeni na granicu sa BiH, ne na redovne granične prelaze, jer to bi bio regularan postupak readmisije“, kaže Šiljdedić, objašnjavajući da hrvatska policija migrante vraća na lokacijama koje nisu zvanični granični prijelazi.

Takva situacija zabilježena je u svim opštinama u USK, a te slučajeve hrvatska policija ne evidentira, pa, kako kaže, nije moguće znati koliki broj migranata bi možda u toj zemlji zatražio azil i međunarodnu pomoć.

Istražiti prijavljene slučajeve nasilja nad migrantima

U Danskom vijeću za izbjeglice navode da su izuzetno zabrinuti zbog sistematskog nasilja koje se dešava na granici sa Hrvatskom.

„Zahtijevamo da se postupa na osnovu nezavisnog mehanizama za kontrolu granica kako bi se spriječilo nasilje i kako bi sve prijave i navodi o zlostavljanju bili transparentno i kredibilno istraženi“, kaže direktor ove organizacije za BIH Nikola Bay.

Hrvatska pučka pravobraniteljica Lora Vidović, također, ističe da je ‘važno provođenje učinkovite i nezavisne istrage’, te da ‘takvu istragu ne može voditi odjel za unutarnju kontrolu MUP-a Hrvatske, već Državno odvjetništvo’.

Podsjeća i da je hrvatsko Državno odvjetništvo u nekoliko pojedinačnih slučajeva vodilo istrage, poput one kada je poginula djevojčice Madine ili korištenja vatrenog oružja kada je došlo do ranjavanja migranata.

„Na žalost, za najveći broj opisanih situacij nemamo informacije je li Državno odvjetništvo postupalo ili nije, a to je posebno problematično, zato što u takvim okolnostima dolazi do nekažnjavanja, a ako se ne istraže do kraja situacije, počinjenja ovakvih djela, počinitelji mogu proći nekažnjeno, što je sigurno jako loše za svaku državu“, pojašnjava Vidović.

Ona dodaje da je u tom kontekstu šteta da se daje prilika da se Hrvatsku gleda u jednom takvom negativnom kontekstu.

Dok Vijeće Europe i njegova povjerenica za ljudska prava Dunja Mijatović zagovaraju jednu opciju, čini se da EU zagovara sasvim drugu, vjeruje Antonija Pindulić iz Centra za mirovne studije iz Zagreba.

„Indikativna je šutnja EU što se tiče protjerivanja ne samo iz Hrvatske nego i iz drugih država Europske unije. Tu vidimo puno lančanih protjerivanja u kojima sudjeluju Slovenija, Hrvatska i druge države. Ta kršenja ljudskih prava se zapravo ne pokušava spriječiti”, dodaje ona.

Pudulić podsjeća na prijedlog novog Pakta o migracijama EU koji je predstavljen pred mjesec dana, u kojem se, kako kaže, ne vidi namjera da se radi na sprječavanju kršenja ljudskih prava.

“Već upravo suprotno – legalizaciju načina zaobilaženja odgovornosti u ovim slučajevima“, kaže Antonija Pindulić.

Lideri Evropske unije su 23. septembra, predložili novi sistem za migracije koji bi trebalo da ubrza deportacije i omogući ravnomernije razmeštanje tražilaca azila u zemljama članicama.

Svijet postaje sve manje tolerantan prema migrantima, pokazali su rezultati ankete koju je proveo Gallup u 145 zemalja i teritorija na uzorku od 145.000 ispitanika.

Stanovnici sedam evropskih zemalja, Sjeverna Makedonija, Mađarska, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, te Crna Gora, s najmanje blagonaklonosti gledaju na mogućnost da se migranti nasele u njihovoj zemlji, njihovom kvartu, te stupe u brak s članom njihove porodice.

Svjetska banka: BiH će zahvatiti najveća recesija od rata

Bosnian flags

Očekuje se da će Bosnu i Hercegovinu (BiH) u 2020. zahvatiti najteža recesija u posljednjih 25 godina, navodi se u saopćenju Svjetske banke na osnovu rezultata Redovnog ekonomskog izvještaja.

Za 2020. projicira se smanjenje realnog BDP-a za 3,2 procenta zbog usporavanja u većini proizvodnih sektora, slabije potražnje iz okruženja i političke neizvjesnosti.

Nepovoljne demografske karakteristike BiH, povećanje broja zaraženih i teško političko okruženje mogu takođe pogoršati uticaje pandemije i uzrokovati čak i veći pad BDP-a, nego što se trenutno procjenjuje, navodi se.

"Ova kriza je imala ogroman utjecaj na ekonomiju i živote ljudi u Bosni i Hercegovini", kaže Emanuel Salinas, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

"BiH se suočavala s brojnim izazovima i prije pandemije, a sada je rješavanje mnogih od njih postalo još urgentnije. To uključuje stvaranje prostora za snažniji privatni sektor, povećanje efikasnosti javnog sektora, bolju zaštitu ljudskog kapitala u zemlji (kroz bolje obrazovanje i zdravstvo) i stvaranje boljih prilika za mlade."

Drugi val odgađa oporavak u regiji

World Bank
World Bank

Pandemija COVID-19 uzrokovala je duboku recesiju u regiji Zapadnog Balkana, uz smanjenje i domaće i vanjske potražnje, praćeno pogoršanjima u lancima snabdijevanja, dovodeći do negativnog rasta u svih šest zemalja regije u 2020, saopćili su iz Svjetske banke.

Prema najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju (RER) Svjetske banke, prognozira se smanjenje ekonomskog rasta za 4,8 procenata u 2020., što je za 1,7 procentnih poena manje od prognoza iz aprila.

Drugi, snažan val pandemije od sredine juna, odgađa ekonomski oporavak u regiji.

Ograničenja putovanja i mjere socijalnog distanciranja, također umanjuju rast u zemljama koje više zavise od turizma, navedeno je u saopćenju.

Pandemija dovodi do novih izazova na tržištima rada u regiji i prijeti da ugrozi napredak koji su zemlje ostvarile u oblasti dobrostanja.

Do juna je nezaposlenost u regiji porasla za pola procentnog poena, uz gašenje 139.000 radnih mjesta.

Procjenjuje se da je dodatnih 300.000 ljudi postalo siromašno u Albaniji, na Kosovu, u Crnoj Gori i Srbiji – ali je više nego dvostruko manji nego da mjere odgovora na pandemiju nisu uvedene, navodi se u izvještaju.

Citizens wear protective face masks in Podgorica, Montenegro, 30 September 2020.
Citizens wear protective face masks in Podgorica, Montenegro, 30 September 2020.

"Kao i u većem dijelu svijeta, pandemija COVID-19 i dalje teško pogađa ljude na Zapadnom Balkanu, ugrožavajući i zdravlje i ekonomsko dobrostanje ljudi u svih šest zemalja regije", kaže Linda Van Gelder, direktorica Svjetske banke za Zapadni Balkan.

"Koliko god da je situacija loša, bila bi mnogo gora da vlade nisu brzo uvele mjere od samog početka krize. Prioritet je i dalje stavljanje zdravstvene krize pod kontrolu, uz ograničavanje ekonomske štete. Kreatori politika u regiji će se potom trebati fokusirati na jačanje svojih ekonomskih osnova za čvrst oporavak."

Prema izvještaju, svih šest zemalja regije je brzo donijelo politike za zaštitu života i egzistencije.

Uvođenje širokih programa očuvanja radnih mjesta, uključujući subvencije za zaposlene, je pomoglo na sprečavanju nekih od najtežih utjecaja pandemije na zaposlenost, dok su programi socijalne pomoći, kao što su novčani transferi, pomogli zaštiti najugroženije populacije u regiji u svjetlu zatvaranja privrednih subjekata i drugih ograničenja.

Međutim, uprkos tim mjerama, napredak na aktivaciji radne snage, ostvaren u regiji u nekoliko prethodnih godina, je sada anuliran, a kriza onemogućava ostvarivanje napretka na smanjenju siromaštva.

Na ove izazove se nadovezuje povećanje fiskalnih deficita u regiji, s obzirom na to da vlade, u situaciji pada prihoda, nastavljaju s većom potrošnjom da bi ublažile ekonomsko usporavanje. Uz neizvjestan kraj ekonomske krize, vjerovatno je da će pritisak na tržišta rada i prihod potrajati još nekoliko narednih mjeseci.

"Pored poboljšanja zdravstvenih sistema i jačanja mehanizama socijalne zaštite, kreatori politika u regiji bi trebalo da uvode mjere za jačanje ljudskog kapitala, izgradnju snažnijih institucija i jačanje vladavine prava.

Ova nesretna okolnost da se mora trošiti više u vrijeme smanjenja prihoda, nameće dodatni pritisak na vlade u regiji da prioritet stave na fiskalnu stabilnost, uključujući i putem unapređenja javne potrošnje i jačanja pridržavanja poreskih obaveza", kaže Linda Van Gelder.

Izvještaj ističe da će brzina opravka, u kratkoročnom periodu, zavisiti od kretanja pandemije, raspoloživosti vakcine, što bi omogućilo normalizaciju ekonomske aktivnost, te održivog oporavka glavnog trgovinskog partnera regije – Europske unije (EU).

Pandemija u BiH: 999 novozaraženih i 20 preminulih

Prema podacima entitetskih zavodima za javno zdravstvo u Bosni I Hercegovini je u protekla 24 sata zabilježeno ukupno 999 novozaraženih korona virusom.

Prijavljeno je 20 smrtnih slučajeve povezanih s COVID-19.

U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 2.075 uzoraka, od kojih je 606 pozitivno na korona virus.

Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH.

Do sada je testirano ukupno 188.470 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 24.227 osoba.

Zaključno s današnjim danom, u Federaciji BiH izliječena su 18.062 pacijenata, a u protekla 24 sata oporavak je zabilježen kod 127 pacijenata. Trenutno su aktivna 5.483 slučaja pozitivna na SARS-CoV-2.

U protekla 24 sata Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljeno je 17 novih smrtnih ishoda.

S današnjim danom, ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 682, i to 456 muškaraca i 226 žena.

U Republici Srpskoj u posljednja 24 sata izvršеnо је tеstirаnjе 963 lаbоrаtоriјska uzоrkа, а nоvi virus kоrоnа (SARS-CoV-2) pоtvrđеn је kоd 387 оsоba.

Rаdi sе о 196 muških i 191 žеnskoj оsоbi, оd kојih је 92 mlаđе, 253 srеdnjе i 42 оsоbe stаriје živоtnе dоbi, navode iz Instituta za javno zdravstvo RS.

U pоsljеdnjа 24 sata, priјаvljеnа su tri smrtnа slučаја kоd kојih је pоtvrđеnо prisustvо nоvоg virusа kоrоnа, a radi sе о tri muškаrcа srеdnjе i stаriје živоtnе dоbi iz Dоbоја, Bаnje Lukе i Grаdiškе.

Američki ambasador građanima BiH: Vi morate donijeti promjene

Ambasador Eric Nelson

Blog ambasadora Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Erica Nelsona prenosimo u cijelosti:

Vlada Sjedinjenih Država već dugo daje podršku građanima Bosne i Hercegovine u nastojanjima da izgrade bolju budućnost. Mi smo i dalje istinski prijatelj posvećen tome da naša podrška bude plodonosna i fokusirana na rezultate – ali ostvarenje krajnjeg cilja zavisi od građana Bosne i Hercegovine.

Krajnja svrha inostrane pomoći jeste prestajanje potrebe za istom. Jedva čekamo dan kada će Bosna i Hercegovina preći iz faze u kojoj joj je pomoć potrebna u fazu oslanjanja na sopstvene snage. Prvog oktobra, Agencija SAD za međunarodni razvoj (USAID) objavila je na svom otvorenom portalu https://selfreliance.usaid.gov treće izdanje Mapa puta za ostvarenje samoodrživosti za razne zemlje. USAID definiše samoodrživost kao sposobnost planiranja, finansiranja i provedbe rješenja za probleme lokalnog razvoja, kao i opredjeljenost da se ta rješenja provedu efektivno, inkluzivno i odgovorno. Jednostavno rečeno, samoodrživost znači da BiH sama rješava svoje probleme bez smjernica ili finansijske pomoći međunarodne zajednice.

Kada radimo procjenu situacije u raznim zemljama, posmatramo i sposobnost djelovanja i opredjeljenost za isto. Mjere za BiH pokazuju da u njoj postoji visok nivo sposobnosti za upravljanje sopstvenim razvojem. Institucije u kojima radi osoblje koje je adekvatno obučeno, postoje. Nažalost, podaci takođe pokazuju nizak stepen opredjeljenosti. To nije iznenađenje za većinu građana koji tome svakodnevno svjedoče. Ali, pošto se SAD oslanjaju na podatke, istaknuću nekoliko stvari koje smo utvrdili.

Opredjeljenost se iskazuje na različite načine – upoznavanjem građana sa informacijama, osnaživanjem ljudi sredstvima pomoću kojih mogu tražiti odgovornost od vlasti, te podsticanjem građana da učestvuju u rješavanju problema od opšte važnosti. Nažalost, postoje pokazatelji da su svi ovi ključni prioriteti u padu u BiH od 2013. godine. Vlasti podržavaju demokratiju prihvatanjem slobode izražavanja, slobode udruživanja, vladavinom prava, i slično. U ovim oblastima BiH takođe trpi. Dok se približavaju opštinski izbori, možda je najveći razlog za zabrinutost to što istraživanja ukazuju na postojanje prevara pri registraciji birača, sistematskih nepravilnosti, kupovine glasova, pa čak i izbornog nasilja.

Ovi opsežni napadi na sposobnost građana da osiguraju da njihove vlasti rade za njih sprečavaju očajnički potrebne reforme s ciljem ograničavanja lidera da rade u ličnu korist. Bez veće opredjeljenosti vladinih zvaničnika da promijene situaciju, status quo, spirala pada će se nastaviti. Što je najhitnije, Vlada SAD će nastaviti vršiti pritisak na lidere da djeluju snažno na reformi javnog sektora i razvoju ekonomije, naročito sada kada pandemija COVID-19 i dalje bjesni. Ovakvo djelovanje treba da uključuje depolitizaciju državnih preduzeća. Državna preduzeća su neefikasna, ona su politički bankomati uz pomoć kojih vladajuće elite održavaju svoju moć, potvrđuju kontrolu nad biračkim tijelom i bogate se resursima koja pripadaju vama, građanima BiH.

Bh. lideri mogu postići napredak kada to žele. Promjena Izbornog zakona da bi se građanima Mostara vratilo osnovno demokratsko pravo glasanja i dugo odlagano usvajanje Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina znaci su nade. Oni pokazuju šta se može postići kada postoji opredjeljenje da se nešto uradi.

Međutim, malo toga će se promijeniti ako vi, obični građani, ne uradite svoj dio posla – ako ne odbijete da plaćate mito, ako ne ukažete na gubitke, korupciju, izborne nepravilnosti, ako ne progovorite glasno i jasno i, što je najvažnije, ako ne glasate da biste svoje lidere pozvali na odgovornost.

Bolje su vijesti podaci iz Mape puta za zemlju koji takođe ukazuju na visok nivo sposobnosti građana i civilnog društva. Putovanje BiH ka samoodrživosti može biti puno kraće ako vi preuzmete odgovornost da zahtijevate efikasne lidere, transparentnost vlasti i odgovornost. S druge strane, ono što blokira ovo putovanje je neizlazak građana na izbore ili prodaja kontrole nad njihovom i budućnošću njihove djece tako što svoj glas prodaju za 100 KM, iznos koji ispari za nekoliko dana.

Mladi ljudi ove zemlje ne žele ostati zarobljeni u prošlosti. BiH u 2030. godini puno im je važnija i zanimljivija nego BiH u 1995. godini. Zajedno, građani imaju moć da odrede tu budućnost, da osiguraju da BiH zauzme svoje mjesto kao stabilna i naprednija članica evroatlantske zajednice. Uspjeh Bosne i Hercegovine ne zavisi od toga šta će uraditi međunarodna zajednica. On će zavisiti – kako je govorio predsjednik Kennedy – od “onoga što vi možete uraditi za svoju zemlju”. Uspješna građanska supervizija će na kraju zauzeti mjesto međunarodne supervizije. Mi vjerujemo u vašu želju da dočekate, i potencijal građana da ostvare prosperitetnu Bosnu i Hercegovinu. Ako ste voljni da krenete putem ka samoodrživosti, Vlada Sjedinjenih Država podržaće vas u tome.”

Učitajte još

XS
SM
MD
LG