Linkovi

Teme

Za pet godina potrošeno oko tri miliona: Zakon ne usporava nabavku respiratora

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu. Izvor: BIRN BiH

U proteklih pet godina 11 bolnica i kliničkih centara u Bosni i Hercegovini kupilo je kroz 20 tendera respiratore u vrijednosti većoj od 3,3 miliona konvertibilnih maraka (KM), pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže (BIRN BiH) o tenderima objavljenim kroz portal javnih nabavki.

Kroz ove tendere od marta 2015. godine nabavljeno je oko 50 respiratora. Najviše respiratora u BiH u posljednjih pet godina kupili su Klinički centar Republike Srpske i Kantonalna bolnica u Zenici, po više od deset njih.

Stručnjaci s kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kažu da nabavka novih respiratora neće biti usporena zbog Zakona o javnim nabavkama, za čije izmjene već postoje prijedlozi, ali da se neprovođenjem procedura javnih nabavki mogu desiti nepravilnosti u trošenju javnog novca.

Iz banjalučkog kliničkog centra su za medije rekli da trenutno imaju oko 50 respiratora, dok su iz Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva kazali da u Federaciji ima 141 respirator.

Ovi uređaji za umjetno disanje koriste se za pomoć najtežim oboljelim od virusa Covid-19.

Zemlje širom svijeta pokušavaju da kupe respiratore kako bi povećale kapacitete prije vrhunca pandemije. Vlasti u Hrvatskoj objavile su da imaju 500 stacionarnih i 300 pokretnih respiratora, u Srbiji je više od 1.000 respiratora širom zemlje, Sjeverna Makedonija ima ih 200, a Crna Gora 70, po riječima zvaničnika tih zemalja.

Nabavke se već mogu ubrzati


Direktorica Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu (UKCS) Sebija Izetbegović kazala je za N1 prije nekoliko dana da ovaj centar ima 63 respiratora i da uskoro planira da nabavi nove.

Centar je početkom marta pokrenuo nabavku respiratora vrijednu 50.000 KM. Kompanija “BH Telecom” je kazala da će preusmjeriti oko milion maraka za nabavku respiratora.

Izetbegović je ranije kazala kako podržava ideju da se tokom pandemije privremeno suspenduje provedba Zakona o javnim nabavkama kod kupovine medicinske opreme, kako bi se ona nabavila što je moguće prije.

Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo, koji prati postupke nabavki u BiH, kaže da bi se izmjenama Zakona, koji već predviđa vanredne situacije, samo otvorila vrata novim zloupotrebama u javnim nabavkama na koje se godišnje troši gotovo četiri milijarde maraka.

“Vijeće ministara, čak i Predsjedništvo, očigledno pokazuju nepoznavanje Zakona o javnim nabavkama i oni sada izlaze sa inicijativom da se praktično u dijelu Zakona koji predviđa određena izuzeća, da se predvidi izuzetak za sve moguće nabavke, mislim da bi to stvorilo jedan haos, jer to niko ne može ‘pobrati’ šta će se sve nabavljati”, kaže Miraščija i dodaje kako se takozvani pregovarački postupak koji podrazumijeva manju transparentnost i kontrolu od uobičajenog otvorenog postupka nabavki, često zloupotrebljava u “normalnim okolnostima”.

“Mi imamo stalne zloupotrebe pregovaračkih postupaka, mogu misliti šta će se sada desiti i koliko će se, pretpostavljam, zloupotrijebiti aktuelna situacija sa koronavirusom”, kaže Miraščija.

Mervan Miraščija. Izvor: BIRN BiH
Mervan Miraščija. Izvor: BIRN BiH

Direktorica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić za BIRN BiH kaže kako još uvijek nema zvaničnog prijedloga kako bi ove izmjene trebale izgledati, ali da pretpostavlja da se radi o pokušaju skraćivanja procedura u hitnoj situaciji. Ona kaže kako se nada da trenutna kriza neće biti korištena da se otvori prostor za zloupotrebe kako bi se izuzeci koristili i za druge redovne stvari koje se nabavljaju i time izbjegle transparentne situacije.

“Zlouporebe bi se mogle spriječiti ako se vrlo jasno definišu samo ograničene situacije u kojima bi se išlo na tu skraćenu proceduru, odnosno na izuzetke iz samog zakona”, kaže Korajlić.

Miraščija objašnjava da je Zakon o javnim nabavkama predvidio vanredne i hitne situacije i za to propisao provođenje takozvanog pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja. Za razliku od otvorenog postupka koji podrazumijeva duže vrijeme pripreme, rok za dostavljanje ponuda i žalbenog roka, pregovarački postupak se, kaže Miraščija, provodi za nekoliko dana.

“Radi se o postupku koji u slučaju hitnosti treba da se koristi – samo u izvanrednim situacijama. Između ostalog, predviđa mogućnost nabavke svih mogućih potrebnih materijala u roku od dan, najkasnije tri dana. Vi tu ne trebate praktično ići s kvalifikacionim uslovima, s različitim zahtjevima prema ponuđačima, vi to možete obaviti veoma jednostavno s jednim ponuđačem. Zakon o javnim nabavkama BiH je predvidio i ovakve situacije”, kaže Miraščija.

Takav tender provela je zenička bolnica u proljeće 2017. godine, nakon što je raniji tender za nabavku respiratora za Jedinicu intenzivnog liječenja za potrebe Službe za anesteziju i intenzivnu njegu bio poništen.

BIRN BiH je analizirao tendere koji su u svom nazivu imali respiratore i koji su provedeni kroz portal javnih nabavki. Podaci pokazuju da je kupljeno najmanje 45 respiratora, dok u jednom tenderu na portalu sada nisu dostupni podaci koliko precizno respiratora je tada nabavljeno.

Univerzitetski klinički centar Republike Srpske je u proteklih pet godina kroz tri tendera, vrijedna više od milion maraka, nabavio 12 respiratora i dodatne respiratore za potrebe Klinike za dječije bolesti tokom 2016. godine u tenderu vrijednom gotovo 700.000 maraka.

Prema javno dostupnim podacima o tenderima od 2015. godine do danas, Kantonalna bolnica Zenica je kroz četiri tendera vrijedna oko 250.000 KM nabavila 13 respiratora. Vlada Brčko distrikta je tri respiratora platila 127.000 KM.

Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” je na tri tendera nabavila pet respiratora, koji su ukupno koštali oko 350.000 KM, dok je Sveučilišna klinična bolnica Mostar raspisala dva tendera u kojima je nabavila sedam respiratora, koje je platila oko 570.000 KM.

Prema podacima s portala javnih nabavki, bolnica u Travniku nabavila je dva respiratora, a bolnice u Livnu, Doboju, Gradišci i Jajcu po jedan respirator u posljednjih pet godina.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu je u martu raspisao nabavku respiratora za ventilaciju odraslih i djece za potrebe Klinike za anesteziju i reanimaciju u vrijednosti od 50.000 KM. Prema podacima portala javnih nabavki, to je jedina nabavka respiratora koju je Centar raspisao.

Prema dostupnim javnim podacima i vijestima, ova i druge zdravstvene institucija su se u posljednjih pet godina za nabavku novih respiratora oslanjala na donacije. UKCS je, prema podacima o doniranoj medicinskoj opremi Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Sarajevo, dobio donacije respiratora u vrijednosti oko 3,7 miliona maraka. Među donatorima su Federalno ministarstvo privrede i UNDP, ali najveći donator je Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. Kroz ove donacije UKCS je dobio više od 20 respiratora.

Opća bolnica Izvor: BIRN BiH
Opća bolnica Izvor: BIRN BiH

Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” je 2017. godine dobila donaciju od 100.000 KM za nabavku respiratora.

Bivši direktor ove bolnice Bakir Nakaš kaže da su neki respiratori kupljeni, a neki donirani.

“Ono što je bilo, to je bilo u vezi s potrebom za respiratore u operacionoj sali i za intenzivnu njegu, hiruršku i internističku, pošto smo imali dvije”, kaže Nakaš.

Tokom 2017. godine Univerzitetski klinički centar Tuzla je dobio donaciju od 4.000 KM, a prema pisanju medija, iz ove bolnice su kazali da će sredstva biti utrošena za nabavku respiratora. Sarajevskoj Hitnoj pomoći je 2015. godine je doniran respirator.

Siva zona nabavke medicinske opreme


Kako bi se ubrzale nabavke respiratora, Vlada Federacije je na nedavnoj sjednici donijela zaključak da se od Vijeća ministara traži pokretanje procedure izmjene Zakona o javnim nabavkama i dala je zdravstvenim ustanovama saglasnost za nabavku opreme i medicinskih sredstava za sprečavanje širenja virusa Covid-19. Federalna vlada izdvojila je 30 miliona maraka za pomoć u borbi protiv virusa.

Miraščija kaže kako su dosadašnje nabavke medicinske opreme nerijetko bile sporne.

“Tu se koristi jedna od matrica ponašanja koje smo mi praktično ustanovili u ovom četverogodišnjem praćenju javnih nabavki. Velike kompanije vrše doniranje određenih medicinskih aparata, i onda se ugovorni organ, odnosno da li se radi o domu zdravlja, bolnici, kliničkom centru, oni se vezuju praktično samo za taj uređaj. Onda vi dođete u situaciju da se kupovinom različitih vrsta reagensa za korištenje uređaja, odnosno za njihovo servisiranje, troši mnogo više sredstava nego koliko košta originalno taj aparat koji je doniran”, kaže Miraščija.

Na taj način se često ponavljaju kompanije koje pobjeđuju na tenderu, objašnjava Miraščija.

“Ono što je još sporno – to je jedan od naših zaključaka u istraživanju – jeste da se stalno vrše zloupotrebe Zakona o javnim nabavkama prilikom nabavke medicinskog materijala, tu se uglavnom ide sa ovim postupcima koji su netransparentni, pojavljuju se stalno isti ponuđači, krše se procedure prilikom tehničkih specifikacija i dokumentacije, jedna masa potpuno nesređenog stanja u primjeni Zakona o javnim nabavkama medicinske opreme i pomagala”, kaže Miraščija.

On kaže kako se praćenjem tendera 173 organa, među kojima su i veliki klinički centri, došlo do podataka da je oko 30 posto ukupnih potrošenih sredstava – “između ostalog, medicinske opreme u kliničkim centrima i domovima zdravlja, uopće u zdravstvenim ustanovama – u sivoj zoni”.

“Možemo govoriti o nekim zloupotrebama pa čak i korupciji prilikom javnih nabavki ovakvih pomagala i ovakve opreme”, kaže Miraščija.

Nakon zahtjeva Vlade Federacije da se izmijeni član 10. Zakona o javnim nabavkama, reagovala je Agencija za javne nabavke sa objašnjenjem da se u većini slučajeva može dovoljno brzo provesti pregovarački postupak bez objave obavještenja i da već postoji mogućnost nabavke opreme bez provođenja javne nabavke u izuzetnim i hitnim slučajevima.

Ovo saopćenje ponovljeno je i nakon što se direktor Agencije Đenan Salčin sastao s predsjedavajućim Vijeća ministara Zoranom Tegeltijom.

“U situacijama krajnje hitnosti, kada je potrebno reagovati istog momenta, u roku od jednog ili dva sata, ili čak u roku od nekoliko minuta, odnosno kada objektivno nije moguće primijeniti ni pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci, tada se nabavka može podvesti pod izuzeće od primjene Zakona s aspekta ‘posebnih mjera sigurnosti’ iz člana 10. stav (1) tačka b) Zakona”, naveli su iz Agencije.

Ovakav način rada, kako su objasnili iz Agencije, moguć je kada se radi o zdravlju i spašavanju života i time je opravdano primijeniti izuzeće od primjene Zakona, oslanjajući se na javni interes.

“Bitno je obrazložiti da bi primjena postupaka javne nabavke, odnosno vrijeme potrebno za provođenje istih, prouzrokovalo izuzetno negativne posljedice, te da su ugovorni organi upravo na temelju takve procjene postupili i preduzeli radnje odmah”, naveli su iz Agencije, uz napomenu da se ovi principi ne odnose na redovne nabavke.

Igor Vukajlović
Igor Vukajlović

Igor Vukajlović iz Udruženja građana “Tender” pojašnjava da pregovarački postupak suštinski znači da se oprema može nabaviti od bilo koga, po bilo kojoj cijeni, odnosno da onaj ko kupuje opremu pregovara o cijeni s kompanijom koja opremu prodaje.

“Tako da to nije problem, ali je problem to tumačenje zakona gdje su oni to stavili pod izuzetak. To nije nikakav izuzetak”, kaže Vukajlović i objašnjava da se izuzeci primjenjuju samo kod izrazito hitnih nabavki.

“Oni tamo navode deset minuta i slično, mada ne vidim da je nabavka respiratora nešto što se treba obaviti u deset minuta. Svakako dobavljač to ne može dobaviti u narednih deset dana. A za to vrijeme se sigurno može obaviti normalan pregovarački postupak”, kaže Vukajlović.

Prema njegovim riječima, važno je da oni koji nabavljaju respiratore to prijave Agenciji za javne nabavke, gdje će se moći vidjeti od koga je kupljeno i po kojoj cijeni.

“Ako se to podvede pod izuzeće od zakona, to se onda neće ni prijavljivati Agenciji i niko neće znati, osim ako ne bude neki ‘zviždač’ prijavio, ali to znamo da ne funkcioniše zato što ‘zviždači’ nisu adekvatno zaštićeni niti stimulisani da prijavljuju. Ako bude izuzeće, neko ko nema redovnu godišnju reviziju može da nabavi od koga hoće, može da zloupotrijebi sredstva, da kaže ako nešto košta 100.000, može da kaže da je to koštalo 200.000”, kaže Vukajlović.

Nekoliko bolnica i ministarstava zdravstva nije odmah odgovorilo na upite BIRN-a BiH o nabavkama respiratora.

Ranija analiza BIRN-a BiH o kupovini vozila hitne pomoći tokom 2018. godine je pokazala da je pokrenuta nabavka 66 vozila hitne pomoći, ali da su tenderi završeni tek u 28 slučajeva, što je manji procenat završenih nabavki nego kod kupovine službenih putničkih automobila za institucije i javne kompanije u BiH.

Tokom 2018. godine na vozila hitne pomoći potrošeno je nešto više od dva miliona KM, odnosno tek petina od ukupnog troška za putnička vozila na koje je tokom 2018. godine potrošeno više od deset miliona maraka.

U tri tendera kupovana su polovna vozila hitne pomoći.

See all News Updates of the Day

Članovi Kongresa kritikovali Trumpovu administraciju zbog promjena u Glasu Amerike i drugim medijskim agencijama

FILE - Signage is seen on the Voice of America building in Washington, June 15, 2020.

Članovi Kongresa iz obje stranke rekli su u četvrtak da strahuju da su Glas Amerike i druge medijske agencije koje finansira američka vlada u opasnosti da izgube svoj kredibilitet kod inostrane publike zbog poteza novog izvršnog direktora Michaela Packa.

Pack, prvi predsjednikov kandidat imenovan za obavljanje funkcije koju je Kongres kreirao kako bi unaprijedio i modernizovao medijske emitere koje financira američka vlada, pod konstantnom je kritikom obe stranke zbog svojih postupaka od kako je preuzeo funkciju u junu.

Saslušanje u četvrtak bilo je prva prilika da članovi Kongresa javno ispitaju Packove promjene u američkoj Agenciji za globalne medije pod kojom djeluju Glas Amerike, Radio Slobodna Azija i ostali medijski emiteri koje financira američka vlada.

Pack je rekao da ne može prisustvovati zbog ranije preuzetih obaveza, uprkos tome što mu je predsjednik Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma Eliot Engel, demokrata iz New Yorka, uputio obavezujući poziv da dođe.

"Pokazao je ogromno nepoštovanje prema ovom odboru i nadzornoj ulozi koju ima prema Agenciji za globalne medije. On nije osoba za taj posao. Treba da podnese ostavku. Ako to ne učini, predsjednik bi trebao da ga otpusti", rekao je Engel.

Publika od 350 miliona ljudi

Godišnji budžet Agencije za globalne medije je oko 800 miliona dolara čime se finansiraju programi na 62 jezika za 350 miliona ljudi širom svijeta.

Republikanski predstavnik iz Texasa Michael McCaul ocijenio je da je Packovo odsustvo pokazalo "nepoštovanje volje Kongresa". Posebno je kritikovao Packovu odluku da zamrzne 18 miliona dolara namijenjenih Fondu za otvorene tehnologije (OTF), nazivajući to veoma opasnom odlukom.

"Vjerujem da je na taj način ugrozio podršku koja je potrebna zbog nereda u Hong Kongu i Bjelorusiji. Za žaljenje je njihov tragični nedostatak podrške pokretima za slobodu i demokratiju”, rekao je McCaul u četvrtak.

Otkako je došao na čelo Agencije, Pack je otpustio direktore Radija Slobodne Evrope i Slobodne Azije, kao i Mreže za emitovanje programa na Bliskom istoku, pokušao je da smijeni odbor Fonda za otvorene tehnologije, grupe koja koristi savezne fondove za promociju tehnologija za slobodan internet, te je odbio da produži J-1 vize međunarodnim novinarima.

Agencija za globalne medije je u julu počela proces revizije J-1 viza za strane novinare koji rade u Glasu Amerike i odlučila da ih ne produži. Najmanje petoro novinara je do sada napustilo SAD.

Na saslušanju u četvrtak svjedočili su: Grunt Turner, glavni finansijski direktor Agencije za globalne medije, koji je od prošlog mjeseca na prinudnom odsustvu; Amanda Bennett, bivša direktorica Glasa Amerike, koja je dala ostavku dva dana prije dolaska Packa; Jamie Fly, bivši predsjednik Radija Slobodna Evropa, kojeg je novi direktor otpustio; Karen Kornbluh, predsjednica Upravnog odbora OTF-a; i Ryan Crocker, bivši američki ambasador i član odbora OTF-a.

Oni su svjedočili o tome kako su promjene implementirane od juna uticale na funkcionisanje medijskih agencija i dovele u opasnost urednički kredibilitet koji štiti novinare agencije od političkog uplitanja u njihovo izvještavanje.

"Veoma sam zabrinut da će nepostojanje zaštite od političkog uticaja ugroziti kompletan imidž Agencije za globalne medije", rekao je Crocker, koji je bio najviši američki diplomata u Afganistanu, Iraku, Pakistanu, Siriji, Kuvajtu i Libanonu. "Naša reputacija - da govorimo istinu - je suština našeg djelovanja kao nacije. Ovako, ne samo da su ugrožene vrijednosti koje zastupamo kao zemlja, već i nacionalna bezbjednost".

Ryan Crocker
Ryan Crocker

Svjedoci u Kongresu su rekli da ugrožavanje uredničke slobode podrazumijeva stavljanje određenih sadržaja na internet stranice, pokušaje predstavnika Agencije za globalne medije da učestvuju na uredničkim sastancima o izborima, smjena Stevena Springera koji je bio urednik standarda u Glasu Amerike, masovno otpuštanje direktora medijskih kuća pod okriljem Agencije, odluka da se ne obnove vize novinarima, a pomenuli su i Packove intervjue u kojima je rekao da je Agencija idealno mjesto "za postavljanje špijuna".

Zastupnici obje stranke i svjedoci rekli su da bi takvi komentari mogli ugroziti novinare agencije.

Turner je izrazio zabrinutost zbog rušenja kredibiliteta agencije, rekavši odboru: "Ništa u mojih 17 godina karijere nije ni blizu ovom izuzetno pogrešnom upravljanju agencijom, zloupotrebi autoriteta, kršenju zakona, koji su se dogodili otkad je Michael Pack preuzeo ulogu izvršnog direktora Agencije za globalne medije.

Pack je nekadašnji nezavisni filmski i televizijski producent i na čelu je jedne konzervativne fondacije. Svoje poteze, u intervjuima i komunikaciji sa osobljem Agencije, pravdao je time da želi da sačuva uredničku nezavisnost Agencije, te da je učini efikasnijom u postizanju njene misije. Isticao je i da su do njegovog dolaska rađeni brojni propusti.

Michael Pack
Michael Pack

Pack je, takođe, rekao da su vladine revizije otkrile ozbiljne dugogodišnje sigurnosne probleme, koje su prethodni čelnici agencije ostavili bez rješenja.

Na saslušanju na kojem je potvrđen prošlog septembra, Pack se obavezao da će štititi uredničnu nezavisnost Glasa Amerike.

"Kompletna agencija zasniva se na uvjerenju da su reporteri nezavisni, da nema političkog uticaja na izvještavanje u vijestima", rekao je Pack Senatskom odboru za spoljne odnose.

Packov dvogodišnji postupak potvrde u Senatu završio je političkom bitkom, nakon što su demokrate u Senatu tvrdile da je zloupotrijebio sredstva za svoju kompaniju koja se bavi produkcijom dokumentarnih filmova. Međutim, republikanci u Senatu isticali su njegovo iskustvo u kreiranju filmova i kao bivšeg izvršnog direktora za medije.

„Slabi postupci provjere”

U četvrtak je republikanski predstavnik Scott Perry iz Pennsylvanije branio Packove postupke, ukazujući na nedavno objavljen izvještaj Kancelarije za upravljanje osobljem (OPM) kojim je utvrđeno da je 40 posto osoblja agencije nepropisno provjereno u posljednjih 10 godina.

"Reforme koje je preduzeo gospodin Pack podliježu značajnoj mjeri javnog nadzora, kao što bi i trebale", rekao je Perry. "Ali loše procedure provjera u Agenciji tokom posljednjeg desetljeća i dalje prijete američkoj nacionalnoj sigurnosti, a u potpunosti su krivi oni koji su loše upravljali postupkom."

Perry je, takođe, kritikovao praksu OTF-a, koja, kako je rekao, predstavlja sigurnosne rizike i zloupotrebu državnih sredstava.

Kornbluh je osporila Perryjeve komentare.

"Vjerujem da je kongresmen pogrešno informisan", rekla je. "Sigurnosne tvrdnje jednostavno nisu istinite."

Kornbluh je rekla da je zamrzavanje financiranja prouzrokovalo zaustavljanje 49 od 60 programa OTF-a, koji se bave slobodom interneta.

Nekoliko članova odbora ispitivalo je svjedoke o uticaju Packovih komentara o špijunima unutar agencije.

"To što je gospodin Pack iznio, bez dokaza, je kleveta, zaista, ako bi ti novinari pokušali da se zaposle negdje u drugoj državi, to bi moglo ugroziti ne samo njihovu sigurnost, nego i njihov život", rekao je demokratski predstavnik Joaquin Castro iz Teksasa.

Ko će im vjerovati?

"Kada neko iz vlade Sjedinjenih Država označi novinare kao špijune, ko će im vjerovati u drugoj zemlji? Ko će ih zaposliti negdje drugdje? Taj se čovjek ponašao nevjerojatno nepromišljeno, pa čak i samo zbog toga, trebao bi biti otpušten s posla", rekao je Castro.

Fly je dao preporuke za načine obuzdavanja ovlasti izvršnog direktora, predlažući Kongresu da donese novi međunarodni zakon o emiterima kako bi razjasnio ulogu medija i publici najbolje objasnio američku spoljnu politiku.

Članovi Kongresa obećali su da će nastaviti nadzor Agencije, čak i dok se Kongres bavi brojnim drugim pitanjima koja su u vezi s predstojećim izborima i pandemijom.

Jessica Jerreat doprinijela je ovom izvještaju

Raskol Amerike, Kine i Rusije u Ujedinjenim nacijama

U.N. Secretary-General Antonio Guterres, second from right bottom on a computer monitor at U.N. headquarters, participates in a virtual meeting of the Security Council during the 75th session of the U.N. General Assembly, Sept. 24, 2020.

Rastući razdor između Sjedinjenih Država, Kine i Rusije bio je jasno vidljiv na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u četvrtak, prijeteći da zasjeni međunarodnu saradnju kada je u pitanju odgovor na koronavirus.

Ovogodišnja skupština održana je online zbog pandemije, a fokus je bio na suočavanju s COVID-19, bolesti koju uzrokuje ovaj virus, učinkovitim multilateralnim djelovanjem.

Na popratnom događaju u Vijeću sigurnosti koji je imao za cilj da nadopuni tu temu, glavni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres izrazio je zabrinutost da se pandemija odvija u pozadini "visokih geopolitičkih tenzija".

"Pandemija je jasan test međunarodne saradnje, test koji smo suštinski pali", rekao je Guterres na videokonferenciji najmoćnijeg tijela Ujedinjenih nacija. Te tenzije bile su vidljive u vijeću, dok su ministri vanjskih poslova Kine i Rusije ukazivali na svoje podjele sa Sjedinjenim Državama.

"U tako izazovnom trenutku, velike države su još više dužne staviti budućnost čovječanstva na prvo mjesto, odbaciti mentalitet Hladnog rata i ideološku pristranost i okupiti se u duhu partnerstva kako bi riješile poteškoće", rekao je kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi.

Njegov ruski kolega rekao je da su razlike među nekim nacijama ponovno zavladale i da su povećane uticajem virusa.

"Brojne zemlje više su u iskušenju da u inostranstvu potraže i pronađu one koji su odgovorni za njihove probleme kod kuće", rekao je Sergej Lavrov. "Očigledni su pokušaji pojedinih država da iskoriste trenutnu situaciju za promociju vlastite pristrasnosti i prolaznih interesa, te da poravnaju postignuto s neželjenim vladama ili geopolitičkim suparnicima."

Neki američki saveznici, takođe, su bili prilično kritični prema Sjedinjenim Državama i Trumpovoj administraciji.

Potencijal za saradnju

American Ambassador to the United Nations Kelly Craft
American Ambassador to the United Nations Kelly Craft

"Moramo se usmjeriti na pozitivan potencijal saradnje, umjesto stavljanja vlastitih zemalja na prvo mjesto", rekao je njemački državni ministar Niels Annen. "Ako neko od nas zakaže, svi padamo."

Američka ambasadorica Kelly Craft odgovorila je vrlo direktno, rekavši cijelom vijeću: "Sramite se svi do jednog" zbog fokusiranja na "politički inat". Ona se usmjerila na Kinu i ponovila snažan stav predsjednika Donalda Trumpa da Peking treba biti pozvan na odgovornost kao izvor pandemije.

"Djelovanje Kineske komunističke partije dokazuje da nisu sve države članice jednako predane javnom zdravlju, transparentnosti i svojim međunarodnim obavezama", rekla je. "Ova činjenica trebala bi duboko zabrinuti sve odgovorne države svijeta koje u najboljoj namjeri rade na porazu COVID-19 i sprječavanju pojave budućih pandemija."

Kineski ambasador Ujedinjenih nacija Zhang Jun uzvratio je Craftovoj riječima: "Što je previše, previše je". Priznajući da je njegova zemlja prva "pogođena" virusom, rekao je da je dala veliki doprinos globalnom odgovoru.

Primijetio je da Sjedinjene Države imaju blizu 7 miliona od gotovo 32 miliona potvrđenih slučajeva virusa u svijetu i 200 000 smrtnih slučajeva.

"Sjedinjene Države bi trebale shvatiti da je njihov neuspjeh u suočavanju sa COVID-19 u potpunosti njihova krivica", rekao je Zhang.

Rastuće napetosti između Washingtona i Pekinga bile su evidentne ove sedmice, kako u govorima njihovih lidera Generalnoj skupštini tako i na marginama.

Kina "na meti" zbog virusa

People's Republic of China President Xi Jinping speaks during the 75th annual U.N. General Assembly, which is being held mostly virtually due to the coronavirus disease (COVID-19) pandemic in the Manhattan borough of New York City, New York.
People's Republic of China President Xi Jinping speaks during the 75th annual U.N. General Assembly, which is being held mostly virtually due to the coronavirus disease (COVID-19) pandemic in the Manhattan borough of New York City, New York.

U utorak je Trump rekao skupštini da bi Peking trebao biti "pozvan na odgovornost" zbog lokalnog zatvaranja u najranijim danima pojave virusa, dopuštajući pri tom da se avionski saobraćaj iz Kine nastavi "i zarazi svijet".

Američki državni sekretar Mike Pompeo, takođe, se ove sedmice usmjerio na Kinu, rekavši da je administracija u procesu utvrđivanja kako da označi represiju Pekinga nad ujgurskim muslimanima - kao "zločine protiv čovječnosti" ili "genocid". Takvi pojmovi imaju ogromnu težinu u međunarodnom pravu i odnosima.

U primjedbama usmjerenim prema Washingtonu, kineski predsjednik Xi Jinping osudio je napore na politizaciji ili stigmatizaciji virusa.

"Mračni novac" u borbi za mjesto u Vrhovnom sudu

A woman puts flower on a memorial altar as people gather in front of the U.S. Supreme Court following the death of U.S. Supreme Court Justice Ruth Bader Ginsburg, in Washington, U.S., September 19, 2020. REUTERS/Carlos Barria

Bogate i tajne političke grupacije ušle su u trku za mjesto u Vrhovnom sudu koje je ostalo upražnjeno poslije smrti liberalne sudije Ruth Bader Ginsburg.

Poznate kao grupe sa "mračnim novcem" jer po zakonu ne moraju da otkriju ime donatora, ove organizacije plaćaju milione dolara za reklamne kampanje kojima utiču na percepciju glasača u najnapetijem izboru sudije Vrhovnog suda do sada.

Samo nekoliko sati pošto je sudija Ruth Bader Ginsburg umrla, grupa "Zahtijevamo pravdu" (Demand Justice), progresivna i povezana sa Demokratskom strankom, saopštila je da će potrošiti 10 miliona dolara na kampanju protiv kandidata kojeg bude nominovao predsjednik Donald Trump, koji želi konzervativnog sudiju.

Sa druge strane, grupa "Mreža za krizu pravosuđu" (Judical Crisis Network) saopštia je da će sa 2,2 miliona dolara podržati Trumpovog kandidata i da će vremenom dostići ulaganja konkurentske grupe.

Prema Centru za odgovornu politiku, ova organizacija je u protekla dva nominovanja Trumpovih sudija - Neila Gorsucha i Bretta Kavanaugha​, potrošila 20 miliona dolara.

Iako ove grupe ni na koji način ne mogu da blokiraju ili ubrzaju nominaciju kandiata za Vrhovni sud, svojim kampanjama ističu glavne stvari za ili protiv Trumpovog poteza, uoči izbora 3. novembra.

Portparoli "Mreže za krizu u pravoruđu" i "Zahtijevamo pravdu" potvrdili su za Glas Amerike da planiraju nova ulaganja.

Predsjednik Donald Trump planira da u subotu objelodani koja sudija je njegov izbor za Vrhovni sud, a kao najvjerovatniji izbori se pominju Amy Coney Barrett​ i Barbara Lagoa.

Amy Coney Barrett
Amy Coney Barrett

Trump je osigurao i dovoljnu podršku u Senatu koji treba da glasao njegovom kandidatu. Većinu u Senatu imaju rebublikanci.

Lider u Senatu Mitch McConnell kazao je, nekoliko sati po objavi smrti Ruth Bader Ginsburg, da će Senat glasati o novom Trumpovom kandidatu. Njega optužuju za licemjerje jer je u istoj situaciji 2016. odbio da na glasanje stavi sudiju Mercicka Garlanda kojeg je tada predložio Barack Obama.

"Donald Trump je kidnapovao naš Vrhovni sud. Budućost suda je u igri", kažu u liberalnoj organizaciji "Zahtijevamo pravdu".

Mreža za krizu u pravosuđu odgovorila je plaćenim oglasom: "Kažite Senatu da potvrde kandidata ako bude dobar".

Novac koji ove dvije organizacije troše na kampanju izbora sudije, samo je mali dio ukupnih troškova u svakm izbornom ciklusu.

U slučaju izbora sudije, angažovane su i konzervativna "Projekat Član 3" i liberalna "Popravite Senat" i sve one zajedno, preko reklama, kupuju svoj uticaj, kaže istraživačica Anna Massoglia​ iz Centra za odgovornu politiku.

Termin "mračni novac" se koristi za neprofitne organizacije i "školjke firme" koje ne moraju da dokazuju porijeklo novca.

Organizacije za praćenje stranaka upozoravaju da neregulisane "školjke firme" mogu da daju donacije kandidatima u Americi iz inostranstva, što je ilegalno. Zbog takvog djelovanja, Sekretarijat za pravosuđe pokrenuo je postupke protiv nekoliko pojedinaca.

Predsuda Vrhovnog suda iz 2010. poznava kao "Ujedinjeni građani" Citizens United, kojoj se sudija Ruth Bader Ginsburg protivila, ukinula je ograničenja za to kolike donacije kandidatima mogu da daju korporacije i sindikati, što je povećalo i broj organizacija sa "mračnim novcem" koje finansiraju kampanje.

Nekoliko godina poslije presude, "mračni novac" se uglavnom pripisivao republikancima, kaže Zach Wamp, nekadašnji republikanski kongresmen iz Tennesseea.

Međutim, u posljednja dva izborna ciklusa, uključile su se i liberalne grupe sa "mračnim novcem" koje finansiraju demokrate.

Prema podacima Centra za odgovornu politiku, grupe sa "mračnim novcem" su blizu da dostignu milijardu dolara direktnog ulaganja u izbore od 2010.

Tri pitanja koja bi mogla dominirati selekcijom za sljedeću sutkinju američkog Vrhovnog suda

The U.S. Supreme Court building is seen in Washington, U.S., January 21, 2020. REUTERS/Will Dunham

Konzervativci i liberali podjednako ulažu mnogo toga kada je u pitanju odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o tome ko će zamijeniti pokojnu sutkinju Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg, koja je preminula prošle sedmice nakon 27 godina provedenih na ovoj poziciji.

Trump je obećao da će u subotu nominovati konzervativnu pravnicu koja će naslijediti Ginsburg, najliberalniju članicu visokog suda. Koga god Trump odabere, učvrstiće konzervativnu većinu od 6-3 i igraće ključnu ulogu u odlučivanju o pitanjima od velikog značaja za milione Amerikanaca.

Među njima su: sudbina Zakona o pristupačnoj njezi iz Obaminog doba koji pruža zdravstveno osiguranje za milione ljudi, imigracija, prava na abortus i ekonomska i socijalna zaštita za LGBTQ zajednicu.

Posljednjih godina, Vrhovni sud blokirao je pokušaje rušenja Obamacare-a i ukidanja prava na abortus, istovremeno proširujući prava LGBTQ osoba.

Ali takvi ishodi, koje su pozdravile liberalne snage, su postignuti tijesnom razlikom. Gotovo sigurnim postavljanjem šestog konzervativca na devetočlanu klupu, odnos snaga će se uveliko prebaciti na stranu konzervativaca.

Ova pitanja vjerojatno će dominirati tokom saslušanja o potvrdi u Senatu. Ali potencijalna kandidatkinja - bilo da je riječ o federalnoj sutkinji Amy Coney Barrett iz američkog Apelacionog suda sedmog kruga sa sjedištem u Chicagu, sutkinji Barbari Lagoa iz 11. američkog Apelacionog suda sa sjedištem u Atlanti, sutkinji Allison Jones Rushing s američkog Apelacionog suda četvrtog kruga u Richmondu u Virginiji ili nekoj drugoj kandidatkinji - vjerojatno će odbiti da otkrije svoje stavove o ovim pitanjima.

"Ukoliko je pitaju o Obamacare-u i Roe-u i svim tim pitanjima, ona će samo reći: 'Ne mogu diskutovati o slučajevima koji bi mogli doći prije mene", rekao je Saikrishna Prakash, profesor prava na Univerzitetu Virginia, koji Barrettovu poznaje profesionalno.

Evo pogleda na tri pitanja koja bi mogla dominirati u razmatranju izbora sljedeće sutkinje Vrhovnog suda:

Obamacare

Deset godina nakon njegovog usvajanja, Amerikanci su i dalje podijeljeni oko Zakona o pristupačnoj njezi, poznatog kao Obamacare, s nešto više od 50 posto onih koji ga podržavaju u anketama. Dok program, koji je Kongres tijesno usvojio u martu 2010. godine, omogućava da 20 miliona neosiguranih Amerikanaca kupe subvencionirano zdravstveno osiguranje, konzervativci već dugo prigovaraju obaveznim odredbama i kažu da sistem nije finansijski održiv.

Od svog osnivanja i teškog početka, Obamacare je prebrodio ponavljanje pravnih izazova, uključujući dva zbog kojih je stigao sve do Vrhovnog suda. 10. novembra, sedam dana nakon predsjedničkih izbora 2020. godine, visoki sud trebao bi saslušati usmene argumente u trećem značajnom izazovu - koji je iznijelo 20 država predvođenih Teksasom.

Nakon što je Kongres 2017. godine ukinuo porezne kazne za pojedince koji nemaju osiguranje, države tvrde da je individualni mandat za kupnju osiguranja proglašen neustavnim i oni žele da sud odbaci cijeli zakon.

Tokom posljednja dva slučaja koja su stigla do Vrhovnog suda, Ginsburg i još troje liberalnih sudija suda pridružili su se konzervativnom vrhovnom sucu Robertsu kako bi sačuvali zakon.

"Ali ovaj put će biti drugačije", rekao je u izjavi Russ Feingold, bivši demokratski senator iz Wisconsina, a sada predsjednik ljevičarskog Američkog ustavnog društva. "Ovaj put sutkinja Ginsburg neće biti na klupi."

Međutim, daleko je od sigurnog da će nova konzervativna sutkinja izglasati potpuno ukidanje Obamacare-a, čak i ako smatra da je pojedinačni mandat neustavan.

Roberts i dvojica kolega konzervativaca visokog suda pozivaju se na doktrinu koja kaže da, čak i ako je jedan dio zakona manjkav, ostatak treba sačuvati u mjeri u kojoj je to moguće. Pored svega, Trumpova administracija i republikanski kongresni lideri još se nisu dogovorili o zamjenskom sistemu zdravstvene zaštite.

Prava na abortus

Malo je pitanja koja stvaraju više podijela od prava na abortus. Zagovornici to vide kao reproduktivno pravo; vjerski konzervativci kažu da je abortus ravan ubistvu.

Otkako je visoki sud legalizovao abortus 1973. godine u značajnoj presudi poznatoj kao Roe protiv Wade-a, konzervativci su to pokušali odbaciti ili srušiti.

Međutim, Vrhovni sud tokom godina podržao je presedan, a zamah mu je svojim glasom dao i sudija Anthony Kennedy, imenovan ispred republikanaca. Ove godine Roberts, koji je i sam protivnik abortusa, pridružio se liberalnom krilu kako bi oborio novi zakon iz Louisiane koji bi ozbiljno ograničio pristup abortusima, navodeći presedan u ranijem slučaju.

Sada, sa očekivanim šestim konzervativcem u sudu i više od desetina slučajeva abortusa koji se provlače kroz sudove, konzervativni aktivisti koji su protiv abortusa vide priliku za velike pobjede. Trump je već imenovao dvojicu konzervativaca u visoki sud - Neila Gorsucha i Bretta Kavanaugha - koji će gotovo sigurno stati na stranu snaga koje su protiv abortusa.

"Ovaj treći sudija pružiće nam mogućnost da srušimo Roe-a s većinom od 6-3", rekao je Kristan Hawkins, predsjednik organizacije "Students for Life", u videu objavljenom nakon smrti Ginsburgove.

LGBTQ prava

Posljednjih godina, sa zastojima i nemogućnosti djelovanja u američkom Kongresu, Vrhovni sud donio je niz značajnih odluka kojima se proširuju LGBTQ prava. Sve je kulminiralo kada je visoki sud legalizovao homoseksualne brakove 2015. godine.

Međutim, istovremeno sud je sve više favorizirao vjerske skupine u sporovima u kojima se vjerska sloboda suprostavlja LGBTQ pravima. 2018. godine suci su presudili u korist pekara iz Kolorada koji je odbio ispeći svadbenu tortu na vjerskoj osnovi za homoseksualni par.

Još jedan test uslijediće u novembru kada sud pokrene slučaj koji uključuje Catholic charity, katoličku dobrotvornu organizaciju, koja ne dopušta istospolnim parovima da rade kao udomitelji.

Otkako je sudac Anthony Kennedy, najveći šampion LGBTQ zajednice u sudnici, odstupio prije dvije godine, mnogi lezbijski, homoseksualni, biseksualni, transrodni i queer aktivisti strahovali su da bi imenovanje nekog drugog konzervativca moglo ugroziti njihove slobode i prava.

"Ogroman je ulog za LGBTQ zajednicu u ovoj borbi", kažu u saopštenju iz nacionalne organizacije za zakonska prava "Lambda Legal", koji naglašavaju da je evidentirano da su tri vodeće kandidatkinje za nasljednicu Ginsburgove protiv građanskih prava.

Međutim, Prakash sa Univerziteta Virginia primijetio je da je upravo Gorsuch, prvi Trumpov imenovani za visoki sud, ove godine potpisao značajnu presudu sa većinom od 6-3, kojom se proširuje zaštita od diskriminacije na radnom mjestu na radnike LGBTQ-a u slučaju Bostock protiv okruga Clayton u državi Georgia.

"Čak i ako se ona (Barrett) nije slagala s Bostockom, nije važno", rekao je Prakash, referirajući se na slučaj oko LGBTQ diskriminacije na radnom mjestu

Rezultati izbora na meti protivnika SAD i cyber kriminalaca

ARHIVA - Birački boksovi pred glasanje na preliminarnim izborima u Kentuckyju, 22. juna 2020.

Zvaničnici zaduženi za bezbjednost izbora u SAD pripremaju američku javnost za novu vrstu najgoreg scenarija za predsjedničke izbore 3. novembra - poplavu dezinformacija u satima poslije zatvaranja birališta, koje bi izazivale sumnju u rezultate i sam proces, dok glasači budu čekali da saznaju ko će voditi zemlju u naredne četiri godine.

Preciznije, zvaničnici upozoravaju da će mogući napadi vjerovatno biti sveobuhvatni, sa ciljem da Amerikance učine sumnjivačim po pitanju bilo koje informacije koju dobiju, čak i preko izvora kojima se inače vjeruje.

"Strani faktor i cyber kriminalci mogli bi da naprave nove web stranice, mijenjaju postojeće web stranice i kreiraju ili dijele odgovarajući sadržaj na društvenim mrežama radi širenja lažnih informacija", upozorili su u javnost Federalni istražni biro (FBI) i Agencija za cyber bezbjednost i informacionu sigurnost (CISA), u saopštenju objavljenom u utorak kasno uveče.

"FBI i CISA pozivaju američku javnost da kritički procijeni izvore informacija koje koristi i da potraži pouzdane i provjerene informacije iz pouzdanih izvora, poput državnih i lokalnih izbornih zvaničnika", navodi se u saopštenju. "Javnost takođe treba da bude svjesna da, ukoliko bi strani faktor ili cyber kriminalci uspjeli da uspješno promijene web stranicu vezanu za izbore, osnovni podaci i unutrašnji sistemi ostaju nekompromitovani".

Strahovanja nisu nova.

Mjesecima već, federalni i državni službenici zaduženi za izbornu bezbjednost pokušavaju da pripreme birače, govoreći im da bi zbog očekivanog povećanog glasanja putem pošte, zbog pandemije koronavirusa, moglo proći nekoliko dana prije nego što pobjednik na predsjedničkim izborima bude proglašen.

Američki kontraobavještajci takođe su posljednjih mjeseci upozorili da zemlje poput Kine, Rusije i Irana, kao i drugi cyber akteri, sprovode operacije uticaja kako bi "potkopali povjerenje američkog naroda u naš demokratski proces".

Ali novo upozorenje FBI i CISA ide dalje, otkrivajući kako protivnici mogu da pokušaju da zavaraju američku javnost na Internetu i preko društvenih mreža.

Isključivanje talasa dezinformacija nakon zatvaranja birališta moglo bi se pokazati kao izazov.

Ipak, neki izborni zvaničnici razlog za nadu vide u spremnosti kompanija u čijem su vlasništvu društvene mreže da se povremeno sastaju sa njima tokom proteklih nekoliko mjeseci kako bi se pozabavili kampanjama dezinformacija, a neki napori su se već isplatili.

U utorak, Facebook je ugasio više od 150 naloga, stranica i grupa povezanih sa Kinom, od kojih su neke ciljale izbore u SAD.

Facebook i Twitter takođe su najavili uklanjanje naloga povezanih sa "farmom trolova" - Ruskom agencijom za istraživanje interneta.

Ranije ovog mjeseca, Microsoft je objavio inoformaciju o tome kako su hakeri povezani sa Kinom, Rusijom i Iranom aktivnog ciljali kampanje predsjednika SAD Donalda Trumpa i njegovog glavnog izazivača, bivšeg potpredsjednika Joe Bidena.

Neki eksperti, međutim, zabrinuti su da bi to moglo da bude nedovoljno.

"Mnoge dominantne platforme odlučile su da se pojačaju i budu mnogo proaktivnije", rekla je u utorak Emily Fry​, direktorica za cyber integraciju u korporaciji MITER, na forumu u organizaciji McCrary instituta univerziteta Auburn.

"Ali u isto vrijeme, ono što ovdje rade je jednostrano, a jednostrane aktivnosti od platforme do platforme samo su jedan dio onoga što nam je potrebno da bismo razumjeli sistemske probleme u ekosistemu društvenih medija i borili se protiv njih."

Neki državni službenici dijele sličnu nelagodu po pitanju sposobnosti da se bori protiv masovne kampanje dezinformisanja.

"Brinem se za tih posljednjih nekoliko dana i za dan izbora", rekla je državna sekretarica Pennsylvanije​ Kathy Boockvar​, koja je takođe govorila na događaju Univerziteta Auburn.

"Stalno govorim ljudima - ne klikćite na retweet", rekla je, govoreći o proslijeđivanju poruka na Twitteru. "Tako je lako ovjekovječiti. I naravno, to je ono što naši strani protivnici, naši domaći protivnici, to je ono što žele od nas da radimo kako bi potkopali povjerenje u izbore".

CISA i državni zvaničnici za izbore uzvraćaju, pokušavajući da "vakcinišu" glasače protiv očekivanog talasa dezinformacijama, pozivajući ih da se pripreme, učestvuju i, posebno, budu strpljivi.

"Vjerovatno će trebati malo više vremena za brojanje zbog povećanja broja glasačkih listića u odsustvu", rekao je direktor CISA-e Christopher Krebs​ prošle nedjelje na virtuelnom samitu o cyberr-bezbjednosti u Billingtonu.

"Imajte malo strpljenja. Demokratija nije stvorena preko noći."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG