Linkovi

Analize i istraživanja

Za pet godina potrošeno oko tri miliona: Zakon ne usporava nabavku respiratora

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu. Izvor: BIRN BiH

U proteklih pet godina 11 bolnica i kliničkih centara u Bosni i Hercegovini kupilo je kroz 20 tendera respiratore u vrijednosti većoj od 3,3 miliona konvertibilnih maraka (KM), pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže (BIRN BiH) o tenderima objavljenim kroz portal javnih nabavki.

Kroz ove tendere od marta 2015. godine nabavljeno je oko 50 respiratora. Najviše respiratora u BiH u posljednjih pet godina kupili su Klinički centar Republike Srpske i Kantonalna bolnica u Zenici, po više od deset njih.

Stručnjaci s kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kažu da nabavka novih respiratora neće biti usporena zbog Zakona o javnim nabavkama, za čije izmjene već postoje prijedlozi, ali da se neprovođenjem procedura javnih nabavki mogu desiti nepravilnosti u trošenju javnog novca.

Iz banjalučkog kliničkog centra su za medije rekli da trenutno imaju oko 50 respiratora, dok su iz Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva kazali da u Federaciji ima 141 respirator.

Ovi uređaji za umjetno disanje koriste se za pomoć najtežim oboljelim od virusa Covid-19.

Zemlje širom svijeta pokušavaju da kupe respiratore kako bi povećale kapacitete prije vrhunca pandemije. Vlasti u Hrvatskoj objavile su da imaju 500 stacionarnih i 300 pokretnih respiratora, u Srbiji je više od 1.000 respiratora širom zemlje, Sjeverna Makedonija ima ih 200, a Crna Gora 70, po riječima zvaničnika tih zemalja.

Nabavke se već mogu ubrzati


Direktorica Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu (UKCS) Sebija Izetbegović kazala je za N1 prije nekoliko dana da ovaj centar ima 63 respiratora i da uskoro planira da nabavi nove.

Centar je početkom marta pokrenuo nabavku respiratora vrijednu 50.000 KM. Kompanija “BH Telecom” je kazala da će preusmjeriti oko milion maraka za nabavku respiratora.

Izetbegović je ranije kazala kako podržava ideju da se tokom pandemije privremeno suspenduje provedba Zakona o javnim nabavkama kod kupovine medicinske opreme, kako bi se ona nabavila što je moguće prije.

Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo, koji prati postupke nabavki u BiH, kaže da bi se izmjenama Zakona, koji već predviđa vanredne situacije, samo otvorila vrata novim zloupotrebama u javnim nabavkama na koje se godišnje troši gotovo četiri milijarde maraka.

“Vijeće ministara, čak i Predsjedništvo, očigledno pokazuju nepoznavanje Zakona o javnim nabavkama i oni sada izlaze sa inicijativom da se praktično u dijelu Zakona koji predviđa određena izuzeća, da se predvidi izuzetak za sve moguće nabavke, mislim da bi to stvorilo jedan haos, jer to niko ne može ‘pobrati’ šta će se sve nabavljati”, kaže Miraščija i dodaje kako se takozvani pregovarački postupak koji podrazumijeva manju transparentnost i kontrolu od uobičajenog otvorenog postupka nabavki, često zloupotrebljava u “normalnim okolnostima”.

“Mi imamo stalne zloupotrebe pregovaračkih postupaka, mogu misliti šta će se sada desiti i koliko će se, pretpostavljam, zloupotrijebiti aktuelna situacija sa koronavirusom”, kaže Miraščija.

Mervan Miraščija. Izvor: BIRN BiH
Mervan Miraščija. Izvor: BIRN BiH

Direktorica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić za BIRN BiH kaže kako još uvijek nema zvaničnog prijedloga kako bi ove izmjene trebale izgledati, ali da pretpostavlja da se radi o pokušaju skraćivanja procedura u hitnoj situaciji. Ona kaže kako se nada da trenutna kriza neće biti korištena da se otvori prostor za zloupotrebe kako bi se izuzeci koristili i za druge redovne stvari koje se nabavljaju i time izbjegle transparentne situacije.

“Zlouporebe bi se mogle spriječiti ako se vrlo jasno definišu samo ograničene situacije u kojima bi se išlo na tu skraćenu proceduru, odnosno na izuzetke iz samog zakona”, kaže Korajlić.

Miraščija objašnjava da je Zakon o javnim nabavkama predvidio vanredne i hitne situacije i za to propisao provođenje takozvanog pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja. Za razliku od otvorenog postupka koji podrazumijeva duže vrijeme pripreme, rok za dostavljanje ponuda i žalbenog roka, pregovarački postupak se, kaže Miraščija, provodi za nekoliko dana.

“Radi se o postupku koji u slučaju hitnosti treba da se koristi – samo u izvanrednim situacijama. Između ostalog, predviđa mogućnost nabavke svih mogućih potrebnih materijala u roku od dan, najkasnije tri dana. Vi tu ne trebate praktično ići s kvalifikacionim uslovima, s različitim zahtjevima prema ponuđačima, vi to možete obaviti veoma jednostavno s jednim ponuđačem. Zakon o javnim nabavkama BiH je predvidio i ovakve situacije”, kaže Miraščija.

Takav tender provela je zenička bolnica u proljeće 2017. godine, nakon što je raniji tender za nabavku respiratora za Jedinicu intenzivnog liječenja za potrebe Službe za anesteziju i intenzivnu njegu bio poništen.

BIRN BiH je analizirao tendere koji su u svom nazivu imali respiratore i koji su provedeni kroz portal javnih nabavki. Podaci pokazuju da je kupljeno najmanje 45 respiratora, dok u jednom tenderu na portalu sada nisu dostupni podaci koliko precizno respiratora je tada nabavljeno.

Univerzitetski klinički centar Republike Srpske je u proteklih pet godina kroz tri tendera, vrijedna više od milion maraka, nabavio 12 respiratora i dodatne respiratore za potrebe Klinike za dječije bolesti tokom 2016. godine u tenderu vrijednom gotovo 700.000 maraka.

Prema javno dostupnim podacima o tenderima od 2015. godine do danas, Kantonalna bolnica Zenica je kroz četiri tendera vrijedna oko 250.000 KM nabavila 13 respiratora. Vlada Brčko distrikta je tri respiratora platila 127.000 KM.

Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” je na tri tendera nabavila pet respiratora, koji su ukupno koštali oko 350.000 KM, dok je Sveučilišna klinična bolnica Mostar raspisala dva tendera u kojima je nabavila sedam respiratora, koje je platila oko 570.000 KM.

Prema podacima s portala javnih nabavki, bolnica u Travniku nabavila je dva respiratora, a bolnice u Livnu, Doboju, Gradišci i Jajcu po jedan respirator u posljednjih pet godina.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu je u martu raspisao nabavku respiratora za ventilaciju odraslih i djece za potrebe Klinike za anesteziju i reanimaciju u vrijednosti od 50.000 KM. Prema podacima portala javnih nabavki, to je jedina nabavka respiratora koju je Centar raspisao.

Prema dostupnim javnim podacima i vijestima, ova i druge zdravstvene institucija su se u posljednjih pet godina za nabavku novih respiratora oslanjala na donacije. UKCS je, prema podacima o doniranoj medicinskoj opremi Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Sarajevo, dobio donacije respiratora u vrijednosti oko 3,7 miliona maraka. Među donatorima su Federalno ministarstvo privrede i UNDP, ali najveći donator je Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. Kroz ove donacije UKCS je dobio više od 20 respiratora.

Opća bolnica Izvor: BIRN BiH
Opća bolnica Izvor: BIRN BiH

Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” je 2017. godine dobila donaciju od 100.000 KM za nabavku respiratora.

Bivši direktor ove bolnice Bakir Nakaš kaže da su neki respiratori kupljeni, a neki donirani.

“Ono što je bilo, to je bilo u vezi s potrebom za respiratore u operacionoj sali i za intenzivnu njegu, hiruršku i internističku, pošto smo imali dvije”, kaže Nakaš.

Tokom 2017. godine Univerzitetski klinički centar Tuzla je dobio donaciju od 4.000 KM, a prema pisanju medija, iz ove bolnice su kazali da će sredstva biti utrošena za nabavku respiratora. Sarajevskoj Hitnoj pomoći je 2015. godine je doniran respirator.

Siva zona nabavke medicinske opreme


Kako bi se ubrzale nabavke respiratora, Vlada Federacije je na nedavnoj sjednici donijela zaključak da se od Vijeća ministara traži pokretanje procedure izmjene Zakona o javnim nabavkama i dala je zdravstvenim ustanovama saglasnost za nabavku opreme i medicinskih sredstava za sprečavanje širenja virusa Covid-19. Federalna vlada izdvojila je 30 miliona maraka za pomoć u borbi protiv virusa.

Miraščija kaže kako su dosadašnje nabavke medicinske opreme nerijetko bile sporne.

“Tu se koristi jedna od matrica ponašanja koje smo mi praktično ustanovili u ovom četverogodišnjem praćenju javnih nabavki. Velike kompanije vrše doniranje određenih medicinskih aparata, i onda se ugovorni organ, odnosno da li se radi o domu zdravlja, bolnici, kliničkom centru, oni se vezuju praktično samo za taj uređaj. Onda vi dođete u situaciju da se kupovinom različitih vrsta reagensa za korištenje uređaja, odnosno za njihovo servisiranje, troši mnogo više sredstava nego koliko košta originalno taj aparat koji je doniran”, kaže Miraščija.

Na taj način se često ponavljaju kompanije koje pobjeđuju na tenderu, objašnjava Miraščija.

“Ono što je još sporno – to je jedan od naših zaključaka u istraživanju – jeste da se stalno vrše zloupotrebe Zakona o javnim nabavkama prilikom nabavke medicinskog materijala, tu se uglavnom ide sa ovim postupcima koji su netransparentni, pojavljuju se stalno isti ponuđači, krše se procedure prilikom tehničkih specifikacija i dokumentacije, jedna masa potpuno nesređenog stanja u primjeni Zakona o javnim nabavkama medicinske opreme i pomagala”, kaže Miraščija.

On kaže kako se praćenjem tendera 173 organa, među kojima su i veliki klinički centri, došlo do podataka da je oko 30 posto ukupnih potrošenih sredstava – “između ostalog, medicinske opreme u kliničkim centrima i domovima zdravlja, uopće u zdravstvenim ustanovama – u sivoj zoni”.

“Možemo govoriti o nekim zloupotrebama pa čak i korupciji prilikom javnih nabavki ovakvih pomagala i ovakve opreme”, kaže Miraščija.

Nakon zahtjeva Vlade Federacije da se izmijeni član 10. Zakona o javnim nabavkama, reagovala je Agencija za javne nabavke sa objašnjenjem da se u većini slučajeva može dovoljno brzo provesti pregovarački postupak bez objave obavještenja i da već postoji mogućnost nabavke opreme bez provođenja javne nabavke u izuzetnim i hitnim slučajevima.

Ovo saopćenje ponovljeno je i nakon što se direktor Agencije Đenan Salčin sastao s predsjedavajućim Vijeća ministara Zoranom Tegeltijom.

“U situacijama krajnje hitnosti, kada je potrebno reagovati istog momenta, u roku od jednog ili dva sata, ili čak u roku od nekoliko minuta, odnosno kada objektivno nije moguće primijeniti ni pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci, tada se nabavka može podvesti pod izuzeće od primjene Zakona s aspekta ‘posebnih mjera sigurnosti’ iz člana 10. stav (1) tačka b) Zakona”, naveli su iz Agencije.

Ovakav način rada, kako su objasnili iz Agencije, moguć je kada se radi o zdravlju i spašavanju života i time je opravdano primijeniti izuzeće od primjene Zakona, oslanjajući se na javni interes.

“Bitno je obrazložiti da bi primjena postupaka javne nabavke, odnosno vrijeme potrebno za provođenje istih, prouzrokovalo izuzetno negativne posljedice, te da su ugovorni organi upravo na temelju takve procjene postupili i preduzeli radnje odmah”, naveli su iz Agencije, uz napomenu da se ovi principi ne odnose na redovne nabavke.

Igor Vukajlović
Igor Vukajlović

Igor Vukajlović iz Udruženja građana “Tender” pojašnjava da pregovarački postupak suštinski znači da se oprema može nabaviti od bilo koga, po bilo kojoj cijeni, odnosno da onaj ko kupuje opremu pregovara o cijeni s kompanijom koja opremu prodaje.

“Tako da to nije problem, ali je problem to tumačenje zakona gdje su oni to stavili pod izuzetak. To nije nikakav izuzetak”, kaže Vukajlović i objašnjava da se izuzeci primjenjuju samo kod izrazito hitnih nabavki.

“Oni tamo navode deset minuta i slično, mada ne vidim da je nabavka respiratora nešto što se treba obaviti u deset minuta. Svakako dobavljač to ne može dobaviti u narednih deset dana. A za to vrijeme se sigurno može obaviti normalan pregovarački postupak”, kaže Vukajlović.

Prema njegovim riječima, važno je da oni koji nabavljaju respiratore to prijave Agenciji za javne nabavke, gdje će se moći vidjeti od koga je kupljeno i po kojoj cijeni.

“Ako se to podvede pod izuzeće od zakona, to se onda neće ni prijavljivati Agenciji i niko neće znati, osim ako ne bude neki ‘zviždač’ prijavio, ali to znamo da ne funkcioniše zato što ‘zviždači’ nisu adekvatno zaštićeni niti stimulisani da prijavljuju. Ako bude izuzeće, neko ko nema redovnu godišnju reviziju može da nabavi od koga hoće, može da zloupotrijebi sredstva, da kaže ako nešto košta 100.000, može da kaže da je to koštalo 200.000”, kaže Vukajlović.

Nekoliko bolnica i ministarstava zdravstva nije odmah odgovorilo na upite BIRN-a BiH o nabavkama respiratora.

Ranija analiza BIRN-a BiH o kupovini vozila hitne pomoći tokom 2018. godine je pokazala da je pokrenuta nabavka 66 vozila hitne pomoći, ali da su tenderi završeni tek u 28 slučajeva, što je manji procenat završenih nabavki nego kod kupovine službenih putničkih automobila za institucije i javne kompanije u BiH.

Tokom 2018. godine na vozila hitne pomoći potrošeno je nešto više od dva miliona KM, odnosno tek petina od ukupnog troška za putnička vozila na koje je tokom 2018. godine potrošeno više od deset miliona maraka.

U tri tendera kupovana su polovna vozila hitne pomoći.

See all News Updates of the Day

Blinken upozorava Rusiju da "ne obnavlja agresiju" u Ukrajini

Američki državni sekretar Antony Blinken sastaje se s predsjednikom Letonija Egilsom Levitsom u Rigi, 30. novembra 2021. REUTERS/Ints Kalnins/Pool

Američki državni sekretar Antony Blinken upozorio je Rusiju da ne preduzima nikakve korake prema Ukrajini koje bi dovele do eskalacije, navodeći da bi "obnovljena agresija izazvala ozbiljne posljedice".

Na zajedničkoj konferenciji za novinare sa letonskim šefom diplomatije Edgarsom Rinkevičsom tokom posjete Rigi, Blinken je izjavio da su Sjedinjene Države "veoma zabrinute" zbog kretanja ruskih trupa duž granice sa Ukrajinom.

Rusko vojno nagomilavanje biće tema ministarskog sastanka NATO tokom dana, kao i u srijedu. Blinken je izjavio da će imati još mnogo toga da kaže poslije konsultacija sa NATO saveznicima.

Blinken bi takođe trebalo da se sastane sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom uoči ministarskih razgovora kasnije tokom dana.

Predsjednik Letonije Egil Levits je rekao novinarima nakon svojih razgovora sa Stoltenbergom u ponedjeljak da rusko vojno prisustvo predstavlja direktan pritisak na Ukrajinu i da će NATO "ostati solidaran sa Ukrajinom".

Stoltenberg je pozvao Rusiju da smanji tenzije u regionu, rekavši da je vojno jačanje "ničim izazvano i neobjašnjivo".

"Svaka buduća ruska agresija na Ukrajinu imala bi visoku cijenu i imala bi ozbiljne političke i ekonomske posljedice po Rusiju", rekao je Stoltenberg.

Glavni fokus rada na ministarskom sastanku NATO je ažuriranje onoga što grupa naziva svojim Strateškim konceptom, koji je posljednji put promijenjen prije deceniju.

Stoltenberg je rekao da je važno ponovo razmotriti strateški dokument s obzirom na promijenjenu prirodu pretnji sa kojima se NATO suočava, što je on nazvao "opasnijim svijetom".

"Vidimo ponašanje Rusije, vidimo cyber, vidimo terorističke prijetnje, vidimo širenje nuklearnog oružja", rekao je Stoltenberg. "I vidimo bezbjednosne posljedice Kine koja sada sve više postaje globalna sila."

Razgovori u Rigi takođe dolaze u trenutku kada se članice NATO - Letonija, Litvanija i Poljska - bave graničnom krizom sa susjednom Bjelorusijom.

Evropska unija optužuje bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da je namamio hiljade migranata, uglavnom sa Bliskog istoka, da putuju u Bjelorusiju i pokušaju da pređu u Letoniju, Litvaniju i Poljsku kako bi destabilizovali Evropsku uniju. EU kaže da Lukašenko uzvraća za sankcije koje je uvela njegovoj vladi.

Blinken bi trebalo da otputuje u srijedu u Švedsku kako bi se sastao sa kolegama ministrima iz Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) i razgovarao o bilateralnim vezama sa švedskim zvaničnicima.

Nove brige zbog novog soja Covida

Nove brige zbog novog soja Covida
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:06 0:00

Populistički talas u Evropi pokazuje znakove slabljena

Arhiv - Demonstranti pozivaju češkog premijera Andreja Babiša da podnese ostavku, u Pragu, Češka Republika, 9. juna 2020.

Jenjava li populistički talas u Evropi?

Dvojica populističkih lučonoša, koji su se popeli na vlast na talasima antielitističkog gnjeva, zbačeni su ove godine: Bugarin Bojko Borisov, bivši tjelohranitelj koji je na izborima smijenjen sa funkcije u aprilu, i Češki Andrej Babiš, biznismen koji je izgubio izbore prošlog mjeseca i koga je zamijenio univerzitetski profesor na čelu koalicije stranaka.

Sljedećeg aprila, mađarski Viktor Orban, koji već deceniju odnosi izborne pobjede boreći se protiv Evropske unije zbog onoga što vidi kao pokušaj saveza da nametne internacionalistički pogled na svijet njegovoj zemlji, suočava se sa teškom borbom za reizbor protiv sada ujedinjene proevropske opozicije.

Viktor Orban
Viktor Orban

Administracija Joea Bidena izbjegava Orbana, a Mađarska je jedina zemlja Evropske unije koja nije pozvana na Samit za demokratiju koji se održava sljedeće nedjelje, za šta se američki zvaničnici nadaju da će mađarske opozicione stranke iskoristiti u svoju korist na izborima.

Prema anketama, čini se da nadolazi politička plima protiv populista u centralnoj Evropi i drugdje na kontinentu. Kažu da je podrška populističkim osjećanjima u Evropi naglo opala od izbijanja pandemije.

Ankete

Istraživanje koje je prošle nedelje objavio britanski anketar YouGov pokazalo je da je podrška populistima opala u 10 evropskih zemalja u posljednje tri godine, što ukazuje na to da je izborna privlačnost populizma možda dostigla vrhunac. Populističko načelo da "volja naroda treba da bude najviši princip u politici jedne zemlje" više ne odjekuje tako snažno kao prije tri godine, otkrio je YouGov. U Poljskoj, na primjer, 65 odsto sada se slaže sa tom tvrdnjom u poređenju sa 81 odsto prije tri godine.

YouGov također navodi da mnogo manje ispitanika misli da su njihove zemlje podijeljene između običnih ljudi i "korumpiranih elita" koje ih eksploatišu. Prije tri godine, 61 odsto u Francuskoj se slagalo sa tim stavom, ali sada samo 49 odsto, a u Italiji je takođe primjetan pad, sa 65 odsto na 54 odsto.

Mjesečna agregacija anketa koje je prikupila kompanija Europe Elects sa sjedištem u Nemačkoj također sugeriše da je došlo do smanjenja podrške populistima, kako onima na krajnjoj desnici, tako i na krajnjoj ljevici, pri čemu je popularnost populističkih partija opala u 10 evropskih zemalja i porasla samo u tri — Holandiji, Portugalu i na Kipru.

Hans-Georg Betz, akademik sa Univerziteta u Zurichu i autor nekoliko knjiga o desničarskom populizmu, pripisuje dio razloga za pada populističke podrške širom Evrope nestajanju zabrinutosti javnosti oko imigracije.

"Za populističku desnicu, sa Covidom-19, pitanje o mjestu islama u zapadnim društvima izblijedilo je u zaborav, a sa njim je smanjena privlačnost i podrška populističkoj desnici", rekao je on u komentaru za Centar za analizu radikalne desnice, istraživačku grupu sa sjedištem u Velikoj Britaniji.

"Najupečatljiviji primjer je Danska narodna partija, DF. DF je donedavno bio ključni akter u danskoj politici, koji je uspio da mainstream partijama nametne svoj stav o migrantima izbjeglicama. Do sada je praktično nestao sa političkog pejzaža. Druge stranke su prošle bolje, ali su češće daleko ispod svojih maksimuma prije pandemije", dodao je on.

Njemačka i Angela Merkel

Ali prebrojavanje nacionalističkih populista na kontinentu može biti preuranjeno - tako barem misli odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel kada je u pitanju Centralna Evropa. U nedavnom intervjuu za medije ona je istakla svoju zabrinutost zbog serijskih prepirki između Brisela i bivših komunističkih zemalja centralne Evrope oko vladavine prava, slobode štampe i imigracije.

Angela Merkel
Angela Merkel

Upozorila je da se podjele mogu produbiti i da "osjećaj da postoji malo nacionalnog prostora za manevar stvara razočarenje". I nakon što je prošlog mjeseca prisustvovala svom posljednjem sastanku sa drugim šefovima država EU, pozvala je Brisel i zapadnoevropske lidere da traže kompromis sa populistički orijentisanim centralnoevropskim zemljama koje su se "pridružile klubu koji je već formiran, a da nisu imale doprinos u stvaranju svih njegovih pravila i zahtjeva".

Neki analitičari strahuju da bi odlaskom Angele Merkel sa političke scene sukobi između EU i populističkih, nacionalistički orijentisanih lidera i partija centralne Evrope mogli da se pogoršaju. Merkel je, naime, bila suzdržavajući glas i uvijek je pokušavala da ublaži konfrontacije, želeći da uravnoteži interese EU kao bloka sa nacionalnim interesima pojedinačnih država članica.

Njen odlazak bi mogao da omogući da se svađe između EU i internacionalistički orijentisanih članica bloka s jedne strane i nacionalističkih vlada Mađarske, Poljske i Slovenije s druge strane izmaknu kontroli, vjerovatno u korist evroskeptičnih populističkih lidera.

Covid-19

Populisti takođe gledaju na posljednje faze pandemije koronavirusa kako bi oživjeli svoje političko bogatstvo jer se gnjev i umor javnosti povećavaju zbog produženja ograničenja i obnovljenih zatvaranja koje nameću vlade usred četvrtog talasa infekcije. Ovog mjeseca su u nekoliko zemalja, uključujući Holandiju, Italiju, Švajcarsku i Austriju, organizovani masovni protesti protiv novih ograničenja zbog pandemije, mera koje za cilj imaju da zaustave rast stope prenosa virusa. Demonstracije su podsticale populističke partije,

Policijske snage čuvaju stražu dok ljudi protestuju protiv mera korona virusa (COVID-19) u blizini Evropske komisije u Briselu, Belgija, 21. novembra 2021.
Policijske snage čuvaju stražu dok ljudi protestuju protiv mera korona virusa (COVID-19) u blizini Evropske komisije u Briselu, Belgija, 21. novembra 2021.

Protesti su postali nasilni u Roterdamu, gdje je policija ranije ovog mjeseca ispalila hice upozorenja i koristila vodene topove kako bi kontrolisala demonstrante koji su policajce gađali kamenjem i palili automobile.

"Sa četvrtim talasom koji je zahvatio Evropu, a kraj mu se ne nazire, čini se da se društva brzo približavaju tački loma, što se ogleda u rastućoj frustraciji i ogorčenju uz povremeno izbijanje bijesnih, čak nasilnih protesta", kaže švicarski akademik Hans-Georg Betz.

On kaže da je populistička desnica sa ograničenjima zbog pandemije možda pronašla "polugu koja im omogućava da povrate izgubljeno političko tlo pod nogama".

Nuklearni pregovori ponovo u Beču, SAD i Iran sa suprostavljenim stavovima

Policajci čuvaju stražu na ulazu u Coburg Palais, mjesto održavanja sastanka Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije (JCPOA), u Beču 29. novembra 2021.

Nakon petomjesečne pauze međunarodni pregovori za oživljavanje iranskog nuklearnog sporazuma ponovo su u ponedjeljak počeli u Beču. Teheran i Washington ponovili su svoje suprotstavljene uslove kako bi se vratili sporazumu dogovorenom 2015. godine.

"Zajednička JCPOA komisija upravo je počela u Beču", napisao je na Twitteru glasnogovornik delegacije Evropske unije koristeći skraćenicu za Zajednički sveobuhvatni plan aktivnosti (JCPOA) koji je postavio stroga ograničenja na iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija.

Razgovori koji su počeli u ponedjeljak popodne su zapravo indirektni pregovori Irana i Sjedinjenih Država jer Iran odbija da se sastane licem u lice sa američkim izaslanicima.

Sporazum kojeg je Iran postigao sa Sjedinjenim Državama, Britanijom, Francuskom, Njemačkom, Kinom i Rusijom ogrančio je nuklearne aktivnosti Teherana u zamjenu za ukidanje sankcija i veću kontrolu Međunarodne agencije za atomsku energiju.

No, Iran je krenuo sa postepenim kršenjem ograničenja nametnutih sporazumom, od kada se tadašnji američki predsjednik Donald Trump 2018. godine povukao iz sporazuma. Sadašnji predsjednik SAD Joe Biden obećao je da će se ponovo vratiti sporazumu ukoliko se Iran vrati na punu usklađenost. Teheran, sa druge strane, želi da Washington napravi prvi korak.

Kako su pregovori ponovo započeli, Washington je pozvao Iran da se ponovo pridruži sporazumu, nagovještavajući u suprotnom oštriju poziciju SAD-a, dok je Teheran zahtijevao da im Sjedinjene Države ukinu sve sankcije.

“Ako Iran odabere, a to je u ovom trenutku mislim iranski izbor, ako odabere da se ne vrate sporazumu, onda ćemo moramo vidjeti druge napore, diplomatske i druge, kako bi pokušali da se pozabavimo nuklearnim ambicijama Irana”, rekao je glavni američki pregovarač Robert Malley.

Iran je u međuvremenu potvrdio svoju beskompromisnu poziciju.

"Sjedinjene Države još uvijek ne razumiju ispravno činjenicu da ne postoji način da se vrate na sporazum bez provjerljivog i efikasnog ukidanja svih sankcija", rekao je iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amir-Abdollahian u izjavi ubrzo nakon nastavka pregovora.

"Povratak SAD-a nuklearnom sporazumu bio bi besmislen bez garancija za sprečavanje ponavljanja gorkog iskustva iz prošlosti", rekao je. "Ova prilika nije prozor koji može ostati otvoren zauvijek."

Brzi napredak nije očekivan, a Malley je u prošlosedmičnom intervjuu rekao da naznake iz Irana "nisu posebno ohrabrujuće".

Glavni pregovarač EU Enrique Mora, koji predsjedava razgovorima, rekao je novinarima da je iranska delegacija ostala pri svom zahtjevu da se ukinu sve sankcije. Ali Mora je također zvučao optimistično, sugerirajući da Iran nije u potpunosti odbacio rezultate prethodnih šest rundi pregovora.

Mora je nakon razgovora rekao da postoji "osjećaj hitnosti u vraćanju JCPOA u život" i dodao da se osjeća "izuzetno pozitivno".

Glavni iranski pregovarač, zamjenik ministra vanjskih poslova Ali Bagheri Khani, bio je oprezniji u svojoj procjeni. Upitan da li je optimista u pogledu rezultata razgovora, kratko je rekao novinarima: "Da, jesam".

Pregovori između Irana i pet preostalih potpisnika počeli su u glavnom gradu Austrije u aprilu, a indirektno su učestvovali predstavnici SAD.

Pregovori su stavljeni na čekanje u junu nakon što je u Iranu izabran Ebrahim Raisi za predsjednika.

Sve je veća zabrinutost Zapada zbog iranskog nuklearnog napretka u programu obogaćivanja uranijuma, što je mogući put do nuklearne bombe, a pojedini se pitaju je li Teheran ozbiljan u postizanju sporazuma.

Iranski zvaničnici, sa druge strane, tvrde da nuklearni program zemlje služi u miroljubive svrhe.

WHO: Omicron predstavlja vrlo visok globalni rizik

Zdravstveni radnik obavlja test na COVID-19 na putniku na međunarodnom aerodromu OR Tambo u Johanesburgu, 27. novembra 2021., nakon što je nekoliko zemalja zabranilo letove iz Južne Afrike nakon pojave nove varijante COVID-19 Omicron.

Novi soj korona virusa omicron predstavlja "vrlo visok rizik" na globalnom nivou, upozorila je u ponedjeljak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ali je istovremeno naglasila da postoje brojne nepoznanice oko njegove opasnosti i prenosivosti.

"Do sada nijedan smrtni slučaj vezan za soj omicron nije prijavljen", navodi WHO u tehničkom dokumentu objavljenom 29. novembra.

U dokumentu se također daje savjet vlastima da pokušaju da obuzdaju širenje novog soja korona virusa.

Navodi se da je s obzirom na mutacije koje mogu da daju potencijal za izbjegavanje imunog odgovora i omoguće veću prenosivost, postoji visoka vjerovatnoća da se omicron raširi na globalnom nivou, prenosi Beta pozivajući se na AFP.

Spisak zemalja gdje je novi soj virusa identifikovan brzo raste poslije prijave prvih slučajeva na jugu Afrike prije manje od nedjelju dana.

WHO je u petak navela da ovaj soj izaziva zabrinutost, čime je svrstan u istu kategoriju sa sada najrasprostranjenijim sojem delta.

Organizacija je ukazala na brojne nepoznanice vezane za ovaj soj COVID-19: njegova zaraznost, da li ovaj soj može bolje da zaobiđe imuni odgovor, koliku zaštitu pružaju postojeće anticovid vakcine po pitanju zaraznosti i težini bolesti, da li on izaziva teže simptome.

Generalni direktor WHO Tedros Adhanom Ghebreyesus navodi na Twitteru da naučnici širom svijeta rade na razumijevanju varijante omikrona.

O pojavi nove varijante u ponedeljak će razgovarati i ministri zdravlja G7, prenosi BBC.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG