Linkovi

Teme

Za pet godina potrošeno oko tri miliona: Zakon ne usporava nabavku respiratora

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu. Izvor: BIRN BiH

U proteklih pet godina 11 bolnica i kliničkih centara u Bosni i Hercegovini kupilo je kroz 20 tendera respiratore u vrijednosti većoj od 3,3 miliona konvertibilnih maraka (KM), pokazuje analiza Balkanske istraživačke mreže (BIRN BiH) o tenderima objavljenim kroz portal javnih nabavki.

Kroz ove tendere od marta 2015. godine nabavljeno je oko 50 respiratora. Najviše respiratora u BiH u posljednjih pet godina kupili su Klinički centar Republike Srpske i Kantonalna bolnica u Zenici, po više od deset njih.

Stručnjaci s kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kažu da nabavka novih respiratora neće biti usporena zbog Zakona o javnim nabavkama, za čije izmjene već postoje prijedlozi, ali da se neprovođenjem procedura javnih nabavki mogu desiti nepravilnosti u trošenju javnog novca.

Iz banjalučkog kliničkog centra su za medije rekli da trenutno imaju oko 50 respiratora, dok su iz Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva kazali da u Federaciji ima 141 respirator.

Ovi uređaji za umjetno disanje koriste se za pomoć najtežim oboljelim od virusa Covid-19.

Zemlje širom svijeta pokušavaju da kupe respiratore kako bi povećale kapacitete prije vrhunca pandemije. Vlasti u Hrvatskoj objavile su da imaju 500 stacionarnih i 300 pokretnih respiratora, u Srbiji je više od 1.000 respiratora širom zemlje, Sjeverna Makedonija ima ih 200, a Crna Gora 70, po riječima zvaničnika tih zemalja.

Nabavke se već mogu ubrzati


Direktorica Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu (UKCS) Sebija Izetbegović kazala je za N1 prije nekoliko dana da ovaj centar ima 63 respiratora i da uskoro planira da nabavi nove.

Centar je početkom marta pokrenuo nabavku respiratora vrijednu 50.000 KM. Kompanija “BH Telecom” je kazala da će preusmjeriti oko milion maraka za nabavku respiratora.

Izetbegović je ranije kazala kako podržava ideju da se tokom pandemije privremeno suspenduje provedba Zakona o javnim nabavkama kod kupovine medicinske opreme, kako bi se ona nabavila što je moguće prije.

Mervan Miraščija iz Fonda otvoreno društvo, koji prati postupke nabavki u BiH, kaže da bi se izmjenama Zakona, koji već predviđa vanredne situacije, samo otvorila vrata novim zloupotrebama u javnim nabavkama na koje se godišnje troši gotovo četiri milijarde maraka.

“Vijeće ministara, čak i Predsjedništvo, očigledno pokazuju nepoznavanje Zakona o javnim nabavkama i oni sada izlaze sa inicijativom da se praktično u dijelu Zakona koji predviđa određena izuzeća, da se predvidi izuzetak za sve moguće nabavke, mislim da bi to stvorilo jedan haos, jer to niko ne može ‘pobrati’ šta će se sve nabavljati”, kaže Miraščija i dodaje kako se takozvani pregovarački postupak koji podrazumijeva manju transparentnost i kontrolu od uobičajenog otvorenog postupka nabavki, često zloupotrebljava u “normalnim okolnostima”.

“Mi imamo stalne zloupotrebe pregovaračkih postupaka, mogu misliti šta će se sada desiti i koliko će se, pretpostavljam, zloupotrijebiti aktuelna situacija sa koronavirusom”, kaže Miraščija.

Mervan Miraščija. Izvor: BIRN BiH
Mervan Miraščija. Izvor: BIRN BiH

Direktorica Transparency Internationala BiH Ivana Korajlić za BIRN BiH kaže kako još uvijek nema zvaničnog prijedloga kako bi ove izmjene trebale izgledati, ali da pretpostavlja da se radi o pokušaju skraćivanja procedura u hitnoj situaciji. Ona kaže kako se nada da trenutna kriza neće biti korištena da se otvori prostor za zloupotrebe kako bi se izuzeci koristili i za druge redovne stvari koje se nabavljaju i time izbjegle transparentne situacije.

“Zlouporebe bi se mogle spriječiti ako se vrlo jasno definišu samo ograničene situacije u kojima bi se išlo na tu skraćenu proceduru, odnosno na izuzetke iz samog zakona”, kaže Korajlić.

Miraščija objašnjava da je Zakon o javnim nabavkama predvidio vanredne i hitne situacije i za to propisao provođenje takozvanog pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja. Za razliku od otvorenog postupka koji podrazumijeva duže vrijeme pripreme, rok za dostavljanje ponuda i žalbenog roka, pregovarački postupak se, kaže Miraščija, provodi za nekoliko dana.

“Radi se o postupku koji u slučaju hitnosti treba da se koristi – samo u izvanrednim situacijama. Između ostalog, predviđa mogućnost nabavke svih mogućih potrebnih materijala u roku od dan, najkasnije tri dana. Vi tu ne trebate praktično ići s kvalifikacionim uslovima, s različitim zahtjevima prema ponuđačima, vi to možete obaviti veoma jednostavno s jednim ponuđačem. Zakon o javnim nabavkama BiH je predvidio i ovakve situacije”, kaže Miraščija.

Takav tender provela je zenička bolnica u proljeće 2017. godine, nakon što je raniji tender za nabavku respiratora za Jedinicu intenzivnog liječenja za potrebe Službe za anesteziju i intenzivnu njegu bio poništen.

BIRN BiH je analizirao tendere koji su u svom nazivu imali respiratore i koji su provedeni kroz portal javnih nabavki. Podaci pokazuju da je kupljeno najmanje 45 respiratora, dok u jednom tenderu na portalu sada nisu dostupni podaci koliko precizno respiratora je tada nabavljeno.

Univerzitetski klinički centar Republike Srpske je u proteklih pet godina kroz tri tendera, vrijedna više od milion maraka, nabavio 12 respiratora i dodatne respiratore za potrebe Klinike za dječije bolesti tokom 2016. godine u tenderu vrijednom gotovo 700.000 maraka.

Prema javno dostupnim podacima o tenderima od 2015. godine do danas, Kantonalna bolnica Zenica je kroz četiri tendera vrijedna oko 250.000 KM nabavila 13 respiratora. Vlada Brčko distrikta je tri respiratora platila 127.000 KM.

Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” je na tri tendera nabavila pet respiratora, koji su ukupno koštali oko 350.000 KM, dok je Sveučilišna klinična bolnica Mostar raspisala dva tendera u kojima je nabavila sedam respiratora, koje je platila oko 570.000 KM.

Prema podacima s portala javnih nabavki, bolnica u Travniku nabavila je dva respiratora, a bolnice u Livnu, Doboju, Gradišci i Jajcu po jedan respirator u posljednjih pet godina.

Klinički centar Univerziteta u Sarajevu je u martu raspisao nabavku respiratora za ventilaciju odraslih i djece za potrebe Klinike za anesteziju i reanimaciju u vrijednosti od 50.000 KM. Prema podacima portala javnih nabavki, to je jedina nabavka respiratora koju je Centar raspisao.

Prema dostupnim javnim podacima i vijestima, ova i druge zdravstvene institucija su se u posljednjih pet godina za nabavku novih respiratora oslanjala na donacije. UKCS je, prema podacima o doniranoj medicinskoj opremi Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Sarajevo, dobio donacije respiratora u vrijednosti oko 3,7 miliona maraka. Među donatorima su Federalno ministarstvo privrede i UNDP, ali najveći donator je Zavod zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo. Kroz ove donacije UKCS je dobio više od 20 respiratora.

Opća bolnica Izvor: BIRN BiH
Opća bolnica Izvor: BIRN BiH

Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš” je 2017. godine dobila donaciju od 100.000 KM za nabavku respiratora.

Bivši direktor ove bolnice Bakir Nakaš kaže da su neki respiratori kupljeni, a neki donirani.

“Ono što je bilo, to je bilo u vezi s potrebom za respiratore u operacionoj sali i za intenzivnu njegu, hiruršku i internističku, pošto smo imali dvije”, kaže Nakaš.

Tokom 2017. godine Univerzitetski klinički centar Tuzla je dobio donaciju od 4.000 KM, a prema pisanju medija, iz ove bolnice su kazali da će sredstva biti utrošena za nabavku respiratora. Sarajevskoj Hitnoj pomoći je 2015. godine je doniran respirator.

Siva zona nabavke medicinske opreme


Kako bi se ubrzale nabavke respiratora, Vlada Federacije je na nedavnoj sjednici donijela zaključak da se od Vijeća ministara traži pokretanje procedure izmjene Zakona o javnim nabavkama i dala je zdravstvenim ustanovama saglasnost za nabavku opreme i medicinskih sredstava za sprečavanje širenja virusa Covid-19. Federalna vlada izdvojila je 30 miliona maraka za pomoć u borbi protiv virusa.

Miraščija kaže kako su dosadašnje nabavke medicinske opreme nerijetko bile sporne.

“Tu se koristi jedna od matrica ponašanja koje smo mi praktično ustanovili u ovom četverogodišnjem praćenju javnih nabavki. Velike kompanije vrše doniranje određenih medicinskih aparata, i onda se ugovorni organ, odnosno da li se radi o domu zdravlja, bolnici, kliničkom centru, oni se vezuju praktično samo za taj uređaj. Onda vi dođete u situaciju da se kupovinom različitih vrsta reagensa za korištenje uređaja, odnosno za njihovo servisiranje, troši mnogo više sredstava nego koliko košta originalno taj aparat koji je doniran”, kaže Miraščija.

Na taj način se često ponavljaju kompanije koje pobjeđuju na tenderu, objašnjava Miraščija.

“Ono što je još sporno – to je jedan od naših zaključaka u istraživanju – jeste da se stalno vrše zloupotrebe Zakona o javnim nabavkama prilikom nabavke medicinskog materijala, tu se uglavnom ide sa ovim postupcima koji su netransparentni, pojavljuju se stalno isti ponuđači, krše se procedure prilikom tehničkih specifikacija i dokumentacije, jedna masa potpuno nesređenog stanja u primjeni Zakona o javnim nabavkama medicinske opreme i pomagala”, kaže Miraščija.

On kaže kako se praćenjem tendera 173 organa, među kojima su i veliki klinički centri, došlo do podataka da je oko 30 posto ukupnih potrošenih sredstava – “između ostalog, medicinske opreme u kliničkim centrima i domovima zdravlja, uopće u zdravstvenim ustanovama – u sivoj zoni”.

“Možemo govoriti o nekim zloupotrebama pa čak i korupciji prilikom javnih nabavki ovakvih pomagala i ovakve opreme”, kaže Miraščija.

Nakon zahtjeva Vlade Federacije da se izmijeni član 10. Zakona o javnim nabavkama, reagovala je Agencija za javne nabavke sa objašnjenjem da se u većini slučajeva može dovoljno brzo provesti pregovarački postupak bez objave obavještenja i da već postoji mogućnost nabavke opreme bez provođenja javne nabavke u izuzetnim i hitnim slučajevima.

Ovo saopćenje ponovljeno je i nakon što se direktor Agencije Đenan Salčin sastao s predsjedavajućim Vijeća ministara Zoranom Tegeltijom.

“U situacijama krajnje hitnosti, kada je potrebno reagovati istog momenta, u roku od jednog ili dva sata, ili čak u roku od nekoliko minuta, odnosno kada objektivno nije moguće primijeniti ni pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci, tada se nabavka može podvesti pod izuzeće od primjene Zakona s aspekta ‘posebnih mjera sigurnosti’ iz člana 10. stav (1) tačka b) Zakona”, naveli su iz Agencije.

Ovakav način rada, kako su objasnili iz Agencije, moguć je kada se radi o zdravlju i spašavanju života i time je opravdano primijeniti izuzeće od primjene Zakona, oslanjajući se na javni interes.

“Bitno je obrazložiti da bi primjena postupaka javne nabavke, odnosno vrijeme potrebno za provođenje istih, prouzrokovalo izuzetno negativne posljedice, te da su ugovorni organi upravo na temelju takve procjene postupili i preduzeli radnje odmah”, naveli su iz Agencije, uz napomenu da se ovi principi ne odnose na redovne nabavke.

Igor Vukajlović
Igor Vukajlović

Igor Vukajlović iz Udruženja građana “Tender” pojašnjava da pregovarački postupak suštinski znači da se oprema može nabaviti od bilo koga, po bilo kojoj cijeni, odnosno da onaj ko kupuje opremu pregovara o cijeni s kompanijom koja opremu prodaje.

“Tako da to nije problem, ali je problem to tumačenje zakona gdje su oni to stavili pod izuzetak. To nije nikakav izuzetak”, kaže Vukajlović i objašnjava da se izuzeci primjenjuju samo kod izrazito hitnih nabavki.

“Oni tamo navode deset minuta i slično, mada ne vidim da je nabavka respiratora nešto što se treba obaviti u deset minuta. Svakako dobavljač to ne može dobaviti u narednih deset dana. A za to vrijeme se sigurno može obaviti normalan pregovarački postupak”, kaže Vukajlović.

Prema njegovim riječima, važno je da oni koji nabavljaju respiratore to prijave Agenciji za javne nabavke, gdje će se moći vidjeti od koga je kupljeno i po kojoj cijeni.

“Ako se to podvede pod izuzeće od zakona, to se onda neće ni prijavljivati Agenciji i niko neće znati, osim ako ne bude neki ‘zviždač’ prijavio, ali to znamo da ne funkcioniše zato što ‘zviždači’ nisu adekvatno zaštićeni niti stimulisani da prijavljuju. Ako bude izuzeće, neko ko nema redovnu godišnju reviziju može da nabavi od koga hoće, može da zloupotrijebi sredstva, da kaže ako nešto košta 100.000, može da kaže da je to koštalo 200.000”, kaže Vukajlović.

Nekoliko bolnica i ministarstava zdravstva nije odmah odgovorilo na upite BIRN-a BiH o nabavkama respiratora.

Ranija analiza BIRN-a BiH o kupovini vozila hitne pomoći tokom 2018. godine je pokazala da je pokrenuta nabavka 66 vozila hitne pomoći, ali da su tenderi završeni tek u 28 slučajeva, što je manji procenat završenih nabavki nego kod kupovine službenih putničkih automobila za institucije i javne kompanije u BiH.

Tokom 2018. godine na vozila hitne pomoći potrošeno je nešto više od dva miliona KM, odnosno tek petina od ukupnog troška za putnička vozila na koje je tokom 2018. godine potrošeno više od deset miliona maraka.

U tri tendera kupovana su polovna vozila hitne pomoći.

See all News Updates of the Day

Predsjednik Ukrajine: Povlačenje ruskih trupa smanjuje tenzije

Arhiv - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski

Ukrajinski predsjednik rekao je u četvrtak da smanjenje ruskih snaga u blizini ukrajinske granice ublažava tenzije između zemalja, ali upozorio je da njegova zemlja mora biti na oprezu.

Rusija je prethodno naredila desetinama hiljada vojnika da se vrate u svoje matične baze nakon velikih vježbi.

"Smanjenje trupa na našoj granici proporcionalno smanjuje napetost", objavio je na Twitteru predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. "Ukrajina je uvijek na oprezu, ali pozdravlja sve korake za smanjenje vojnog prisustva i uklanjanje eskalacije situacije u Donbasu."

Donbas je regija na jugoistoku Ukrajine u kojoj sukob između tih zemalja traje od 2014. godine, kada je Rusija zauzela Krim i počela podržavati separatiste u regiji.

SAD i NATO rekli su da je nedavno gomilanje ruskih trupa bilo najveće od ruske aneksije Krima.

Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu naredio je smanjenje trupa nakon što je proglasio kraj manevara na Krimu i zapadnoj Rusiji.

"Trupe su pokazale svoju sposobnost da brane zemlju i odlučio sam dovršiti vježbe u južnom i zapadnom vojnom okrugu", rekao je Šojgu.

Iako je Šojgu naredio trupama da se vrate u svoje baze do 1. maja, on je rekao da bi oružje trebalo ostaviti blizu granice na zapadu Rusije za dodatne vježbe kasnije ove godine.

Biden obećava brzi pad upotrebe fosilnih goriva u SAD

Svjetski lideri učestvuju u Klimatskom samitu Bijele kuće preko video linka, 22. aprila 2021.

Uz poruku da svijet "mora da se izbori sa egzistencijalnom krizom našeg doba", američki predsjednik Joe Biden objavio je novi cilj SAD smanjenje otpuštanja štetnih gasova za 50 do 52% do 2030. godine.

Biden je to obećanje iznio na početku virtuelnog globalnog samita o klimatskim promjenama u kome učestvuje nekoliko desetina svjetskih lidera.

"Ovo je decenija u kojoj moramo da donesemo odluke koje će izbjeći najgore posljedice klimatske krize", izjavio je Biden u četvrtak, pozivajući druge zemlje, posebno najveće svjetske ekonomije, da "pojačaju svoje napore."

Britanski premijer Boris Johnson pohvalio je Bidenovo saopštenje i nazvao ga "potpunom prekretnicom", navodeći da će proglašeni cilj "preobraziti globalnu borbu protiv klimatskih promjena".

Britanski premijer Boris Johnson sluša američkog predsjednika Joea Bidena kako govori na globalnom samitu o klimi, iz sobe za brifinge u Downing Street, 22. aprila 2021.
Britanski premijer Boris Johnson sluša američkog predsjednika Joea Bidena kako govori na globalnom samitu o klimi, iz sobe za brifinge u Downing Street, 22. aprila 2021.

Američki cilj je sličan nivoima iz 2005. godine, i Bijela kuća kaže će Amerika pokušati da dođe do tog nivoa tako što će ići u smjeru čistijih izvora energije, raditi na proizvodnji ekonomičnijih automobila i kamiona, podržavati metodu "hvatanja ugljenika" u fabrikama i smanjiti upotrebu metana.

Međutim, na razočarenje organizatora samita i ekologa, dvije najnaseljenije zemlje svijeta, Kina i Indija, u četvrtak nisu iznijele nikakva nova obećanja.

Kineski predsjednik Xi Jinping izjavio je da će njegova zemlja strogo kontrolisati potrošnju uglja u narednih nekoliko godina, i postepeno smanjivati upotrebu fosilnih goriva u periodu između 2026. i 2030. On je takođe ponovio da Kina planira da vrhunac u emisiji ugljenika u atmosferu dostigne prije 2030.

Premijer Indije Narendra Modi objavio je partnerstvo sa Sjedinjenim Državama na ostvarenju ciljeva čiste energije do 2030, kako bi se pomoglo u "mobilisanju investicija, predstavljanju nove tehnologije i omogućavanju projekata saradnje u sferi ekologije".

Generalni sekretar UN Antonio Guterres poručio je na samitu: "Treba nam zelena planeta - ali u svijetu se upalila crvena lampica. Na ivici smo provalije, moramo da budemo sigurni da ćemo sljedeći korak načiniti u pravom smjeru. Lideri u svim dijelovima svijeta moraju da preduzmu akciju."

Dvodnevni samit je dio Bidenovih napora da obnovi status Amerike kao lidera u borbi protiv klimatskih promjena, nakon što je njegov prethodnik Donald Trump povukao SAD iz pravno obavezujućeg Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama 2017. Biden je Trumpovu odluku poništio ubrzo po dolasku na položaj.

Kanadski premijer Justin Trudeau takođe je objavio cilj o smanjenju emisije štetnih gasova za 40-45% do 2030 - ispod nivoa iz 2005.

Evropa će primijeniti ograničenja za emisiju štetnih gasova u zgradama i saobraćaju, izjavla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen​, navodeći: "Ugljenik mora da ima svoju cijenu, jer priroda više ne može da plaća cijenu."

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je zadovoljstvo što Sjedinjene Države ponovo sarađuju na politici borbe protiv klimatskih promjena.

"Hvala na ovome i hvala što organizujete samit", rekla je Merkel Bidenu. "To je ogroman posao jer u suštini znači kompletnu transformaciju, kompletnu promjenu načina na koji radimo."

Ruski predsjednik Vladimir Putin za vrijeme online samita svjetskih lidera o klimatskim promjenama, 22. aprila 2021.
Ruski predsjednik Vladimir Putin za vrijeme online samita svjetskih lidera o klimatskim promjenama, 22. aprila 2021.

Online skup, u kome je učestvovalo više od 40 lidera, nije prošao bez tehničkih problema. Učesnicima je smetao eho koji se čuo za vrijeme uvodnog izlaganja potpredsjednice Kamale Harris kao i na početku Bidenovog govora.

Unaprijed snimljeni govor francuskog predshednika Emmanuela Macrona je zaustavljen usred rečenice a državni sekretar Antony Blinken je ponovo predstavio vidljivo nestrpljivog ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je sjedio u tišini skoro dvije minute.

Ruski predsjednik je izjavio da bi njegova zemlja mogla da uvede preferencijalne uslove za strane investicije u projekte čiste energije.

Poslije Putinovog govora, emitovan je ostatak Macronovog obraćanja, u kome je francuski predsjednik pozvao na uvođenje međunarodne regulative, navodeći: "Ako ne postavimo cijenu ugljenika, neće biti vremena za tranziciju.".

Presuda Chauvinu rijedak je slučaj osude policajca zbog radnji na dužnosti

Presuda Chauvinu rijedak je slučaj osude policajca zbog radnji na dužnosti
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:27 0:00

Srbija dala državljanstvo odbjeglom Mirku Vrućiniću pred izricanje presude za ratne zločine u BiH

Mirko Vrućinić (desno) sa advokatom. (Foto: BIRN BiH)

Srbija je Mirku Vrućiniću dala državljanstvo dva mjeseca prije nego je pobjegao iz Bosne i Hercegovine gdje mu se završavalo petogodišnje suđenje za ratne zločine u Sanskom Mostu, što je prema mišljenju svjedoka iz ovog postupka ponižavajuće za žrtve i ujedno obmana njih i pravosuđa.

Kako je potvrđeno iz Državnog suda za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Vrućinić je u evidenciju državljana Srbije upisan u septembru 2020. na osnovu rješenja Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije iz juna te godine.

Posljednjeg dana mjeseca augusta 2020. Vrućinić se nije pojavio pred Sudom BiH gdje je njegova Odbrana nakon petogodišnjeg postupka trebala iznijeti završne riječi, poručivši po advokatu Branku Gudalu da je otišao u Srbiju zbog nepoštenog suđenja.

Nakon što je Sud obaviješten o njegovom odlasku u Srbiju, utvrđeno je da je 30. augusta u 13:25 sati prešao granični prelaz “Rača”.

Vrućiniću, nekadašnjem načelniku Stanice javne bezbjednosti i članu Kriznog štaba u Sanskom Mostu, sudilo se za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu u sklopu kojeg su vršena ubistva, prisilna preseljenja, protivzakonita zatvaranja i prisilni nestanci. Suđenje mu je počelo 22. aprila 2015. godine.

Tužiteljica Eldina Biuk je na ročištu 31. augusta prošle godine navela da je Tužilaštvo BiH više puta od Srbije i putem Interpola tražilo informaciju o dvojnom državljanstvu i da li je Vrućinić podnio zahtjev za srbijansko državljanstvo, ali da iz te države nisu htjeli odgovoriti.

Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH, kaže da je ova institucija u više navrata, u skladu sa Memorandumom o saradnji, slala upit Tužilaštvu za ratne zločine Srbije o državljanstvu i prebivalištu optuženog na području ove države.

"Pomoć smo tražili i putem Interpola. Pomoć i koordinaciju u novembru 2020. godine pružio je Ured tužitelja u Den Haagu, te smo od Tužilaštva za ratne zločine Srbije dobili odgovor da ima državljanstvo Srbije i prijavljeno prebivalište na području te države", naveo je Grubešić u pisanom odgovoru.

Sud BiH je 4. aprila 2021. dobio odgovor od Ministarstva pravde Srbije po zamolnici poslanoj gotovo pet mjeseci ranije u kojoj je pitano da li Vrućinić ima državljanstvo te države.

BIRN je podatke o državljanstvu Vrućinića pokušao da dobije u dva navrata tokom nekoliko mjeseci od MUP-a, ali su zahtjevi odbijeni.

"Budući da postupak u BiH nije okončan, a pošto se ne vodi u Srbiji, ne možemo znati da li su sva njegova prava poštovana, a naročito pravo na fer i pošteno suđenje, imajući u vidu sve objektivne okolnosti procesuiranja pripadnika srpskog naroda za krivična dela počinjena za vreme rata u BiH, a koje su vršile institucije BiH i međunarodni sudovi", navedeno je u odgovoru MUP-a Srbije.

Iz MUP-a nisu odgovorili na dodatni zahtjev za komentar o davanju državljanstva optuženom za ratne zločine na samom kraju suđenja.

Nemogućnost suđenja u odsustvu

Interpolova potjernica za Mirkom Vrućinićem
Interpolova potjernica za Mirkom Vrućinićem

Iz Suda su ranije potvrdili da je 1. septembra 2020. doneseno rješenje o određivanju pritvora i naredba o raspisivanju potjernice za Vrućinićem, te da je odbijen zahtjev Tužilaštva BiH da se suđenje okonča i izrekne presuda bez prisustva optuženog za kojim je Interpol raspisao potjernicu.

"Rješenje je postalo pravosnažno 2. decembra 2020. godine nakon što je Apelaciono odjeljenje odbilo žalbu Tužilaštva kao neosnovanu", odgovoreno je iz Državnog suda, uz objašnjenje da se Vrućiniću, prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, ne može suditi u odsustvu.

Sudija Faris Vehabović govori da je Evropski sud za ljudska prava u više predmeta zauzeo stav da onaj kome se sudilo u odsustvu nije imao jednakost oružja, te su zbog toga mnoge zemlje napustile tu mogućnost.

Vehabović ističe da čak tamo gdje se može suditi u odsustvu, obaveza je ponovno suđenje ukoliko osoba postane dostupna organima te države.

Esad Fejzagić, advokat i bivši sudija Suda BiH, smatra da su materijalni zakoni u BiH manjkavi i da se radi o kompleksnom problemu koji se ne može nikako samo adresirati na sudije i tužioce.

"Ranije je to postojalo s tim što je postojala mogućnost čim bude dostupan taj optuženi organima pravosuđa u toj zemlji, taj postupak se stavlja van snage i počinje suđenje iznova", kaže Fejzagić.

Vehabović navodi da sudovi mogu da koriste mjere pritvora i drugih zabrana koje osiguravaju prisustvo optuženog na suđenju, dok Fejzagić smatra da su uprkos njima "granice šuplje".

"Oduzmu se svi putni dokumenti, naredi im se javljanje u policijsku upravu. Međutim, naše granice su šuplje kao švajcarski sir i može svako živ proći u svaka doba", kaže Fejzagić, dodajući da u Zakonu o krivičnom postupku postoje ograničenja o trajanju pritvora.

Obmana pravosuđa i žrtava

Adil Draganović, advokat koji bio svjedok Tužilaštva u postupku protiv Vrućinića, smatra da je njegov bijeg ponižavajući za žrtve.

"Bio je svjestan da će biti osuđen. Obmanuo je naše pravosuđe, branio se sa slobode. Ni Tužilaštvo ni Sud sigurno nisu imali informacije da bi mogao pobjeći iz BiH u Srbiju i pozivati se na državljanstvo", kaže Draganović.

Kako navode u Državnom sudu, ugovorom između BiH i Srbije o izručenju od 5. septembra 2013. godine propisano je da se odredbe o izručenju sopstvenih državljana ne primjenjuju na krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, zbog čega optuženi sa dvojnim državljanstvom Srbije napuštaju BiH.

"Vrućinić je odlaskom u Srbiju, čiji je državljanin, postao nedostupan organima gonjenja BiH, s obzirom da ni BiH ni Srbija ne izručuju vlastite državljane u predmetima genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina", navedeno je iz Suda.

Iz Suda dodaju da veliki broj optuženih koji se trenutno procesuiraju pred Sudom BiH zbog ratnih zločina posjeduju dvojno državljanstvo BiH i Srbije ili Hrvatske.

"Oni koji ne posjeduju dvojno državljanstvo prije početka glavnog pretresa isto ostvare tokom trajanja glavnog pretresa", kažu u Sudu.

Sudija Evropskog suda za ljudska prava Vehabović ističe da ukoliko saradnja nije moguća, onda postoje sredstva u zakonu koja se mogu iskoristiti da bi se osiguralo nečije prisustvo.

"To prije svega treba rješavati na bilateralnom nivou između dvije države da se naprave odgovarajući ugovori koji bi osigurali da se priznaju presude ili da se može suditi uz punu saradnju one druge države", smatra Vehabović.

Angela Stent: Kako probiti led između SAD i Rusije

Angela Stent, direktorica Centra za Evroaziju, Rusiju i Istočnu Evropu na Univerzitetu Georgetown i visoka saradnica Instituta Brookings u Washingtonu.

Pojedini analitičari smatraju eskalaciju tenzija između Rusije i Ukrajine, pokušajem Moskve da testira koliko je daleko predsjednik Joe Biden spreman da ide u odbrani američkog saveznika i suprotstavi se Rusiji, koja gomila vojsku i oružje na istočnoj granici Ukrajine. 

U međuvremenu, Biden je izazvao buru negodovanja u Kremlju pošto se nedavno složio sa opisom Putina kao "ubice" (u razgovoru sa Georgeom Stephanopoulosom, voditeljem TV političkog programa "This Week", prim. nov).

Ubrzo poslije toga američka strana zavela je nove sankcije Moskvi, da bi Biden kasnije istog dana rekao da je poželjan razgovor za istim stolom sa Putinom.

Angela Stent, jedna od vodećih američkih eksperata za Rusiju, ukazuje na uočljivu kontradiktornost Bidenovih izjava:

"Neposredno pred izbijanja nasilja u istočnoj Ukrajini i prije početka gomilanja ruske vojske i oružja na granici prema Ukrajini, Putin i Biden su u zajedničkom telefonskom razgovoru razmatrali mogućnost zakazivanja američko-ruskog samita. Međutim, agresivan stav prema Ukrajini koji je uslijedio sa ruske stane, naveo je američku administraciju da zavede dodatne sankcije protiv Moskve, takođe propraćene prilično oštrom izjavom predsjednika Bidena. Kasnije tog istog dana Biden se još jednom oglasio, ali ovog puta pomirljivo, rekavši 'želimo predvidljiv odnos sa Rusijom - bez obzira na sankcije moramo da razgovaramo'".

Odgovor Kremlja za sada je slično neprecizan, smatra Stent:

"Naša strana je prva najavila protjerivanje oko deset članova ruskog diplomatskog osoblja. Oni su potom najavili protjerivanje deset američkih diplomatskih službenika. Rekli su da će dodatno zatvoriti neke nevladine organizacije, podržane od strane SAD. Što je još zanimljivije, saopštili su američkom ambasadoru u Moskvi Johnu Sullivanu da treba da se vrati na konsultacije u Sjedinjene Države. Poslije izjave predsjednika Bidena o 'ubici', ruski ambasador Anatolij Antonov pozvan je u Moskvu na konsultacije i još je tamo. Većina ljudi nikada nije čula da jedna država stranom ambasadoru kaže da treba da se vrati kući. Izgleda kao da su ga izbacili, iako to nije zvanično rečeno''.

Američke sankcije mogle su da budu i teže i permanentnije, nastavlja naša sagovornica.

"Američke sankcije samo na prvi pogled izgledaju oštro, u stvari su prilično blage. Američkim bankama, na primjer, više nije dozvoljeno da se bave ruskim državnim obveznicama iskazanim u ruskim rubljama ili na neki drugi način. Ali veliku većinu ruskog državnog duga drže ruske ili evropske banke. Takođe, Rusi pod najnovijim sankcijama su iste osobe, koje su ionako pod američkim sankcijama".

Stent, međutim, ne isključuje zavođenje trajnijih kazni ruskoj strani u slučaju novih ruskih vojnih akcija protiv Ukrajine:

"Neke od mojih kolega koje se bave pitanjem ruskih oružanih snaga navode da se nastavlja pomjeranje dodatnih ruskih trupa i opreme u tom području. Rusi izgleda namjeravaju da presjeku Kerč, odnosno moreuz između Azovskog i Crnog mora, kako bi prekinuli komunikaciju Ukrajine sa svojim susjedima. Mislim da situacija nije stabilna. Mislim da ne znamo šta su tačno ruske namjere. Vjerujem da ruska strana to namjerno zamagljuje. Možda će po završetku manevara vojska otići ili je ovo tek uvod u nešto drugo".

Upitana šta je pravi povod ruskih neprijateljskih poteza prema Ukrajini, Stent odgovara:

"Vjerujem da su pojedini uticajni Rusi nezadovoljni što je predsjednik (Volodimir) Zelenski preduzeo akciju protiv proruskih oligarha i proruskih medija u Ukrajini. Mislim da je u pitanju i kažnjavanje same Ukrajine i vjerujem da takođe stavljaju na probu administraciju predsjednika Bidena, ali možda postoje i drugi ciljevi uključujući, ako ne pravu invaziju na Ukrajinu, nekakav potez koji bi mogao da promijeni situaciju na terenu, u Donbasu".

Na pitanje zbog čega se na spisku američkih sankcija ne nalazi i gasovod Sjeverni tok 2, koji uveliko doprinosi poslovanju Rusije - Stent podsjeća:

"Već smo uveli niz sankcija zbog tog gasovoda. Pitanje je da li preostaje ijedna stopa više za izgradnju. Takođe treba imati u vidu da bi i dodatne sankcije gotovo isključivo pogodile evropske kompanije koje ga grade".

Sporni gasovod finansiraju vodeće energetske kompanije Francuske, Njemačke, Holandije, Velike Britanije i Austrije. Riječ je o investicijama od više milijardi eura, koje uključuju više od 200 kompanija iz 17 zemalja u svijetu.

Ključno pitanje za Ukrajinu je ne samo da li će i dalje uživati solidarnost SAD već i ispunjavanje mirovnog sporazuma Minsk 2 iz 2015, postignutog poslije propalog prethodnog sporazuma iz Minska iz 2014. Rusija je te iste godine napala svog susjeda da bi zaustavila ukrajinsko zapadno prestrojavanje i konsolidaciju unutrašnjeg pokreta za oslobađanje od proruskih političkih snaga.

Prema riječima naše sagovornice:

"Sporazum iz Minska se ne pomjera s tačke. Trenutno vlada opšta nesloga o redoslijedu poteza - zato sve stoji u mjestu. Neki smatraju da sporazum treba odbaciti i zamijeniti ga nečim drugim. Sankcije protiv Rusije uvedene još 2014. godine, mnoge evropske države sada žele da ukinu, uključujći Italiju i Mađarsku. EU nije u mogućnosti da zavede dodatne sankcije Rusiji, zbog brojnih unutrašnjih podjela. Jedino što preostaje i što mogu da pokušaju jeste da primoraju strane da primjene sporazum Minsk 2, što je veoma teško postići u odsustvu dovoljnog uticaja na Rusiju".

Kratkoročno gledano, Stent predviđa nastavak američko-ruskih tenzija. Što duže budu trajale, kaže ona, Kremlj će sve više jačati savezništvo sa Kinom.

Dvije posljednje američke administracije proglasile su Rusiju, poslije Kine, glavnim suparnikom SAD.

"Mislim da bi bilo pametnije preispitati takav stav. To se vrlo teško može postići ukoliko se Rusiji nametne još više sankcija", zaključuje Stent.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG