Linkovi

Izdvojeno

Izbor rukovodstva VSTV-a bez reformi nedovoljan korak za vraćanje povjerenja u pravosuđe

Sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. (Izvor: BIRN BiH)

Izbor novog rukovodstva Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) bez provedenih reformi u pravosuđu teško da će predstavljati promjenu u odnosu na ranije izabrano rukovodstvo, niti će njime biti omogućeno vraćanje povjerenja javnosti, smatraju sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Izbor novog predsjednika i dva potpredsjednika VSTV-a predviđen je među prvim tačkama sjednice koja se održava u srijedu i četvrtak. Novo rukovodstvo bira se nakon ostavke ranijeg predsjednika Milana Tegeltije. On je u decembru 2020. godine podnio ostavku na funkciju predsjednika i člana Vijeća.

Ovu odluku Tegeltija je donio nakon što je zaključkom Vijeća pozvan da razmotri mogućnost podnošenja ostavke na mjesto predsjednika VSTV-a BiH nakon objavljenog audiosnimka razgovora između Tegeltije i bivše članice VSTV-a Milijane Buhe o imenovanju njene sestre na pravosudnu funkciju.

Podnošenje ostavke od Tegeltije je na toj sjednici tražilo devet od 14 prisutnih članova Vijeća, dok je za zaključak o razmatranju ostavke, zbog narušavanja partnerstva između VSTV-a i njegovih strateških međunarodnih partnera, glasalo njih sedam, uključujući i Tegeltiju.

Članovi VSTV-a koje je BIRN BiH kontaktirao nisu željeli komentarisati novi izbor rukovodstva ovog tijela. Niko od članova do sada nije javno potvrdio svoju kandidaturu.

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala u BiH kaže za BIRN BiH kako bi trebala postojati transparentnija procedura kandidature, pri čemu bi bili predviđeni kriteriji i naloženo predstavljanje programa kandidata.

“Međutim, ni same procedure ne garantuju integritet procesa. Otvaranje procesa bi bilo osiguranje da su pravi kandidati izabrani”, navodi Korajlić.

Biranje novog rukovodstva po starim pravilima

Izbor predsjednika i dva potpredsjednika Vijeća propisan je Zakonom o VSTV-u pri čemu svaki član Vijeća može predložiti kandidata za poziciju predsjednika, uključujući i sebe.

“Izbor predsjednika vrši se tajnim glasanjem zaokruživanjem imena ili broja pored imena kandidata na glasačkom listiću”, navedeno je u Zakonu.

Na posljednjim izborima rukovodstva VSTV-a 2018. godine Željka Radović je predložila Tegeltiju za predsjednika, nakon čega je on kao jedini kandidat i izabran za ovu funkciju.

Kandidate za potpredsjednike predložila je Berina Alihodžić. Kao jedini prijedlog, za potpredsjednice su izabrane Jadranka Lokmić Misirača i Ružica Jukić.

Korajlić smatra da izbor novog rukovodstva nije dobro započeo, te da se nakon ostavke bivšeg predsjednika moglo vidjeti “nesnalaženje i nepokazivanje znanja u funkcioniranje sistema”, što prema njenim riječima ne ulijeva povjerenje u novi izbor.

“Možda se možemo nadati da u prvom periodu nećemo imati afera jer je i prethodnom rukovodstvu trebalo neko vrijeme. Međutim, dok god ne budemo imali ozbiljnu reformu izbora članova i uspostavu integriteta, mislim da će se ovo ovako održavati”, kaže Korajlić.

Ona pojašnjava kako situacija sa nacionalnim ključem utječe na to da li su izabrani najkvalitetniji kandidati.

“Time se proces izbora sve više subjektivizira, zbog čega je potrebno sve zakonski definirati”, smatra Korajlić.

Zakonom o VSTV-u je propisano da predsjednik i dva potpredsjednika ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda, ali Zakonom nisu predviđeni propisi o nacionalnom balansu rukovodećih pozicija na nivou države.

Branko Perić, sudija Suda BiH i bivši predsjednik VSTV-a, smatra da se “priča oko novog predsjednika neće dobro završiti”, navodeći kako je “od 2004. godine na čelu Vijeća je član srpske nacionalnosti”.

“Ne vidim da gore sjede ljudi koji znaju šta su strateški pravci i ne mislim da ima nade po pravosuđe”, kazao je Perić, dodajući kako se Vijeće ne treba oslanjati na raspored drugih institucija po etničkom principu.

“VSTV treba biti tačka od koje počinje primjena principa etničke ravnopravnosti”, rekao je Perić.

VSTV dio problema pravosudne zajednice

Prema ranije objavljenim izvještajima o stanju u pravosuđu u BiH, VSTV je označen kao dio problema, pri čemu se u Izvještaju stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini, takozvanom Priebeovom izvještaju, navodi kako je VSTV propustio priliku da uspostavi integritet.

“Ozbiljni propusti pravde su postali vidljivi zbog nedostatka liderskih sposobnosti, navoda politizacije i sukoba interesa, neefikasne organizacije, otvorenosti i transparentnosti, i konačno, nesposobnosti da provede reforme”, navodi se u izvještaju.

Da bi se stanje u VSTV-u počelo popravljati potreban je novi Zakon o ovoj instituciji, smatra Vehid Šehić, bivši sudija i predsjednik Foruma građana Tuzla koje je predložilo Nacrt zakona o VSTV-u.

“Ovo je izbor po starom Zakonu. Mora se donijeti novi zakon i po njemu izabrati članove VSTV-a i onda izvršiti reizbor sudija i tužilaca u BiH, te kroz taj reizbor otkloniti truhlo tkivo u tužilaštvima i sudovima koje je generator velikog nepovjerenja građana”, kaže Šehić, dodajući kako od novog izbora rukovodstva ne očekuje puno.

“Ja ne znam ko će biti izabran, ali ne očekujem ništa posebno, jer kad se vraća povjerenje, to je dug period, a mnogo je toga što ne valja ni u sudskoj ni tužilačkoj vlasti”, navodi Šehić.

Korajlić smatra da se s obzirom na izmijenjen odnos snaga u VSTV-u “možda promisli pri izboru novog rukovodstva”.

“Ipak, na sceni su brojni pritisci i lobiranja, opet se izbor vrši na osnovu interesnih lobiranja sa različitih strana, što političkih, što unutar samog pravosuđa, pa ne možemo očekivati da sam izbor bude utoliko objektivan i da se zasniva na zaslugama, kompetencijama i objektivnosti u radu”, kaže Korajlić.

Zbog toga, kako navodi, smatra da se promjenom rukovodstva ništa neće promijeniti.

“Dok god ne budemo imali novi, ozbiljniji zakon o VSTV-u koji će zamijeniti način funkcionisanja, ovo je sve nastavak iste prakse”, kaže Korajlić.

Izmjene Zakona o VSTV-u u proceduri su od 2018. godine, ali još nisu predlagane Parlamentu. Njima se namjeravaju riješiti nedostaci u pogledu imenovanja i disciplinskih postupaka, sukoba interesa, te prijave imovinskog stanja.

See all News Updates of the Day

Hiljade američkih zdravstvenih radnika u štrajku zbog plata i manjka osoblja

Zdravstveni radnici štrajkuju ispred Medicinskog centra kompanije Kaiser Permanente u Los Angelesu, 4. oktobra 2023. (Foto: Rojters/Aude Guerrucci)

Oko 75.000 zdravstvenih radnika bolnica u okviru sistema Kaiser Permanente stupilo je u štrajk u Virginiji, Kaliforniji i još tri države, zbog malih plata i manjka osoblja, što je najnoviji veliki prekid rata u Sjedinjenim Državama.

Kaiser Permamente je jedan od najvećih zdravstvenih sistema i osiguravajućih kompanija u zemlji, sa 39 bolnice širom zemlje.

Neprofitna kompanija sa sjedištem u Oaklandu u Kaliforniji, pruža zdravstveno osiguranje skoro 13 miliona ljudi, i ima sopstvene bolnice i klinike gdje njeni osiguranici dobijaju zdravstvenu njegu.

Koalicija sindikata Kaiser Permanente, koja predstavlja oko 85.000 radnika iz svih dijelova zemlje, odborila je trodnevni štrajk u Kaliforniji, Coloradu, Oregonu i Washingtonu, kao i jednodnevni štrajk u Virginiji i Washingtonu.

Među štrajkačima su medicinske i patronažne sestre, ultrazvučni radiološki, hirurški, farmaceutski tehničari i radnici odjeljenja hitne pomoći.

Ljekari ne učestvuju u štrajku, a Kaiser kaže da će njegove bolnice, kao i hitna pomoć, ostati otvoreni za vrijeme štrajka. Kompanija je navela da će angažovati hiljade privremenih radnika da popune upražnjena radna mjesta tokom štrajka. Međutim, štrajk bi mogao da dovede do odlaganja pregleda i elektivnih procedura.

Prekid rada u američkom zdravstvu odvija se u vrijeme radničkog organizovanja bez presedana u zemlji u nekoliko industrija, među kojima su saobraćaj, ugostiteljstvo i zdravstvo.

Štrajk u srijedu je najnoviji u zdravstvenom sistemu koji se i dalje suočava sa velikim zamorom radnika zbog obima posla, problema koja je u velikoj mjeri pogoršala pandemija kovida.

Zdravstveni radnici Kaiser Permanente ispred Medicinskog centra u Los Angelesu 4. oktobra 2023. (Foto: AP/Damian Dovarganes)
Zdravstveni radnici Kaiser Permanente ispred Medicinskog centra u Los Angelesu 4. oktobra 2023. (Foto: AP/Damian Dovarganes)

Sindikati koji predstavljaju Kaiserove radnike u augustu su zatražili minimalnu nadnicu od 25 dolara na sat, kao i povećanje plata o 7% u prve dvije godine, i 6.25% naredne dvije godine.

Oni tvrde da manjak osoblja doprinosi profitu zdravstvenog sistema ali nanosi štetu pacijentima, kao i da direktori nisu pregovarali pošteno sa predstavnicima sindikata.

"Oni ne slušaju zdravstvene radnike sa prve linije", kaže Mikki Fletchall, medicinska sestra koja radi u jednom od Kaiserovih centara u Camarillu u Kaliforniji. "Štrajkujemo zbog svojih pacijenata. Ne želimo to, ali hoćemo."

Kaiser je predložio miminalnu nadnicu između 21 i 23 dolara na sat sljedeće godine, u zavisnosti od lokacije.

Od 2022. godine, bolnički sistem je zaposlio 51.000 radnika i planira da do kraja mjeseca zaposli još 10.000.

Kaiser Permanente je prijavio neto prihod od 2,1 milijarde dolara u drugom tromjesečju ove godine, ali kompanija kaže da se i dalje suočava sa visokim troškovima, i izazovima zbog inflacije i manjka radne snage.

Direktorica Kaisera Michelle Gaskill-Hames je branila kompaniju i rekla da su njena praksa, plate i stopa zadržavanja radnika bolji od konkurencije, iako se cijeli sektor suočava sa izazovima.

Sud pustio Radoičića iz pritvora i zabranio mu odlazak na Kosovo

Milan Raodičić

Osumnjičeni za oružani sukob u Banjskoj Milan Radoičić pušten je iz pritvora, saopštio je Viši sud u Beogradu.

Sudija za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu, poslije saslušanja okrivljenog, odbio je prijedlog Višeg javnog tužilaštva u Beogradu da Radoičiću bude određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva.

Radoičiću je zabranjeno da bez odobrenja suda napusti teritoriju Srbije i zabranjen mu je odlazak na teritoriju Kosova, saopšteno je.

Naloženo mu je i da se svakog 1. i 15. u mjesecu javlja nadležnoj policijskoj stanici.

"Od okrivljenog M.R. privremeno je oduzeta putna isprava i to pasoš Republike Srbije, a okrivljeni je upozoren da se protiv njega može odrediti pritvor ukoliko prekrši izrečene zabrane i obaveze", kaže se u saopštenju Višeg suda u Beogradu.

Više javno tužilaštvo najavilo je da će uložiti žalbu na ovu odluku suda.

Radoičić, koji je prošle nedjelje, preko advokata Gorana Petronijevića, preuzeo odgovornost za napad kod mjesta Banjska na sjeveru Kosova u kojem su ubijeni jedan pripadnik kosovske policije i trojica napadača, na saslušanju u Višem javnom tužilaštvu negirao je optužbe za izvršenje nekoliko krivičnih djela.

Njega je Više tužilaštvo optužilo da je izvršio krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih dela, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet vatrenog oružja i eksplozivnih materija i teška djela protiv opšte sigurnosti.

Bodo Weber: Hapšenje Radoičića je reakcija na pritisak Zapada

Arhiv - Bodo Weber tokom jednog od razgovora za bosanski servis Glas Amerike

Bodo Weber, politički analitičar i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije (DPC) iz Berlina ocjenjuje za Glas Amerike da je Radoičićevo preuzimanje odgovornosti i hapšenje "očigledna reakcija na pritisak Zapada".

"Pošto pravne države u Srbiji nema, a režim čini sve da na domaćem terenu napad u selu Banjska naknadno pretvori u nešto što nema dodira sa realnošću, ovaj korak, kao i Radoičićevo prethodno tzv. samo-priznavanje isključive odgovornosti očigledno su reakcije na pritisak Zapada", smatra Bodo Weber.

Glas Amerike: Šta očekujete, kada su u pitanju srpske vlasti - nastavak istrage i suđenje u Srbiji ili oslobađanje Radoičića?

Weber: Vjerovatno dugotrajno suđenje sa malim ishodom. Odnosno, ako Zapad dopusti da mu bude suđeno u Srbiji, što ne bi trebalo da dozvoli. Potrebno je svakako međunarodna istraga dešavanja u Banjskoj i uloge Srbije.

Glas Amerike: Da li njegovo hapšenje može da utiče na smirivanje napetosti između Beograda i Prištine i na eventualni povratak pregovorima?

Weber: Nedovoljno. Dijalog, tj. njemačko-francuska inicijativa sa osnovnim i Ohridskim sporazumom je definitivno propao, jer je od početka bio pogrešno koncipiran sa svojom politikom popuštanja prema Vučiću. Ta pogrešna politika direktno je odgovorna za vanrednu destabilizaciju stanja na sjeveru Kosova. Potrebno je zato resetovanje pregovora i povratku pregovorima o istinskim konačnim, sveobuhvatnim sporazumom, a prije toga hitno saniranje štete napravljena na sjeveru posljednjih godinu dana.

Glas Amerike: Kosovski ministar policija, gospodin Svećlja, najavio je prošle nedjelje da će tražiti izručenje Radoičića, da li smatrate da je to realno?

Weber: Nažalost, ne. Po logici osnovnog sporazuma iz Brisela bi trebao biti izručen kosovskim organima, ali će se sad ponovo potvrditi greška EU pregovarača jer su dopustili Vučiću poslije Brisela i Ohrida da izjavi da nije pristao na sporazume.

Glas Amerike: Vjerujete li u Radoičićeve tvrdnje da je sam organizovao napad na kosovsku policiju i da Beograd nema veze sa tim?

Weber: Naravno da ne, kao ni drugi. I dalje je otvoreno da li iza akcije stoje vlasti u Beogradu direktno. Nije za povjerovati da je akcija te veličine prošla bez znanja makar dijela struktura u Srbiji. Uostalom, i izjava načelnika generalštaba više je potvrdila određenu umiješanost bezbjednosnih struktura Srbije nego što je opovrgavala.

Glas Amerike: Da li smatrate da bi Srbija mogla da se suoči sa nekim vidom sankcija zbog napada na sjeveru Kosova?

Weber: Dešavanja i reakcije Vučića i srpskih vlasti su krajnji razlog za suštinski strateški preokret politike Zapada prema Srbiji. Svakako ne bih isključio sankcije.

update

Radoičić negirao krivicu, tužioci traže pritvor zbog opasnosti od bjekstva

Milan Radoičić tokom sastanka vodećih političkih predstavnika Srba sa Kosova sa predsjednikom Srbije. (Foto: RSE/Vesna Anđić)

Potpredsjednik Srpske liste Milan Radoičić negirao je optužbe za izvršenje nekoliko krivičnih djela na saslušanju u Višem javnom tužilaštvu (VJT) u Beogradu.

U saopštenju VJT se navodi da je Radoičić saslušan zbog sumnje da je sa, za sada, više nepoznatih lica, izvršio krivična djela udruživanje radi vršenja krivičnih dela, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet vatrenog oružja i eksplozivnih materija i teška djela protiv opšte sigurnosti.

Radoičić je prošle nedjelje, preko advokata Gorana Petronijevića, preuzeo odgovornost za napad kod mesta Banjska u kojem su ubijeni jedan pripadnik Kosovske policije i trojica napadača.

MUP Srbije danas je saopštio da je Radoičić priveden u Beogradu, da mu je određen pritvor od 48 sati i da je izvršen pretres njegovog stana i drugih prostorija.

U saopštenju Tužilaštva se dodaje da je nakon saslušanja sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu predloženo da se zbog opasnosti od bjekstva, Radoičiću odredi pritvor.

Radoičića su vlasti u Prištine označile kao organizatora napada u Banjskoj u kojem su ubijeni jedan policajac i trojica napadača. Premijer Kosova Aljbin Kurti tvrdi da je on imao podršku zvaničnog Beograda, što su vlasti u Srbiji i sam Radoičić negirale.

„Ja, Milan Radoičić, rođen 1978. godine u Peći, na Kosovu i Metohiji, zbog mnogobrojnih spekulacija ovim putem obaveštavam javnost da sam zajedno sa sunraodnicima dana 24. septembra došao na sever Kosova, u selo Banjska. Razlog vraćanja je bio da ohrabrimo srpski narod u pružanju otpora teroru Kurtijevog režima i zaštiti srpskog stanovništva”, pročitao je advokat Goran Petronijević Radoičićevu izjavu četiri dana poslije napada.

Poslije napada na policiju, naoružana grupa je upala u manastir Banjska iz kojeg se kasnije povukla. Kosovska policija je vršeći uviđaj, kako je saopšteno iz Prištine, pronašla oružje i opremu u vrijednosti od pet miliona eura.

Sjedinjene Američke Države i Evropska unija prethodnih dana su tražile od srpskih vlasti da sarađuje u istrazi kosovskih organa, kao i da Beograd ne gomila snage na granici sa Kosovom.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je, dan prije hapšenja Radoičića, rekao u intervjuu za CNN, da će svi koji su učestvovali u napadu biti pozvani na odgovornost.

„Srbija će naravno pozvati na odgovornost sve ljude koji su počinili krivična dela, a nađu se na našoj teritoriji. On je dostupan i na našoj teritoriji i tužilaštvo će uraditi svoj posao”, rekao je Vučić za CNN.

On je osudio ubistvo policajca, ali je više puta ponovio tvrdnju da je za nasilje i rast napetosti na Kosovu najdgovornija kosovska vlada.

Premijer Kurti je dan uoči hapšenja Radoičića rekao da je prošlonedjeljni "teroristički napad" u Banjskoj bio dio šireg plana za aneksiju sjevera Kosova.

"Na osnovu oduzete dokumentacije Policija Kosova potvrdila je da je teroristički napad bio dio šireg plana za aneksiju sjevera Kosova putem koordinisanog napada na 37 različitih položaja. Uslijedilo bi uspostavljanje koridora ka Srbiji, kako bi se omogućilo snabdijevanje oružjem i trupama", napisao je Kurti na platformi X.

Putin bi uskoro mogao najaviti kandidaturu za predsjednika 2024, piše moskovski list

Vladimir Putin

Ruski predsjednik Vladimir Putin uskoro bi mogao objaviti da će učestvovati na predsjedničkim izborima 2024. godine, objavio je u utorak list Komersant, otvarajući put šefu Kremlja da ostane na vlasti do 2030. godine.

U sklopu konferencije u novembru, zvaničnici sumnjaju da bi Putin mogao objaviti da će učestvovati na izborima u martu sljedeće godine, objavio je Kommersant, pozivajući se na neidentifikovane izvore bliske predsjedničkoj administraciji.

List, jedan od najcjenjenijih u Rusiji, navodi da, međutim, postoje i drugi scenariji šta bi Putin mogao učiniti na konferenciji i konačna odluka je na njemu. Kremlj nije odmah komentarisao.

Putin, kojem je Boris Jeljcin predao predsjedništvo posljednjeg dana 1999. godine, bio je lider duže od bilo kojeg drugog ruskog vladara od Jozefa Staljina, nadmašivši čak i 18-godišnji mandat Leonida Brežnjeva.

Putin puni 71. godinu 7. oktobra.

Iako su mnoge diplomate, špijuni i zvaničnici rekli da očekuju da će Putin ostati na vlasti doživotno, još uvijek nije bilo potvrde o njegovim planovima da se kandidira na predsjedničkim izborima 2024. godine.

Putin je prošlog mjeseca rekao da će objaviti svoje planove tek nakon što parlament raspiše predsjedničke izbore - koji bi po zakonu trebali biti obavljeni u decembru.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je prošlog mjeseca da ako Putin odluči da se kandiduje, onda niko neće moći da se takmiči s njim.

Iako se Putin možda neće suočiti s konkurencijom za glasove, bivši špijun KGB-a suočava se s najozbiljnijim izazovima s kojima se suočio bilo koji šef Kremlja otkako se Mihail Gorbačov borio s raspadnutim Sovjetskim Savezom prije skoro četiri decenije.

Rat u Ukrajini izazvao je najveću konfrontaciju sa Zapadom od kubanske raketne krize 1962. i najveći vanjski šok za rusku ekonomiju u posljednjih nekoliko decenija. Putin se suočio sa neuspjelom pobunom najmoćnijeg ruskog plaćenika Jevgenija Prigožina u junu.

Prigožin je poginuo u avionskoj nesreći dva mjeseca kasnije.

Zapad tretira Putina kao ratnog zločinca i diktatora koji je doveo Rusiju u sukob u imperijalnom stilu koji je oslabio zemlju i stvorio ukrajinsku državnost, dok ujedinjuje Zapad i daje NATO-u postsovjetsku misiju suprotstavljanja Rusiji.

Zapad kaže da ne želi sukob NATO-a i Rusije, već samo da pomogne Ukrajini da porazi ruske snage. Kremlj kaže da Zapad nikada neće postići poraz Rusije u Ukrajini.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG