Izdvojeno
Izbor rukovodstva VSTV-a bez reformi nedovoljan korak za vraćanje povjerenja u pravosuđe
Izbor novog rukovodstva Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) bez provedenih reformi u pravosuđu teško da će predstavljati promjenu u odnosu na ranije izabrano rukovodstvo, niti će njime biti omogućeno vraćanje povjerenja javnosti, smatraju sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Izbor novog predsjednika i dva potpredsjednika VSTV-a predviđen je među prvim tačkama sjednice koja se održava u srijedu i četvrtak. Novo rukovodstvo bira se nakon ostavke ranijeg predsjednika Milana Tegeltije. On je u decembru 2020. godine podnio ostavku na funkciju predsjednika i člana Vijeća.
Ovu odluku Tegeltija je donio nakon što je zaključkom Vijeća pozvan da razmotri mogućnost podnošenja ostavke na mjesto predsjednika VSTV-a BiH nakon objavljenog audiosnimka razgovora između Tegeltije i bivše članice VSTV-a Milijane Buhe o imenovanju njene sestre na pravosudnu funkciju.
Podnošenje ostavke od Tegeltije je na toj sjednici tražilo devet od 14 prisutnih članova Vijeća, dok je za zaključak o razmatranju ostavke, zbog narušavanja partnerstva između VSTV-a i njegovih strateških međunarodnih partnera, glasalo njih sedam, uključujući i Tegeltiju.
Članovi VSTV-a koje je BIRN BiH kontaktirao nisu željeli komentarisati novi izbor rukovodstva ovog tijela. Niko od članova do sada nije javno potvrdio svoju kandidaturu.
Ivana Korajlić iz Transparency Internationala u BiH kaže za BIRN BiH kako bi trebala postojati transparentnija procedura kandidature, pri čemu bi bili predviđeni kriteriji i naloženo predstavljanje programa kandidata.
“Međutim, ni same procedure ne garantuju integritet procesa. Otvaranje procesa bi bilo osiguranje da su pravi kandidati izabrani”, navodi Korajlić.
Biranje novog rukovodstva po starim pravilima
Izbor predsjednika i dva potpredsjednika Vijeća propisan je Zakonom o VSTV-u pri čemu svaki član Vijeća može predložiti kandidata za poziciju predsjednika, uključujući i sebe.
“Izbor predsjednika vrši se tajnim glasanjem zaokruživanjem imena ili broja pored imena kandidata na glasačkom listiću”, navedeno je u Zakonu.
Na posljednjim izborima rukovodstva VSTV-a 2018. godine Željka Radović je predložila Tegeltiju za predsjednika, nakon čega je on kao jedini kandidat i izabran za ovu funkciju.
Kandidate za potpredsjednike predložila je Berina Alihodžić. Kao jedini prijedlog, za potpredsjednice su izabrane Jadranka Lokmić Misirača i Ružica Jukić.
Korajlić smatra da izbor novog rukovodstva nije dobro započeo, te da se nakon ostavke bivšeg predsjednika moglo vidjeti “nesnalaženje i nepokazivanje znanja u funkcioniranje sistema”, što prema njenim riječima ne ulijeva povjerenje u novi izbor.
“Možda se možemo nadati da u prvom periodu nećemo imati afera jer je i prethodnom rukovodstvu trebalo neko vrijeme. Međutim, dok god ne budemo imali ozbiljnu reformu izbora članova i uspostavu integriteta, mislim da će se ovo ovako održavati”, kaže Korajlić.
Ona pojašnjava kako situacija sa nacionalnim ključem utječe na to da li su izabrani najkvalitetniji kandidati.
“Time se proces izbora sve više subjektivizira, zbog čega je potrebno sve zakonski definirati”, smatra Korajlić.
Zakonom o VSTV-u je propisano da predsjednik i dva potpredsjednika ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda, ali Zakonom nisu predviđeni propisi o nacionalnom balansu rukovodećih pozicija na nivou države.
Branko Perić, sudija Suda BiH i bivši predsjednik VSTV-a, smatra da se “priča oko novog predsjednika neće dobro završiti”, navodeći kako je “od 2004. godine na čelu Vijeća je član srpske nacionalnosti”.
“Ne vidim da gore sjede ljudi koji znaju šta su strateški pravci i ne mislim da ima nade po pravosuđe”, kazao je Perić, dodajući kako se Vijeće ne treba oslanjati na raspored drugih institucija po etničkom principu.
“VSTV treba biti tačka od koje počinje primjena principa etničke ravnopravnosti”, rekao je Perić.
VSTV dio problema pravosudne zajednice
Prema ranije objavljenim izvještajima o stanju u pravosuđu u BiH, VSTV je označen kao dio problema, pri čemu se u Izvještaju stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini, takozvanom Priebeovom izvještaju, navodi kako je VSTV propustio priliku da uspostavi integritet.
“Ozbiljni propusti pravde su postali vidljivi zbog nedostatka liderskih sposobnosti, navoda politizacije i sukoba interesa, neefikasne organizacije, otvorenosti i transparentnosti, i konačno, nesposobnosti da provede reforme”, navodi se u izvještaju.
Da bi se stanje u VSTV-u počelo popravljati potreban je novi Zakon o ovoj instituciji, smatra Vehid Šehić, bivši sudija i predsjednik Foruma građana Tuzla koje je predložilo Nacrt zakona o VSTV-u.
“Ovo je izbor po starom Zakonu. Mora se donijeti novi zakon i po njemu izabrati članove VSTV-a i onda izvršiti reizbor sudija i tužilaca u BiH, te kroz taj reizbor otkloniti truhlo tkivo u tužilaštvima i sudovima koje je generator velikog nepovjerenja građana”, kaže Šehić, dodajući kako od novog izbora rukovodstva ne očekuje puno.
“Ja ne znam ko će biti izabran, ali ne očekujem ništa posebno, jer kad se vraća povjerenje, to je dug period, a mnogo je toga što ne valja ni u sudskoj ni tužilačkoj vlasti”, navodi Šehić.
Korajlić smatra da se s obzirom na izmijenjen odnos snaga u VSTV-u “možda promisli pri izboru novog rukovodstva”.
“Ipak, na sceni su brojni pritisci i lobiranja, opet se izbor vrši na osnovu interesnih lobiranja sa različitih strana, što političkih, što unutar samog pravosuđa, pa ne možemo očekivati da sam izbor bude utoliko objektivan i da se zasniva na zaslugama, kompetencijama i objektivnosti u radu”, kaže Korajlić.
Zbog toga, kako navodi, smatra da se promjenom rukovodstva ništa neće promijeniti.
“Dok god ne budemo imali novi, ozbiljniji zakon o VSTV-u koji će zamijeniti način funkcionisanja, ovo je sve nastavak iste prakse”, kaže Korajlić.
Izmjene Zakona o VSTV-u u proceduri su od 2018. godine, ali još nisu predlagane Parlamentu. Njima se namjeravaju riješiti nedostaci u pogledu imenovanja i disciplinskih postupaka, sukoba interesa, te prijave imovinskog stanja.
See all News Updates of the Day
Evropa 2024: Porasla podrška krajnje desničarskim strankama
Podrška krajnje desničarskim strankama u Europi nastavila je rasti 2024. Analitičari kažu da je taj trend potaknut zabrinutošću oko imigracije, inflacije i rata u Ukrajini. Izvještava Henry Ridgwell.
Kako će dva milijardera milijardera smanjiti državnu potrošnju
Možda je svijetu poznatiji kao otac Tesle i Space X-a, ali za nekoliko mjeseci očekuje se da će se Elon Musk namjeriti na potrošnju američke vlade.
Viša dopisnica Glasa Amerike iz Washingtona Carolyn Presutti objašnjava koje vještine Musk donosi savjetodavnom odboru poznatom kao DOGE.
Elon Musk, poznat kao kreator SpaceX-a i Tesle, preuzima „sjekirom” državnu potrošnju novootvorenim Odjelom za vladinu učinkovitost ili DOGE, što je također naziv kriptovalute sa likom psa.
DOGE planira smanjiti dvije hiljade milijardi dolara — oko trećine državnog budžeta — i tri četvrtine državnih radnika.
„Budućnost će biti NEVJEROVATNA!”, naveo je Musk.
Musk, kao i Donald Trump kada se prvi put kandidirao za predsjednika, nema iskustva u vladi. Ali njegove kompanije Space X i Tesla pokazale su se efikasnim, posebno sa racionalizacijom Tesline proizvodne trake.
Tokom pandemije COVID-19, Musk je preselio svoje sjedište Tesle iz Kalifornije u Texas, okrivljujući pretjerane državne propise i visoke troškove.
Očekuje se da će on i njegov dopredsjedavajući DOGE odjelu, kolega milijarder poduzetnik Vivek Ramaswamy, preslikati taj proces i eliminirati mnoge savezne propise.
Kako bi smanjio troškove, DOGE će predložiti zatvaranje nekih agencija i poduzeti korake da potakne masovne ostavke federalnih radnika ukidanjem popularnih programa rada na daljinu i premještanjem nekih ureda iz Washingtona.
„Biće mu teško naučiti da predsjednik nije kralj – ili barem ne bi trebao biti u ovoj zemlji – i da ćete se boriti protiv ustavnih pitanja. Naići ćete na zakon. Naići ćete na mandate Kongresa”, kaže Steve Lenkart iz Nacionalne federacije federalnih zaposlenika.
U tu svrhu, Musk i Ramaswamy su ove sedmice posjetili Capitol Hill. Mnogi zakonodavci podržavaju DOGE-ov navedeni cilj smanjenja državne potrošnje, ali bi se vjerovatno odupirali rezovima koji utiču na njihove birače. Drugi znaju da ti ljudi imaju direktnu vezu s novoizabranim predsjednikom.
„Ne znam jeste li već upoznali Elona, ali on ne donosi dlijeto. Donosi motornu pilu. A mi ćemo to odnijeti toj birokratiji”, rekao je Ramaswamy.
DOGE je stvoren kao vanjski savjetodavni panel koji će preporučiti rezove Trumpovoj administraciji i Kongresu, koja bi imala konačnu nadležnost nad bilo kojom odlukom.
Ni Musk ni Ramaswamy neće primati vladinu platu.
Kremlj hvali Trumpa zbog kritike ukrajinskih napada duboko u Rusiju
Kremlj je u petak pohvalio novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa jer je kritikovao ukrajinske udare duboko u rusku teritoriju, navodeći da su rasprave o raspoređivanju evropskih trupa kako bi se održao mogući budući mir u Ukrajini preuranjene.
S obzirom da Rusija napreduje najbržim tempom od invazije 2022. godine, Trump i neki evropski lideri razgovarali su o tome kako okončati rat u Ukrajini.
Trump je kritikovao ukrajinsku upotrebu raketa koje su isporučile SAD za napade duboko u Rusiju u intervjuu za magazin Time objavljenom u četvrtak, rekavši da je to "ludo" jer je eskalirao rat. Rekao je da Washington to nije trebao dozvoliti.
"Sama izjava u potpunosti se poklapa sa našim stavom", rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov. Rekao je da su Trumpove primjedbe u skladu s "našom vizijom uzroka eskalacije".
"To nam se dopada", rekao je Peskov. "Očigledno je da Tramp tačno razumije šta eskalira situaciju."
Rusija je rekla da bi odluka američkog predsjednika Joea Bidena da dozvoli Ukrajini da udari duboko u Rusiju balističkim projektilima američke proizvodnje ATACMS mogla izazvati svjetski rat, ali neki zapadni lideri sugeriraju da Rusija ima vojne ambicije izvan Ukrajine.
Rusija je u srijedu saopćila da je Ukrajina pogodila vojni aerodrom u Azovskom moru sa šest balističkih projektila američke proizvodnje ATACMS.
Nakon što je Ukrajina pogodila Rusiju sa ATACMS prošlog mjeseca, Rusija je na Ukrajinu ispalila novu hipersoničnu balističku raketu poznatu kao "Orešnik", a Putin je rekao da Rusija zadržava pravo da pogodi američke i britanske vojne objekte.
Evropske trupe?
Tokom kampanje za predsjednika, Trump je rekao da će brzo okončati rat, ali nije u javnosti iznio detalje kako će to učiniti.
Upitan da li su Trumpove riječi Kremlju dale veću nadu za okončanje rata, Peskov je upozorio da je tokom svog prvog mandata kao predsjednika SAD Trump uveo mnoge sankcije Rusiji.
"Ne zaboravimo, više od 50 puta su uvedene sankcije našoj zemlji, a bilo je i mnogo neprijateljskih manifestacija prema našoj zemlji", rekao je Peskov. "Ovo ne treba zaboraviti, zato ne pretjerujte."
Kremlj je rekao da su preuranjene rasprave evropskih sila o mogućem raspoređivanju evropskih trupa radi nadzora bilo kakvog prekida vatre, ali nije potpuno odbacio tu ideju.
"O svemu tome treba razgovarati tokom pregovora", rekao je Peskov o evropskim diskusijama.
Mir će, kako je rekao, doći nakon što se ispune uslovi koje je postavila Rusija i ostvare svi ciljevi Moskve.
Izlažući svoje uvodne uslove za trenutni završetak rata, Putin je u junu rekao da Ukrajina mora da odustane od ambicija da se pridruži NATO-u i da povuče svoje trupe iz četiri ukrajinska regiona na koje polaže pravo i uglavnom ih kontroliše Rusija. On je također rekao da bi sporazumi koje je Kijev odbacio početkom 2022. mogli predstavljati osnovu za dogovor.
Reuters je prošlog mjeseca izvijestio da je Putin otvoren za razgovore o sporazumu o prekidu vatre s Trumpom, ali isključuje bilo kakve velike teritorijalne ustupke.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je ove sedmice da Kijev želi okončanje rata i da su potrebni napori kako bi njegova zemlja ojačala i obavezao Kremlj da radi na miru.
Strana pomoć pod Trumpom mogla bi biti revidirana, kažu analitičari
Koliko će SAD dodijeliti strane pomoći, i gdje će ona biti usmjerena, dva su ključna pitanja o kojima se raspravlja, dok se Trumpova administracija priprema da preuzme dužnost u januaru. Veronica Balderas Iglesias razmatra neke sektore u kojima se očekuju rezovi, ali i one koji bi mogli biti prioritet.
Glas Amerike u Damasku: Bijes i tuga dok porodice traže nestale
U sirijskoj prijestolnici vlada bijes dok porodice tragaju za voljenima koji su nestali ili umrli u brutalnom zatvorskom sistemu svrgnutog režima.
Na sahrani žrtve torture u zatvoru, ljudi su pozivali na pogubljenje predsjednika Bashara al-Assada, manje od nedjelju nakon što je pobjegao iz zemlje.
Svi s kojima je Glas Amerike razgovarao kažu da su izgubili nekog u brutalnom zatvorskom sistemu, koji je doživio kolaps zajedno sa režimom.
„Bože, gdje mi je sin? Želim da ga vidim, držim, pomirišem. Ne znam gdje je. Uzeli su mi ga. Nadam se da će Bog njih uzeti”, rekla je za Glas Amerika jedna Sirijka.
Mladić koji je sahranjen, Mazen al-Hamada, umro je u zatvoru nakon što je javno govorio o tome da je mučen.
U jednoj bolnici, porodice tragaju za posmrtnim ostacima ljudi za koje vjeruju da su nedavno preminuli.
Na zidu, ispred bolnice, su fotografije tijela. Mnogi, kako je saopšteno Glasu Amerike, imaju povrede od mučenja.
U bolnici, čeka se na identifikaciju desetina tijela. Međutim, većina porodica ovdje nije pronašla svoje članove.
„Moji sinovi su uhapšeni 2014. Dali su nam umrlice, ali ne znamo šta im se dogodilo. Ovo ovdje se ne može opisati. Posijedi vam kosa”, ispričala je majka nestale osobe Majda Abu al-Omani.
U zloglasnom zatvoru Sednaja, druge porodice tragaju za informacijama koje bi mogle da im pomognu da pronađu nestale članove. Mnogi vjeruju da ima nestalih zatvorenika koji su i dalje živi u skrivenim objektima.
„Ispod zemlje su žive duše. Ne samo jedna ili dvije. U Sednaji smo četiri ili pet dana, ali za sada nismo nikog pronašli”, kaže Khamis al-Ibrahim, kojem je nestao brat.
Sirijci su za Glas Amerike ispričali da su članovi njihovih porodica uhapšeni iz nepoznatih razloga, ili zato što su rekli nešto negativno o vladi ili živjeli u oblasti u kojoj su djelovali aktivisti i pobunjenici.
Mnogi su pred ekipom Glasa Amerike izrazili bijes i tugu, dok je jedan čovjek upitao: Ljudi iz cijelog svijeta su decenijama znali o ovome i zašto tek sada snimate?”
