Linkovi

Teme

Za pet godina potrošeno oko tri miliona: Zakon ne usporava nabavku respiratora

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu. Izvor: BIRN BiH

U proteklih pet godina 11 bolnica i kliničkih centara u Bosni i Hercegovini kupilo je kroz 20 tendera respiratore u vrijednosti većoj od 3,3 miliona konvertibilnih maraka (KM), pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže (BIRN BiH) o tenderima objavljenim kroz portal javnih nabavki.

Kroz ove tendere od marta 2015. godine nabavljeno je oko 50 respiratora. Najviše respiratora u BiH u posljednjih pet godina kupili su Klinički centar Republike Srpske i Kantonalna bolnica u Zenici, po više od deset njih.

Stručnjaci s kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kažu da nabavka novih respiratora neće biti usporena zbog Zakona o javnim nabavkama, za čije izmjene već postoje prijedlozi, ali da se neprovođenjem procedura javnih nabavki mogu desiti nepravilnosti u trošenju javnog novca.

Iz banjalučkog kliničkog centra su za medije rekli da trenutno imaju oko 50 respiratora, dok su iz Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva kazali da u Federaciji ima 141 respirator.

Ovi uređaji za umjetno disanje koriste se za pomoć najtežim oboljelim od virusa Covid-19.

Zemlje širom svijeta pokušavaju da kupe respiratore kako bi povećale kapacitete prije vrhunca pandemije. Vlasti u Hrvatskoj objavile su da imaju 500 stacionarnih i 300 pokretnih respiratora, u Srbiji je više od 1.000 respiratora širom zemlje, Sjeverna Makedonija ima ih 200, a Crna Gora 70, po riječima zvaničnika tih zemalja.

Nabavke se već mogu ubrzati


Direktorica Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu (UKCS) Sebija Izetbegović kazala je za N1 prije nekoliko dana da ovaj centar ima 63 respiratora i da uskoro planira da nabavi nove.

Centar je početkom marta pokrenuo nabavku respiratora vrijednu 50.000 KM. Kompanija “BH Telecom” je kazala da će preusmjeriti oko milion maraka za nabavku respiratora.

Izetbegović je ranije kazala kako podržava ideju da se tokom pandemije privremeno suspenduje provedba Zakona o javnim nabavkama kod kupovine medicinske opreme, kako bi se ona nabavila što je moguće prije.

Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo, koji prati postupke nabavki u BiH, kaže da bi se izmjenama Zakona, koji već predviđa vanredne situacije, samo otvorila vrata novim zloupotrebama u javnim nabavkama na koje se godišnje troši gotovo četiri milijarde maraka.

“Vijeće ministara, čak i Predsjedništvo, očigledno pokazuju nepoznavanje Zakona o javnim nabavkama i oni sada izlaze sa inicijativom da se praktično u dijelu Zakona koji predviđa određena izuzeća, da se predvidi izuzetak za sve moguće nabavke, mislim da bi to stvorilo jedan haos, jer to niko ne može ‘pobrati’ šta će se sve nabavljati”, kaže Miraščija i dodaje kako se takozvani pregovarački postupak koji podrazumijeva manju transparentnost i kontrolu od uobičajenog otvorenog postupka nabavki, često zloupotrebljava u “normalnim okolnostima”.

“Mi imamo stalne zloupotrebe pregovaračkih postupaka, mogu misliti šta će se sada desiti i koliko će se, pretpostavljam, zloupotrijebiti aktuelna situacija sa koronavirusom”, kaže Miraščija.

Mervan Miraščija. Izvor: BIRN BiH
Mervan Miraščija. Izvor: BIRN BiH

Direktorica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić za BIRN BiH kaže kako još uvijek nema zvaničnog prijedloga kako bi ove izmjene trebale izgledati, ali da pretpostavlja da se radi o pokušaju skraćivanja procedura u hitnoj situaciji. Ona kaže kako se nada da trenutna kriza neće biti korištena da se otvori prostor za zloupotrebe kako bi se izuzeci koristili i za druge redovne stvari koje se nabavljaju i time izbjegle transparentne situacije.

“Zlouporebe bi se mogle spriječiti ako se vrlo jasno definišu samo ograničene situacije u kojima bi se išlo na tu skraćenu proceduru, odnosno na izuzetke iz samog zakona”, kaže Korajlić.

Miraščija objašnjava da je Zakon o javnim nabavkama predvidio vanredne i hitne situacije i za to propisao provođenje takozvanog pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja. Za razliku od otvorenog postupka koji podrazumijeva duže vrijeme pripreme, rok za dostavljanje ponuda i žalbenog roka, pregovarački postupak se, kaže Miraščija, provodi za nekoliko dana.

“Radi se o postupku koji u slučaju hitnosti treba da se koristi – samo u izvanrednim situacijama. Između ostalog, predviđa mogućnost nabavke svih mogućih potrebnih materijala u roku od dan, najkasnije tri dana. Vi tu ne trebate praktično ići s kvalifikacionim uslovima, s različitim zahtjevima prema ponuđačima, vi to možete obaviti veoma jednostavno s jednim ponuđačem. Zakon o javnim nabavkama BiH je predvidio i ovakve situacije”, kaže Miraščija.

Takav tender provela je zenička bolnica u proljeće 2017. godine, nakon što je raniji tender za nabavku respiratora za Jedinicu intenzivnog liječenja za potrebe Službe za anesteziju i intenzivnu njegu bio poništen.

BIRN BiH je analizirao tendere koji su u svom nazivu imali respiratore i koji su provedeni kroz portal javnih nabavki. Podaci pokazuju da je kupljeno najmanje 45 respiratora, dok u jednom tenderu na portalu sada nisu dostupni podaci koliko precizno respiratora je tada nabavljeno.

Univerzitetski klinički centar Republike Srpske je u proteklih pet godina kroz tri tendera, vrijedna više od milion maraka, nabavio 12 respiratora i dodatne respiratore za potrebe Klinike za dječije bolesti tokom 2016. godine u tenderu vrijednom gotovo 700.000 maraka.

Prema javno dostupnim podacima o tenderima od 2015. godine do danas, Kantonalna bolnica Zenica je kroz četiri tendera vrijedna oko 250.000 KM nabavila 13 respiratora. Vlada Brčko distrikta je tri respiratora platila 127.000 KM.

Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” je na tri tendera nabavila pet respiratora, koji su ukupno koštali oko 350.000 KM, dok je Sveučilišna klinična bolnica Mostar raspisala dva tendera u kojima je nabavila sedam respiratora, koje je platila oko 570.000 KM.

Prema podacima s portala javnih nabavki, bolnica u Travniku nabavila je dva respiratora, a bolnice u Livnu, Doboju, Gradišci i Jajcu po jedan respirator u posljednjih pet godina.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu je u martu raspisao nabavku respiratora za ventilaciju odraslih i djece za potrebe Klinike za anesteziju i reanimaciju u vrijednosti od 50.000 KM. Prema podacima portala javnih nabavki, to je jedina nabavka respiratora koju je Centar raspisao.

Prema dostupnim javnim podacima i vijestima, ova i druge zdravstvene institucija su se u posljednjih pet godina za nabavku novih respiratora oslanjala na donacije. UKCS je, prema podacima o doniranoj medicinskoj opremi Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Sarajevo, dobio donacije respiratora u vrijednosti oko 3,7 miliona maraka. Među donatorima su Federalno ministarstvo privrede i UNDP, ali najveći donator je Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. Kroz ove donacije UKCS je dobio više od 20 respiratora.

Opća bolnica Izvor: BIRN BiH
Opća bolnica Izvor: BIRN BiH

Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” je 2017. godine dobila donaciju od 100.000 KM za nabavku respiratora.

Bivši direktor ove bolnice Bakir Nakaš kaže da su neki respiratori kupljeni, a neki donirani.

“Ono što je bilo, to je bilo u vezi s potrebom za respiratore u operacionoj sali i za intenzivnu njegu, hiruršku i internističku, pošto smo imali dvije”, kaže Nakaš.

Tokom 2017. godine Univerzitetski klinički centar Tuzla je dobio donaciju od 4.000 KM, a prema pisanju medija, iz ove bolnice su kazali da će sredstva biti utrošena za nabavku respiratora. Sarajevskoj Hitnoj pomoći je 2015. godine je doniran respirator.

Siva zona nabavke medicinske opreme


Kako bi se ubrzale nabavke respiratora, Vlada Federacije je na nedavnoj sjednici donijela zaključak da se od Vijeća ministara traži pokretanje procedure izmjene Zakona o javnim nabavkama i dala je zdravstvenim ustanovama saglasnost za nabavku opreme i medicinskih sredstava za sprečavanje širenja virusa Covid-19. Federalna vlada izdvojila je 30 miliona maraka za pomoć u borbi protiv virusa.

Miraščija kaže kako su dosadašnje nabavke medicinske opreme nerijetko bile sporne.

“Tu se koristi jedna od matrica ponašanja koje smo mi praktično ustanovili u ovom četverogodišnjem praćenju javnih nabavki. Velike kompanije vrše doniranje određenih medicinskih aparata, i onda se ugovorni organ, odnosno da li se radi o domu zdravlja, bolnici, kliničkom centru, oni se vezuju praktično samo za taj uređaj. Onda vi dođete u situaciju da se kupovinom različitih vrsta reagensa za korištenje uređaja, odnosno za njihovo servisiranje, troši mnogo više sredstava nego koliko košta originalno taj aparat koji je doniran”, kaže Miraščija.

Na taj način se često ponavljaju kompanije koje pobjeđuju na tenderu, objašnjava Miraščija.

“Ono što je još sporno – to je jedan od naših zaključaka u istraživanju – jeste da se stalno vrše zloupotrebe Zakona o javnim nabavkama prilikom nabavke medicinskog materijala, tu se uglavnom ide sa ovim postupcima koji su netransparentni, pojavljuju se stalno isti ponuđači, krše se procedure prilikom tehničkih specifikacija i dokumentacije, jedna masa potpuno nesređenog stanja u primjeni Zakona o javnim nabavkama medicinske opreme i pomagala”, kaže Miraščija.

On kaže kako se praćenjem tendera 173 organa, među kojima su i veliki klinički centri, došlo do podataka da je oko 30 posto ukupnih potrošenih sredstava – “između ostalog, medicinske opreme u kliničkim centrima i domovima zdravlja, uopće u zdravstvenim ustanovama – u sivoj zoni”.

“Možemo govoriti o nekim zloupotrebama pa čak i korupciji prilikom javnih nabavki ovakvih pomagala i ovakve opreme”, kaže Miraščija.

Nakon zahtjeva Vlade Federacije da se izmijeni član 10. Zakona o javnim nabavkama, reagovala je Agencija za javne nabavke sa objašnjenjem da se u većini slučajeva može dovoljno brzo provesti pregovarački postupak bez objave obavještenja i da već postoji mogućnost nabavke opreme bez provođenja javne nabavke u izuzetnim i hitnim slučajevima.

Ovo saopćenje ponovljeno je i nakon što se direktor Agencije Đenan Salčin sastao s predsjedavajućim Vijeća ministara Zoranom Tegeltijom.

“U situacijama krajnje hitnosti, kada je potrebno reagovati istog momenta, u roku od jednog ili dva sata, ili čak u roku od nekoliko minuta, odnosno kada objektivno nije moguće primijeniti ni pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci, tada se nabavka može podvesti pod izuzeće od primjene Zakona s aspekta ‘posebnih mjera sigurnosti’ iz člana 10. stav (1) tačka b) Zakona”, naveli su iz Agencije.

Ovakav način rada, kako su objasnili iz Agencije, moguć je kada se radi o zdravlju i spašavanju života i time je opravdano primijeniti izuzeće od primjene Zakona, oslanjajući se na javni interes.

“Bitno je obrazložiti da bi primjena postupaka javne nabavke, odnosno vrijeme potrebno za provođenje istih, prouzrokovalo izuzetno negativne posljedice, te da su ugovorni organi upravo na temelju takve procjene postupili i preduzeli radnje odmah”, naveli su iz Agencije, uz napomenu da se ovi principi ne odnose na redovne nabavke.

Igor Vukajlović
Igor Vukajlović

Igor Vukajlović iz Udruženja građana “Tender” pojašnjava da pregovarački postupak suštinski znači da se oprema može nabaviti od bilo koga, po bilo kojoj cijeni, odnosno da onaj ko kupuje opremu pregovara o cijeni s kompanijom koja opremu prodaje.

“Tako da to nije problem, ali je problem to tumačenje zakona gdje su oni to stavili pod izuzetak. To nije nikakav izuzetak”, kaže Vukajlović i objašnjava da se izuzeci primjenjuju samo kod izrazito hitnih nabavki.

“Oni tamo navode deset minuta i slično, mada ne vidim da je nabavka respiratora nešto što se treba obaviti u deset minuta. Svakako dobavljač to ne može dobaviti u narednih deset dana. A za to vrijeme se sigurno može obaviti normalan pregovarački postupak”, kaže Vukajlović.

Prema njegovim riječima, važno je da oni koji nabavljaju respiratore to prijave Agenciji za javne nabavke, gdje će se moći vidjeti od koga je kupljeno i po kojoj cijeni.

“Ako se to podvede pod izuzeće od zakona, to se onda neće ni prijavljivati Agenciji i niko neće znati, osim ako ne bude neki ‘zviždač’ prijavio, ali to znamo da ne funkcioniše zato što ‘zviždači’ nisu adekvatno zaštićeni niti stimulisani da prijavljuju. Ako bude izuzeće, neko ko nema redovnu godišnju reviziju može da nabavi od koga hoće, može da zloupotrijebi sredstva, da kaže ako nešto košta 100.000, može da kaže da je to koštalo 200.000”, kaže Vukajlović.

Nekoliko bolnica i ministarstava zdravstva nije odmah odgovorilo na upite BIRN-a BiH o nabavkama respiratora.

Ranija analiza BIRN-a BiH o kupovini vozila hitne pomoći tokom 2018. godine je pokazala da je pokrenuta nabavka 66 vozila hitne pomoći, ali da su tenderi završeni tek u 28 slučajeva, što je manji procenat završenih nabavki nego kod kupovine službenih putničkih automobila za institucije i javne kompanije u BiH.

Tokom 2018. godine na vozila hitne pomoći potrošeno je nešto više od dva miliona KM, odnosno tek petina od ukupnog troška za putnička vozila na koje je tokom 2018. godine potrošeno više od deset miliona maraka.

U tri tendera kupovana su polovna vozila hitne pomoći.

See all News Updates of the Day

Koje uredbe će Biden donijeti prvog dana na mjestu predsjednika

Izabrani predsjednik SAD Joe Biden zvanično stupa na dužnost 20. januara

Kada dođe na mjesto predsjednika SAD, Joe Biden planira da odmah ukine neke od najkontroverznijih odluka svog prethodnika Donalda Trumpa, ali i da se bavi rješavanjem problema uzrokovanih pandemijom, saopštio je njegov šef kabineta Ron Klain.

Prvog dana biće donijeto 10 predsjedničkih uredbi, za koje nije potrebna saglasnost Kongresa.

Poslije inauguracije 20. januara, Biden će odmah ukinuti zabranu putovanja u SAD za državljane pojedinih muslimanskih zemalja, zatim će podnijeti zahtjev da se Amerika ponovo priključi Pariskom sporazumu o klimatskim promjenana, propisaće obavezno nošenje maski u federalnim zgradama i na međudržavnim putovanjima.

Biće i produžen moratorijum na otplatu studentskih kredita i kirija, kako bi se spriječilo da oni koji ne mogu da plate stanarinu ostanu bez krova nad glavom tokom pandemije.

"Ove uredbe će milionima Amerikanaca pomoći da prebrode ovu krizu", piše u dopisu koji je Klain poslao svojim saradnicima.

Ipak, za kompletno ostvarivanje Bidenove agende biće potrebna i saglasnost Kongresa koji treba da odobri plan za pomoć u pandemiji vrijedan 1,9 hiljada milijardi dolara.

Klain je najavio i da će Biden predložiti novi zakon o imigraciji prvog dana na dužnosti.

Drugog dana, Biden će donijeti uredbe koje se odnose na pandemiju -otvaranje škola i pokretanje poslova i masovnije testiranje na koronavirus, a trećeg dana je planirano da se donesu uredbe kojima bi se novčano pomoglo onima koje je pandemija najviše oštetila.

Naredne nedjelje, Biden bi trebalo da pokrene pitanje reforme sistema zatvorskih sankcija, klimatskih promjena i imigracije, uključujući i spajanje razdvojenih porodica na granici SAD i Meksika.

Novoizabrani predsjednici, tradicionalno, počinju sa donošenjem uredbi od prvog dana na dužnosti.

Isto je uradio i Trump, mada su mnoge njegove uredbe osporene na sudu i stavljene van snage.

Izvori: Trump planira da napusti Washington na dan Bidenove inauguracije

Donald Trump

Predsjednik SAD Donald Trump sada planira da napusti Washington naredne srijede, 20. januara, nakon što je razmatrao odlazak iz američke prijestolnice dan ranije, prenosi agencija Reuters pozivajući se na dva neimenovana izbora upoznata sa situacijom.

Trump, koji je već saopštio da neće prisustvovati inauguraciji novoizabranog predsjednika Joe Bidena, planira ceremonijalni oproštaj u vazduhoplovnoj bazi Andrews u blizini Washingtona, gdje se nalazi predsjednički avion, naveli su izvori, ali i naglasili da bi taj plan mogao da se promijeni. Još nije poznato da li će se Trump obratiti u srijedu.

Trump će zatim otputovati u Palm Beach, na Floridi, gdje je njegov klub Mar-a-lago, saopštili su izvori Reutersu. Odlazeći predsjednik će vjerovatno biti na Floridi do podneva, kada Biden bude inaugurisan.

Nekoliko saradnika iz Bijele kuće planira da radi za Trumpa u Palm Beachu, dok on bude pokušavao da zadrži uticaj na Republikansku stranku.

Pojedini savjetnici tražili su od predsjednika da se sastane sa Bidenom u Bijeloj kući uoči inauguracije, ali nema nagovještaja da je Trump spreman za to, rekao je neimenovani zvaničnik administracije.

Trump, jedini predsjednik u američkoj istoriji koji je opozvan dva puta, planira da izda dodatna pomilovanja prije nego što ode s položaja, navode izvori i dodaju da razmatra i opciju bez presedana - da pomiluje sebe, prenosi Reuters.

Trump pokušava da spriječi da bude proglašen krivim u Senatu po optužnici na osnovu koje je opozvan u Predstavničkom domu, da je podsticao pobunu zbog uloge u prošlonedjeljnim neredima u Kongresu.

Prema anketi Istraživačkog centra Pew, podrška Trumpu pala je na najniži nivo od kako je preuzeo položaj predsjednika - 29 odsto.

U međuvremenu, potpredsjednik SAD Mike Pence razgovarao je sa novoizabranom potpredsjednicom Kamalom Harris u četvrtak, naveli su neimenovani izvori, što je prvi kontakt na tom nivou između odlazeće i nove administracije.

"Nazvao je da bi joj čestitao i ponudio pomoć", naveo je izvor upoznat sa situacijom.

Pence planira da 20. januara prisustvuje ceremoniji inauguracije.

FBI prati online komunikacije o mogućim protestima uoči Bidenove inauguracije

Members of the National Guard stand at Capitol Hill in preparation for the U.S. presidential inauguration a week after a pro-Trump mob broke into and took over the Capitol, Jan. 14, 2021.

Šef FBI-a izrazio je zabrinutost zbog potencijalnog nasilja na protestima i skupovima u danima uoči inauguracije izabranog predsjednika Sjedinjenih Država Joea Bidena 20. januara.

Direktor FBI-a Christopher Wray rekao je 14. januara da agencija prati "veliku količinu buke na internetu” u kojoj se poziva na oružane proteste. Komunikacija se analizira da se vidi koliku opasnost zaista predstavlja i "kako bi se razlikovale realne težnje od onog što je namjerno napisano”.

Wray je to dao tijekom sigurnosnog brifinga za potpredsjednika Mikea Pencea. Bilo je to njegovo prvo javno pojavljivanje od nereda prošle sedmice na američkom Kapitolu.

"Zabrinuti smo zbog potencijalnog nasilja na višestrukim prostestima i skupovima planiranim ovdje u DC-u i u zgradama savezne vlade širom zemlje u danima koji dolaze", rekao je Wray.

Dodao je da je identifikovano preko 200 osoba koje se sumnjiče za planiranje nereda po uzoru na nerede na Kapitolu i upozorio da svako ko planira nasilna djela u narednim danima može očekivati posjetu FBI-a.

Pristalice predsjednika Donalda Trumpa upale su 6. januara u Kapitol kako bi spriječile Kongres da potvrdi Bidenovu pobjedu na izborima u novembru. Članovi Kongresa bili su prisiljeni na evakuaciju zbog sigurnosti, a pet osoba, uključujući policajca, je poginulo.

Neposredno prije nasilnog upada, Trump je na skupu u blizini Bijele kuće podgrijao gomilu pristalica ponavljajući neutemeljene tvrdnje da je pobijedio na izborima i ohrabrujući ih da se "pakleno bore" protiv izbornih rezultata.

Nasilje je rezultiralo glasanjem za opoziv Trumpa 13. januara u Zastupničkom domu SAD zbog navodnog "poticanja na pobunu", što je Trumpa učinilo jedinim predsjednikom u američkoj historiji koji je dva puta opozvan.

Čelnici doma poslali su članak o impičmentu Senatu ubrzo nakon što je usvojen, ali Senat je na pauzi do 19. januara. Suđenje u gornjem domu američkog Kongresa bi moglo početi dan nakon toga, što znači da bi počelo ubrzo nakon što Biden preuzme dužnost.

Senat će vjerovatno početi s pitanjem da li je pravno dozvoljeno da održe suđenje. Naime, republikanci se pitaju da li je ustavno pokušati osuditi predsjednika koji više nije na funkciji.

"Senatu nedostaju ustavna ovlaštenja za provođenje postupka opoziva protiv bivšeg predsjednika", rekao je senator Tom Cotton (republikanac iz Arkansasa). "Osnivači su osmislili postupak opoziva kao način uklanjanja nositelja funkcija s javnih funkcija - a ne kao istragu protiv privatnih građana."

Demokrate kažu da suđenje može biti održano, ukazujući na suđenja nižim saveznim zvaničnicima nakon što su napustili funkciju. Takođe kažu da bi Senat trebao održati suđenje i osuditi ga, jer bi to Trumpu zabranilo da se kandiduje za funkciju u budućnosti.

Ali za osudu u suđenju za opoziv potrebne su dvije trećine glasova i do sada je samo nekoliko republikanaca najavilo da će glasati za.

Američki novinari sve češće mete uvreda, bijesa i nasilja

ARHIVA - Novinari prate proteste pristalica predsjednika Trumpa protiv potvrde izbornih rezultata u zgradi Kongresa, 6. januara 2021. (Foto: Reuters)

Stojeći licem u lice sa mušarcem bez maske koji je prijetio da će pucati u nju, Amanda Andrade-Rhoades nije imala mnogo opcija na raspolaganju. 

Freelance fotoreporterka radila je za Washington Post prošle srijede, prateći protest pristalica predsjednika Donalda Trumpa ispred američkog Capitola, u trenutku dok je Kongres glasao o potvrdi izbornih rezultata.

Muškarac je bio visok i stariji, imao brkove i braon jaknu, ispričala je Amanda Andrade-Rhoades za Glas Amerike. Unio joj se u lice i rekao: "Sutra se vraćam sa pištoljem i vraćam se po tebe."

Bez neprobojnog prsluka, i bez ljudi u okolini koji su mogli da joj pomognu, novinarka nije vidjela razlog da dalje zaoštrava situaciju. Okrenula se i otišla. Amanda kaže da su je, do kraja dana, pogodila četiri gumena metka - tri u nogu a jedan u kuk - dok se policija sukobljavala sa izgrednicima, a troje ljudi je prijetilo da će je upucati.

Ona je jedna od nekoliko novinara koji kažu da su ih napali ili su im prijetili izgrednici prošle srijede. Na snimcima se vidi kako rulja razbija opremu ekipe agencije Associated Press, urla na novinare, i vuče jednog fotografa za leđa. Na vratima unutar Capitola, neko je uzviknuo: "Ubiti novinare".

TV ekipe kod oštećene opreme ispred Capitola, dan poslije upada Trumpovih pristalica u zgradu Kongresa, 7. januara 2021.
TV ekipe kod oštećene opreme ispred Capitola, dan poslije upada Trumpovih pristalica u zgradu Kongresa, 7. januara 2021.

Grupa za praćenje slobode medija u Americi (US Press Freedom Tracker) koalicija aktivista, medijskih organizacija i grupa za zaštitu novinara, istražuje oko 15 napada i pet hapšenja ili pritvaranja novinara širom SAD.

Michael Sherwin​, vršilac dužnosti saveznog tužioca za Washington (Okrug Columbia), izjavio je da će njegova kancelarija istražiti i krivično goniti odgovorne za nasilje prema novinarima.

"Neki ljudi nisu upoznati sa tim da su neki od izgrednika specifično napadali novinare", rekao je on na konferenciji za medije, dodajući da je formirao poseban tim koji će koncentrisati na napade na predstavnike medija.

Napadi su se odigrali poslije godine velikog neprijateljstva prema novinarima, kakvo do sada nije viđeno u SAD, a većina incidenata se odigrala dok su mediji pratili proteste na kojima se zahtijevala rasna jednakost i pravda poslije smrti Georgea Floyda, crnca koji je preminuo za vrijeme grubog hapšenja u Minneapolisu.

Grupa za praćenje slobode medija u SAD dokumentovala je više od 325 napada na novinare i 123 hapšenja tokom 2020. godine - daleko više nego ikada ranije. Takođe radi na tome da provjeri još 200 incidenata koji su se odigrali prošle godine, izjavila je za Glas Amerike Kirstin McCudden, jedna od urednica organizacije.

Novinari i njihove redakcije se sada suočavaju sa neprijatnom realnošću: SAD postaju sve opasnije mjesto za novinare. Mediji preduzimaju dodatne mjere predostrožnosti da bi zaštitili svoje reportere.

"Ne bismo smjeli da radimo svoj posao u strahu", kaže Andrade-Rhoades. "Ali, sada je tako."

Neprijateljstvo i van Washingtona

Neprijateljstsvo prema novinarima nije ograničeno samo na prijestolnicu. Prošle srijede, Rick Egan je fotografisao skup Trumpovih pristalica kod državne skupštine Utah, za Salt Lake Tribune.

U jednom trenutku, jedan muškarac u njegovoj neposrednoj blizini viknuo je u megafon:

"Pogledajte ovoga sa njegovom maskom..." i dodao nekoliko psovki. Egan kaže da je nastavio da fotografiše skup.

U roku od nekoliko minuta, isti muškarac se vratio, i ovog puta mu prsnuo biber sprej u oči.

"Ništa mu nisam učinio nažao. Uradio je to potpuno bez povoda", kaže Egan. "To je bila najluđa stvar koju sam doživio u karijeri kao novinar."

Predsjednik Trump baca masku pristalicama na predizbornom skupu u Georgetownu, 13. oktobra 2020.
Predsjednik Trump baca masku pristalicama na predizbornom skupu u Georgetownu, 13. oktobra 2020.

U pričama u prvom licu koje su imale veliki publicitet na društvenim i drugim medijima, neki reporteri su događaje uporedili sa svojim iskustvima dok su bili izvještači sa ratnih područja. Novinari kažu da su se posljednjih godina navikli na povećano neprijateljstvo, gdje ih ljudi vređaju ili guraju. Ali ti incidenti nisu "ništa u poređenju sa onim što se dogodilo prošle nedjelje", navodi fotoreporter Egan.

Andrade-Rhoades smatra da je za neprijateljstvo djelimično odgovorna "zapaljiva retorika", koja se mogla čuti i od predsjednika SAD, koji je imao napeti odnos sa velikim brojem medija od kojih je neke opisivao kao "lažne vijesti" i "neprijatelje naroda".

Trump i njegove brojne pristalice vjeruju da su mediji iz "mainstreama" bili pristrasni u izvještavanju o predsjedniku i pokušali da deligitimizuju njegov mandat pretjerano kritičkim izvještavanjem. Rast dezinformacija na društvenim mrežama je dodatno oslabio povjerenje u medije.

Demonstrantkinja - ljekar ukazuje pomoć novinarki povrijeđenoj kada je policija bacila suzavac i ispalila gumene metke za vrijeme protesta zbog smrti Georgea Floyda u Minneapolisu u Minnesoti, 30. maja 2020.
Demonstrantkinja - ljekar ukazuje pomoć novinarki povrijeđenoj kada je policija bacila suzavac i ispalila gumene metke za vrijeme protesta zbog smrti Georgea Floyda u Minneapolisu u Minnesoti, 30. maja 2020.

Egan je primjetio sličnu promjenu retorike u protekle četiri godine. U novije vrijeme, kaže, ljudi su ga vrijeđali što nosi masku.

"To može da bude gomila ljudi uznemirenih što moraju da nose maske i koji nas napadaju verbalno, viču i vrište na nas", priča on. "To je prosto van pameti. Nikada se ranije nije dešavalo, nikada nisam brinuo za svoju bezbjednost."

Nošenje maske je postalo tema koja izaziva bijes širom svijeta, gdje ljudi sa jedne strane vide maske kao neophodnu mjeru u pokušaju da se spriječi širenje koronavirusa, dok ih drugi vide kao pokušaj da se ograniče njihove slobode.

Kako zaštititi novinare?

Kako su se protesti sa zahtjevima za rasnu jednakost intenzivirali, Andrade-Rhodes je počela da sama kupuje zaštitnu opremu.

Salt Lake Tribune, u kojem radi Egan, prošle srijede je naručio zaštitnu opremu za svoje osoblje, uključujući prsluke i rukavice, a planiraju i da naruče šjlemove.

Novinari učestvuju i u formalnim treninzima.

"Naši urednici žele da budemo u prvim redovima, žele da prenosimo šta se događa", kaže Egan. "Ali, žele i da budemo bezbjedni".

Frank Smyth ​je izvršni direktor kompanije GJS Security, koja klijente obučava u pružanju hitne pomoći. Kompanija navodi da je potražnja za njenim treninzima dramatično porasla 2020. godine, kako su se novinari suočavali sa sve opasnijim situacijama.

Kompanija nudi treninge koji se odnose na građanske nerede, policijske taktike prema novinarima i jednočasovni kurs "zaustavljanja krvarenja" - u suštini - pružanja prve pomoći.

Kompanija je počela da nudi obuku iz građanskih nereda novinarima u Americi 2016. Organizovali su nekoliko desetina sesija treninga, a do 2020. su više nego udvostručili svoje treninge u odnosu na četiri godine ranije, navodi izvršni direktor.

Međutim, Smith, koji je autor izvještaja UNESCO-a o sve većim opasnostima za medije koji prate proteste na globalnom nivou, i čija se kompanija obično fokusira na obuku novinara koji rade u mjestima kao što su Irak, Afganistan i Venecuela, nije ponosan zbog povećanog posla.

"Činjenica da se to dešava kod kuće je uznemirujuća", izjavio je Smith za Glas Amerike. "Rastužuje me što smo u toj situaciji. Tužno je što je ljudima potreban takav trening da bi radili u Sjedinjenim Državama."

Međunarodna ženska fondacija za medije (IWMF) takođe pruža trening, a prošle godine je njene kurseve pohađalo 1.096 novinara, kaže koordinatorica programa Maria Alejandra Silva Ortega​. To je eksponencijalni rast u odnosu na 122 novinara koliko su obučili 2019, što ona pripisuje i pristupačnosti časova za vrijeme koronavirusa i povećanoj potražnji.

"Medijske redakcije uviđaju da sada imaju odgovornost i za bezbjednost svojih novinara", kaže Ortega za Glas Amerike.

Smith je zabrinut zbog povećane potražnje za ovakvim vrstama obuke, i brine ga buduća bezbjednost novinara u SAD.

"SAD su sada neprijateljska sredina za novinare. Mislim da to nije preuveličavanje", zaključio je Smith.

Biden predstavio novi paket pomoći, Amerikancima ček na 1.400 dolara

President-elect Joe Biden speaks about the COVID-19 pandemic during an event at The Queen theater, Jan. 14, 2021, in Wilmington, Del., as Vice President-elect Kamala Harris listens.

Novoizabrani predsjednik SAD Joe Biden predstavio je prijedlog stimulativnog paketa, navodeći da su smjele investicije neophodne da bi se pokrenula ekonomija i ubrzala distribucija vakcina, kako bi se koronavirus stavio pod kontrolu.

Biden je tokom 2020. vodio kampanju koja se zasnivala na obećanju da će pandemiju shvatiti ozbiljnije nego odlazeći predsjednik Donald Trump, a cilj paketa koji je predstavio jeste upravo da sa riječi pređe na djela, tako što će osigurati priliv sredstava za odgovor na COVID-19 i ekonomski oporavak.

"Kriza duboke ljudske patnje nam je pred očima i nema vremena za gubljenje", rekao je Biden tokom obraćanja iz Delawarea u udarnom televizijskom terminu. "Moramo da stupimo u akciju i to odmah", dodao je.

Paket pomoći obuhvata 415 milijardi dolara za podršku odgovoru na virus i distribuciju vakcina protiv COVID-19, oko 1.000 milijardi za direktne isplate američkim domaćinstvima i blizu 440 milijardi za mala i srednja preduzeća i zajednice koje su posebno teško pogođene pandemijom.

Čekovi za porodice trebalo bi da budu 1.400 dolara po osobi, pored već isporučenih 600 dolara po osobi koje su Amerikanci dobili iz prošlog paketa pomoći, koji je Kongres usvojio. Dodatno osiguranje za nezaposlene takođe bi se povećalo sa 300 na 400 dolara nedjeljno i produžilo do septembra.

Zvaničnici tima za tranziciju naveli su da će Bidenov plan biti paket pomoći , poslije kojeg će uslijediti još jedan sličan paket za nekoliko nedjelja.

Prema Bidenovom planu, moratorijumi na oduzimanje kuća i iseljavanje trebalo bi da se produže do septembra i obuhvate i sredstva za plaćanje stanarine i pomoć u plaćanju komunalija.

Novoizabrani predsjednik takođe je pozvao Kongres da podigne minimalnu cijenu rada na 15 dolara na sat, a paket bi trebalo da obuhvati i pomoć za borbu protiv gladi.

"Znam da sve ono što sam sad opisao nije jeftino, ali ukoliko to ne uradimo, koštaće nas i više", rekao je Biden dodajući da ekonomisti, finansijske institucije i banke na Wall Streetu podržavaju potrebu za stimulusom.

"Ukoliko investiramo sada - smjelo, pametno, sa nepokolebljivim fokusom na američke radnike i porodice - ojačaćemo svoju ekonomiju, smanjiti nejednakost i povesti dugoročnu finansijsku stabilnost nacije najodrživijim putem", rekao je Biden.

100 miliona vakcina u prvih 100 dana

Novoizabrani predsjednik već je postavio cilj da se u prvih 100 dana nove administracije, poslije 20. januara kada preuzima položaj, distribuira 100 miliona doza vakcine, a očekuje se da će njegov plan obuhvatiti i finansijaka sredstva kako bi se proširila kampanja vakcinacije.

"Biće to jedna od najtežih operacija koje smo ikada preduzeli kao nacija”, rekao je Biden u četvrtak uveče i dodao: "Moraćemo da pomjerimo nebo i zemlju da vakcinišemo više ljudi."

Vlada SAD potvrdila je dvije različite vakcine za upotrebu u hitnim slučajevima. Obje zahtijevaju dvije doze i do sada je više od 10 miliona Amerikanaca dobilo prvu dozu.

Prethodni zakonski prijedlog o paketu pomoći za ugrožene koronavirusom, usvojen u decembru, kasnio je usljed toga što zakonodavci nisu mogli da se dogovore koliko novca bi građani trebalo da dobiju.

Bidenov ekonomski savjetnik Brian Deese​ izjavio je na događaju koji je u srijedu organizovao Reuters da će prijedlog sadržati i pomoć za mala i srednja preduzeća.

On je dodao da će Biden od Kongresa tražiti da se najprije fokusira na usvajanje ekonomskih stimulativnih mjera, a onda radi na oblastima koje su važne za dugoročni ekonomski oporavak, kao što su zdravstvena zaštita i infrastruktura.

Lider demokrata u Senatu Chuck Schumer izjavio je da će usvajanje paketa pomoći za pogođene pandemijom biti prioritet kada demokrate preuzmu kontrolu u tom tijelu.

Opoziv odlazećeg predsjednika Donalda Trumpa u Predstavničkom domu u sreijdu prijeti da zgusne kalendar u Senatu, ali je Biden je izrazio nadu da će Senat moći da napravi balans između takozvanog procesa opoziva i drugih prioriteta.

Prvi američki predsjednik u historiji koji je dva puta opozvan suočava se sa suđenjem u senatu poslije Bidenove inauguracije.

U SAD je do sada oko 385 hiljada ljudi stradalo od koronavirusa, a u posljednja dva mjeseca, zemlja se suočava sa najvećim porastom broja infekcija. Tokom prošle nedjelje, svakodnevno je u prosjeku bilo novih 245 hiljada slučajeva zaraze i 3.300 smrtnih slučajeva. Hospitalizacije u vezi sa koronavirusom takođe su na rekordnom nivou.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG