RCC je formiran 2008. godine kao nasljednik Pakta stabilnosti za jugoistočnu Evropu, s ciljem da pomaže regionalnu saradnju i podržava evropske i euroatlantske integracije u jugoistočnoj Evropi.
Istraživanje pod nazivom #SecuriMeter 2021 sprovedeno je u Albaniji, Bosni i Hercegovini (BiH), Sjevernoj Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori i na Kosovu u periodu od 28. januara do 19. februara ove godine. U anketi je učestvovalo više od 6.000 ljudi.
Istraživanje je pokazalo da građani među ključnim razlozima koji imaju negativni uticaj na njihov osjećaj sigurnosti vide ekonomsku krizu, siromaštvo i socijalnu isključenost (63 posto), kriminal, organizovani kriminal i vandalizam (58 posto), pandemiju (53 posto), prirodne katastrofe, klimatske promjene i zagađenje (29 posto), dok je za 26 posto ispitanika to migrantska kriza.
Na pitanje koji su najhitniji izazovi koje bi region trebalo da riješi kada je riječ o bezbjednosti, 92 posto je ukazalo na organizovani i finansijski kriminal, 88 posto na borbu protiv terorizma, 86 posto vjeruje da je to migrantska kriza, a 84 posto ističe cyber bezbjednost.
Svi protiv organizovanog kriminala. Da li je moguće?
Sedamdeset posto ispitanika smatra da su nedovoljni kapaciteti nadležnih institucija najveći problem u borbi protiv organizovanog kriminala, a 60 posto da je potrebno da nadležne institucije razmjenjuju informacije sa partnerima iz Evropske unije (EU).
Nešto više od polovine (54 odsto) vjeruje da bi agencije za sprovođenje zakona trebalo da čine više na suzbijanju organizovanog kriminala. Gotovo isti procenat ispitanika je mišljenja da je korupcija glavni razlog za loš učinak institucija u borbi protiv organizovanog kriminala.
Da region ima kapacitet da se nosi sa prekograničnim prijetnjama organizovanog kriminala slaže se većina anketiranih (53 odsto).
Organizovani kriminal je sve veća prijetnja ne samo za zemlje Zapadnog Balkana, već na globalnom nivou, rekao je Agron Sojati, šef Integrativnog upravljanja unutrašnjom bezbjednošću u RCC, u online debati koja je pratila prezentaciju istraživanja. Prema njegovim riječima, podaci pokazuju da organizovane kriminalne grupe samo na trgovini ljudima godišnje zarade između 30 i 50 miliona eura.
Kao jedan od uzroka loših rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala, Sojati vidi korupciju.
“Takođe, mi živimo u malim društvima, u kojima se gotovo svi poznaju, tako da to dodatno otežava borbu”, smatra Agron Sojati.
Borba protiv terorizma i cyber bezbjednost
Blizu 50 posto ispitanika ne podržava povratak ljudi koji su išli da se bore na stranim ratištima i njihovih porodica. S druge strane, 43 posto anketiranih podržava taj proces.
Prema navodima istraživanja, 40 posto građana Zapadnog Balkana smatra da povratak stranih boraca i njihovih porodica u njihove lokalne zajednice neće uticati na njihov osećaj lične sigurnosti, dok 55 posto vjeruje da bi se osjećali pomalo ili vrlo nesigurno.
Da policija i druge službe rade dovoljno u borbi protiv terorizma vjeruje 56 posto građana, dok se 39 posto ispitanika ne slaže s tom ocjenom.
Četrdeset četiri posto građana Zapadnog Balkana ukazalo je na to da postoji velika vjerovatnoća za online radikalizaciju njihove djece ili rođaka i prijatelja. Zbog toga što smatra da ne postoje efikasni načini za za kontrolu radikalizacije na internetu uplašeno je 26 posto.
Četvrtina ispitanika vjeruje da će situacija u vezi sa nasilnim ekstremizmom poboljšati u naredne tri godine.
Još 2015. godine je bilo jasno da je veliki broj ljudi sa Zapadnog Balkana regrutovan u redove militanata takozvane Islamske države (ISIL), kaže Agron Sojati. Osim toga, dodaje on, ISIL je imao prilično uspješan PR.
“Uspjeli su da unesu strah među naše građane, u naša društva. Ova percepcija se uklapa u situaciju koju smo tada imali”, ocjenjuje Sojati. On dodaje da su istitucije u državama regiona to shvatile veoma ozbiljno i da je ojačana regionalna i globalna saradnja.
Zašto strah od migranata?
Migrantska kriza, koja je svoj vrhunac u Evropi imala prije pet godina, i dalje je u fokusu javnog mnijenja. Tako većina (70 posto) građana Zapadnog Balkana vjeruje da migranti povećavaju bezbjednosne rizike.
Gotovo identičan procenat ljudi (68 posto) smatra da migrante koji borave ilegalno treba smestiti u zatvorene pritvorske centre.
Novčane kazne praćene protjerivanjem migranata koji krše zakone zemlje domaćina, koriste lažne ili falsifikovane dokumente podržava 62 posto građana.
Nešto više od polovine svih ispitanika (55 posto) ocjenjuje da je trenutni nivo granične bezbjednosti u njihovim zemljama dovoljan u pogledu migrantske krize, a 23 posto građana Zapadnog Balkana misli da će se situacija sa migrantskom krizom poboljšati u naredne tri godine.
Za razliku od organizovanog kriminala, migranti su građanima mnogo vidljiviji, kaže Sasko Kocev iz Regionalne inicijative za migracije, azil i izbjeglice (MAARI) komenatarišući ove rezultate.
“Građani svakodnevno vide migrante na ulicama, za razliku od organizovanih kriminalnih grupa koje su po svojoj prirodi skrivene. Kriminalne grupe su bolje organizovane”, kaže Kocev.
On naglašava da organizovani kriminal predstavlja prijetnju po bezbjednost država, za razliku od migrantskih prelazaka granice.
Prema njegovim riječima, države bi trebalo da se bore protiv ksenofobije tako što će migrante integrisati u svoja društva.
Šta građani misle o posjedovanju oružja?
Iako smatraju da region ima niz bezbjednosnih izazova, svega šest posto ispitanika je reklo da bi razmotrilo mogućnost posjedovanja vatrenog oružja. Nasuprot njih, čak 91 posto ljudi ne želi da ga ima u posjedu.
Među onima koji bi razmotrili posjedovanje vatrenog oružja, 48 posto je kao razlog navelo bezbjednost, a 25 posto navodi lov i sportske aktivnosti.
Poređenja radi, u istraživanju Balkan Barometar 2020, 15 posto ljudi je reklo da bi razmotrilo posedovanje oružja, a 70 posto je decidirano reklo da je protiv toga.
Juliana Buzi, iz Službe za kontrolu malokalibarskog i lakog oružja za jugoistočnu i istočnu Evropu (SEESAC), kaže da bi ovogodišnje rezultate trebalo smatrati veoma pozitivnim trendom.
Prema njenim riječima, treba uzeti u obzir da je želja za posjedovanjem oružja povezana sa bezbjednosnom situacijom u zemljama i sa spoljnim prijetnjama.
“Prethodnih godina, uključujući i godinu pandemije, bilježimo porast kriminalnih radnji u kojima se koristi vatreno oružje širom Zapadnog Balkana. Tu mislim prije svega na oružane pljačke. Ljudi treba da vide policiju kao instituciju koja im pruža zaštitu. To ide ruku pod ruku sa povjerenjem u tu instituciju”, kaže Buzi.
Lažne vijesti kao nova vrsta rata
Takozvane hibridne prijetnje privlače pažnju javnosti Zapadnog Balkana, s obzirom na njihovu negativnu ulogu kao potencijalni destabilizujući faktor na političku, ekonomsku i bezbjednosnu situaciju u njihovim matičnim zemljama, navodi se u istraživanju RCC.
Da je širenje dezinformacija novi način ratovanja smatra velika većina ispitanika širom regiona, čak 76 posto njih, dok gotovo petina ispitanika (19 posto) ne doživljava dezinformacije na taj način.
Najveći broj ispitanika iz Sjeverne Makedonije (94 posto) doživljava „lažne vijesti“ ili dezinformacije kao mogući problem za svoju zemlju.
Taj stav dijeli 86 posto ispitanika iz Srbije, nešto manje u Albaniji – 83 posto, dok u Bosni i Hercegovini taj stav ima 74 posto ispitanika.
U Crnoj Gori se sa tim mišljenjem slaže 67 posto ljudi, a na Kosovu su građani podijeljeni u svojim uvjerenjima – dok 57 posto dijeli to mišljenje, nešto manje od polovine 43 posto ispitanika ne smatra dezinformacije i „lažne vijesti“ problemom.
Svaki peti građanin zapadnog Balkana ukazuje da su novinari prvi izbor kada su u pitanju akteri koji bi trebalo da zaustave širenje „lažnih vijesti“.
Iako indeks medijske pismenosti pokazuje da je Zapadni Balkan područje u kojem su građani podložni dezinformacijama, ovo istraživanje je pokazalo da građani, ipak, pokazuju oprez prema širenju lažnih vijesti, kaže Luisa Chiodi, direktorka organizacije Balkanska i kavkaska opservatorija.
“To bi trebalo da nas ohrabri da budemo pozitivni u pogledu izazova koji su pred Zapadnim Balkanom. Dezinformacije koje su se širile prethodne i ove godine povezane su sa pandemijom, njenim uzrocima i rješenjima. Na Balkanu je to pojačalo različite ideje, uključujući geopolitičku borbu na tom području”, kaže Chiodi.
Može li region zajednički protiv prirodnih katastrofa?
Prirodne katastrofe građani Zapadnog Balkana doživljavaju kao ozbiljnu bezbjednosnu prijetnju, pokazuje istraživanje.
Više od dvije trećine ispitanika (77 posto) dijeli ovo mišljenje. Ova prevalenca važi za svaku pojedinačnu zemlju: najniža je u Albaniji – 63 posto, a najviša u Srbiji – 82 posto.
Takođe je vrlo mali procenat onih koji nemaju mišljenje ili odbijaju da ga podijele, što ukazuje da je svijest o uticaju prirodnih katastrofa široko rasprostranjena, navodi se u istraživanju.
Nešto više od 70 posto ispitanika smatra da bi zemlje Zapadnog Balkana imale korist od regionalne saradnje po ovom pitanju. Iako kaže da postoji sentiment solidarnosti u trenucima prirodnih katastrofa, Vlatko Jovanovski iz Inicijative za pripravnost i sprečavanje katastrofa (DPPI), ne misli da je region trenutno spreman za koncept zajedničkog reagovanja na prirodne katastrofe.
“Zemlje regiona još uvek nisu na tom nivou spremnosti, pošto su njihovi kapaciteti za odgovor još uvijek slabi. Bez jakog nacionalnog mehanizma za slučaj prirodnih katastrofa, teško je zamisliti dobar regionalni mehanizam”, smatra Jovanovski.
Istraživanje #SecuriMeter 2021 je prvo regionalno istraživanje javnog mnijenja o bezbjednosnim pitanjima i sprovedeno je uz podršku italijanskog Ministarstva spoljnih poslova i međunarodne saradnje.
