Sile uključene u borbu protiv pobune u Maliju, uključujući Kanadu, Njemačku, Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo, rekle su da "snažno osuđuju raspoređivanje vojnika plaćenika na teritoriju Malija".
Bilo je to jedno od prvih službenih priznanja zapadnih prijestolnica da je u Maliju počelo raspoređivanje boraca nakon višemjesečnih upozorenja vladi Bamaka. No, u priopćenju se ne navodi da bi prisutnost Wagnerove skupine u Maliju rezultirala povlačenjem stranih snaga.
"Ovo raspoređivanje može samo dodatno pogoršati sigurnosnu situaciju u zapadnoj Africi, dovesti do pogoršanja situacije s ljudskim pravima u Maliju (i) ugroziti sporazum o miru i pomirenju u Maliju", priopćilo je 15 sila.
Rekli su da "duboko žale" zbog izbora malijskih vlasti da koriste "već oskudna javna sredstva" za plaćanje stranih plaćenika umjesto podrške malijskim oružanim snagama.
U poruci Moskvi, u priopćenju se dodaje: "Svjesni smo umiješanosti vlade Ruske Federacije u pružanje materijalne potpore raspoređivanju Wagnerove skupine u Maliju i pozivamo Rusiju da se vrati na odgovorno i konstruktivno ponašanje u regiji ."
Wagnerova prisutnost
Izvor iz francuske vlade koji je tražio da ostane neimenovan rekao je da su zabilježene intenzivne aktivnosti tokom razmještaja.
"Vidimo ponovljene zračne rotacije s vojnim transportnim zrakoplovima koji pripadaju ruskoj vojsci i instalacijama u zračnoj luci Bamako kako bi se omogućio dolazak značajnog broja plaćenika", rekao je izvor.
Također su zabilježene česte posjete Wagnerovih rukovoditelja Bamaku i aktivnosti ruskih geologa poznatih po povezanosti s Wagnerom, prema izvoru.
Washington nije bio potpisnik izjave, ali je američki državni tajnik Antony Blinken prošlog tjedna upozorio Mali da ne prihvaća Wagnerove plaćenike, rekavši da bi sporazum preusmjerio potrebna sredstva i dodatno destabilizirao zemlju.
Povećana je zabrinutost zbog situacije u Maliju pod tranzicijskim čelnikom pukovnikom Assimijem Goitom, koji je preuzeo dužnost u lipnju nakon drugog državnog udara u manje od godinu dana, i zbog straha da će izostati obveza održavanja izbora u veljači.
Francuski izvor je rekao da je raspoređivanje Wagnerovih trupa "simptom" stava sadašnjih vlasti prema tranziciji i pokazao da umjesto da utiru put civilnoj vlasti, žele "ostati na mjestu".
Kontroverzne radnje
Grupa Wagner izazvala je kontroverze svojim sudjelovanjem u Siriji, Libiji, Srednjoafričkoj Republici i sukobu u istočnoj Ukrajini. Ministri Europske unije složili su se uvesti dodatne sankcije protiv Wagnera.
Rusija poriče bilo kakvu povezanost vlade s tom grupom, ali je jedinica povezana s Jevgenijem Prigožinom, biznismenom bliskim predsjedniku Vladimiru Putinu koji je pogođen zasebnim sankcijama zbog miješanja u američke izbore 2016. godine.
Prigozhin, kojeg su zbog ugovora o ugostiteljstvu u Kremlju prozvali "Putinovim kuharom", poriče bilo kakvu povezanost s Wagnerom.
Mali je epicentar pobune koja je započela na sjeveru zemlje 2012., a proširila se tri godine kasnije na susjedni Niger i Burkinu Faso.
Francuska je intervenirala 2013. i sada ima otprilike 5.000 vojnika u regiji, ali planira smanjiti taj broj na 2.500-3.000 do 2023. godine.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron trebao je ovog tjedna u posjetu Maliju izraziti zabrinutost u vezi s Wagnerovim angažmanom kako bi se prvi put sastao s Goitom.
Njegovo je putovanje, međutim, prekinuto, a Pariz je okrivio pandemiju COVID-19.
Paris je rekao da bi bilo kakvo raspoređivanje Wagnerove milicije nespojivo s prisutnošću francuskih vojnika.
U priopćenju 15 sila navodi se da planiraju ostati angažirani u Maliju, rekavši da "nećemo odustati od naših napora da odgovorimo na potrebe stanovništva Malija".
