Linkovi

Izdvojeno

Izbor rukovodstva VSTV-a bez reformi nedovoljan korak za vraćanje povjerenja u pravosuđe

Sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. (Izvor: BIRN BiH)

Izbor novog rukovodstva Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) bez provedenih reformi u pravosuđu teško da će predstavljati promjenu u odnosu na ranije izabrano rukovodstvo, niti će njime biti omogućeno vraćanje povjerenja javnosti, smatraju sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Izbor novog predsjednika i dva potpredsjednika VSTV-a predviđen je među prvim tačkama sjednice koja se održava u srijedu i četvrtak. Novo rukovodstvo bira se nakon ostavke ranijeg predsjednika Milana Tegeltije. On je u decembru 2020. godine podnio ostavku na funkciju predsjednika i člana Vijeća.

Ovu odluku Tegeltija je donio nakon što je zaključkom Vijeća pozvan da razmotri mogućnost podnošenja ostavke na mjesto predsjednika VSTV-a BiH nakon objavljenog audiosnimka razgovora između Tegeltije i bivše članice VSTV-a Milijane Buhe o imenovanju njene sestre na pravosudnu funkciju.

Podnošenje ostavke od Tegeltije je na toj sjednici tražilo devet od 14 prisutnih članova Vijeća, dok je za zaključak o razmatranju ostavke, zbog narušavanja partnerstva između VSTV-a i njegovih strateških međunarodnih partnera, glasalo njih sedam, uključujući i Tegeltiju.

Članovi VSTV-a koje je BIRN BiH kontaktirao nisu željeli komentarisati novi izbor rukovodstva ovog tijela. Niko od članova do sada nije javno potvrdio svoju kandidaturu.

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala u BiH kaže za BIRN BiH kako bi trebala postojati transparentnija procedura kandidature, pri čemu bi bili predviđeni kriteriji i naloženo predstavljanje programa kandidata.

“Međutim, ni same procedure ne garantuju integritet procesa. Otvaranje procesa bi bilo osiguranje da su pravi kandidati izabrani”, navodi Korajlić.

Biranje novog rukovodstva po starim pravilima

Izbor predsjednika i dva potpredsjednika Vijeća propisan je Zakonom o VSTV-u pri čemu svaki član Vijeća može predložiti kandidata za poziciju predsjednika, uključujući i sebe.

“Izbor predsjednika vrši se tajnim glasanjem zaokruživanjem imena ili broja pored imena kandidata na glasačkom listiću”, navedeno je u Zakonu.

Na posljednjim izborima rukovodstva VSTV-a 2018. godine Željka Radović je predložila Tegeltiju za predsjednika, nakon čega je on kao jedini kandidat i izabran za ovu funkciju.

Kandidate za potpredsjednike predložila je Berina Alihodžić. Kao jedini prijedlog, za potpredsjednice su izabrane Jadranka Lokmić Misirača i Ružica Jukić.

Korajlić smatra da izbor novog rukovodstva nije dobro započeo, te da se nakon ostavke bivšeg predsjednika moglo vidjeti “nesnalaženje i nepokazivanje znanja u funkcioniranje sistema”, što prema njenim riječima ne ulijeva povjerenje u novi izbor.

“Možda se možemo nadati da u prvom periodu nećemo imati afera jer je i prethodnom rukovodstvu trebalo neko vrijeme. Međutim, dok god ne budemo imali ozbiljnu reformu izbora članova i uspostavu integriteta, mislim da će se ovo ovako održavati”, kaže Korajlić.

Ona pojašnjava kako situacija sa nacionalnim ključem utječe na to da li su izabrani najkvalitetniji kandidati.

“Time se proces izbora sve više subjektivizira, zbog čega je potrebno sve zakonski definirati”, smatra Korajlić.

Zakonom o VSTV-u je propisano da predsjednik i dva potpredsjednika ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda, ali Zakonom nisu predviđeni propisi o nacionalnom balansu rukovodećih pozicija na nivou države.

Branko Perić, sudija Suda BiH i bivši predsjednik VSTV-a, smatra da se “priča oko novog predsjednika neće dobro završiti”, navodeći kako je “od 2004. godine na čelu Vijeća je član srpske nacionalnosti”.

“Ne vidim da gore sjede ljudi koji znaju šta su strateški pravci i ne mislim da ima nade po pravosuđe”, kazao je Perić, dodajući kako se Vijeće ne treba oslanjati na raspored drugih institucija po etničkom principu.

“VSTV treba biti tačka od koje počinje primjena principa etničke ravnopravnosti”, rekao je Perić.

VSTV dio problema pravosudne zajednice

Prema ranije objavljenim izvještajima o stanju u pravosuđu u BiH, VSTV je označen kao dio problema, pri čemu se u Izvještaju stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini, takozvanom Priebeovom izvještaju, navodi kako je VSTV propustio priliku da uspostavi integritet.

“Ozbiljni propusti pravde su postali vidljivi zbog nedostatka liderskih sposobnosti, navoda politizacije i sukoba interesa, neefikasne organizacije, otvorenosti i transparentnosti, i konačno, nesposobnosti da provede reforme”, navodi se u izvještaju.

Da bi se stanje u VSTV-u počelo popravljati potreban je novi Zakon o ovoj instituciji, smatra Vehid Šehić, bivši sudija i predsjednik Foruma građana Tuzla koje je predložilo Nacrt zakona o VSTV-u.

“Ovo je izbor po starom Zakonu. Mora se donijeti novi zakon i po njemu izabrati članove VSTV-a i onda izvršiti reizbor sudija i tužilaca u BiH, te kroz taj reizbor otkloniti truhlo tkivo u tužilaštvima i sudovima koje je generator velikog nepovjerenja građana”, kaže Šehić, dodajući kako od novog izbora rukovodstva ne očekuje puno.

“Ja ne znam ko će biti izabran, ali ne očekujem ništa posebno, jer kad se vraća povjerenje, to je dug period, a mnogo je toga što ne valja ni u sudskoj ni tužilačkoj vlasti”, navodi Šehić.

Korajlić smatra da se s obzirom na izmijenjen odnos snaga u VSTV-u “možda promisli pri izboru novog rukovodstva”.

“Ipak, na sceni su brojni pritisci i lobiranja, opet se izbor vrši na osnovu interesnih lobiranja sa različitih strana, što političkih, što unutar samog pravosuđa, pa ne možemo očekivati da sam izbor bude utoliko objektivan i da se zasniva na zaslugama, kompetencijama i objektivnosti u radu”, kaže Korajlić.

Zbog toga, kako navodi, smatra da se promjenom rukovodstva ništa neće promijeniti.

“Dok god ne budemo imali novi, ozbiljniji zakon o VSTV-u koji će zamijeniti način funkcionisanja, ovo je sve nastavak iste prakse”, kaže Korajlić.

Izmjene Zakona o VSTV-u u proceduri su od 2018. godine, ali još nisu predlagane Parlamentu. Njima se namjeravaju riješiti nedostaci u pogledu imenovanja i disciplinskih postupaka, sukoba interesa, te prijave imovinskog stanja.

See all News Updates of the Day

BiH: Vrućine pogoduju planinskom turizmu, ali ugrožavaju radnike

BiH: Vrućine pogoduju planinskom turizmu, ali ugrožavaju radnike
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:44 0:00

Dok velike vrućine koje se bilježe u Bosni i Hercegovini posljednjih dana pogoduju razvoju turizma,u velikom problemu su radnici koji rade na otvorenom.Stručnjaci upozoravaju da je neophodno prilagoditi radno vrijeme radnika ekstremnim uslovima.

San Antonio: Istraga stradanja migranata

San Antonio: Istraga stradanja migranata
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:12 0:00

Od otkrića šezdeset-sedmoro ljudi, naguranih u napušteni kamion, na rubu San Antonija, u Teksasu, broj umrlih se povećava. Istraga se nastavlja dok se preživjeli bore za život u lokalnim bolnicama, a vlasti pokušavaju identificirati preminule.

Kako će Balkan izaći iz čekaonice Evropske unije?

Kuda Balkan treba da ide do Evropske unije?
please wait

No media source currently available

0:00 0:07:04 0:00

"Čekaonica bez rezultata", ocjenjuje Pol Mekarti predstavnik američkog nevladinog Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), sumirajući epilog i poruke sa skoro održanog samita lidera EU u Briselu – koji je dijelom bio posvećen integracijama zapadnobalkanske šestorke.

Ne bih rekao da je EU napustila to područje, ali je definitivno zaokupljena ruskom agresijom na Ukrajinu – pokušavajući da odredi kakve bi sve posljedice mogla imati na nju. Tu posebno mislim na moguće ekonomske posljedice i načine na koje će se Unija nositi sa njima. To je sada u prvom planu – što je uticalo na to da Zapadni Balkan, na neki način, ispadne iz prvog plana – i ne smatram da će u ovom trenutku Brisel nuditi bilo kakva rješenja u vezi sa tim područjem”, podvlači u razgovoru za Glas Amerike direktor u IRI-ju zadužen za Evropu.

Pol Mekarti, Međunarodni republikanski institut
Pol Mekarti, Međunarodni republikanski institut

Djeluje da su disonantni tonovi trenutna karakteristika aktuelnih relacija između Evropske unije i Zapadnog Balkana, koji se sa promjenjivim učinkom i to ne uvek sopstvenom krivicom – kreće na putu euroatlantskih integracija.

Uz nužne temeljne reformske prepreke, nerijetko su im put blokirale same članice Unije, a najgorča iskustva imaju Sjeverna Makedonija i Albanija – zemlje kojima još nije odobren datum početka pristupnih pregovora.

Uz njih, sa glavnog kolosjeka skrajnute su i Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija, uprkos decidnim tvrdnjama, kako Sjedinjenih Država tako i Evropske komisije, o značaju integrisanja tog područja – nedavno iznijetim za Glas Amerike.

Pol Mekarti upozorava da bi trenutni zastoj mogao imati posljedice u okolnostima višemjesečne vojne kampanje koju Rusija vodi protiv susjeda – Ukrajine.

U najgorem slučaju, što se nadam da se neće desiti, to bi moglo dovesti do destabilizacije balkanskih zemalja koje djeluju da su prepuštene same sebi u rješavanju starih problema – poput spora Srbije i Kosova. Međutim, prema optimističnijem scenariju trenutne okolnosti mogle bi ih navesti da samostalno riješe sporove. Otvore granice, osnaže ekonomsku saradnju, razmjenu u oblasti kulture – ostavljam mogućnost da iz svega toga ipak proistekne nešto dobro”, navodi taj stručnjak.

Aktuelnim odnosom prema Balkanu Evropska unija najveću uslugu čini ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nedvosmislen je stav Edvarda Džozefa, predavača Škole za napredne međunarodne studije vašingtonskog univerziteta Džons Hopkins.

Edvard Džozef, predavač na Univerzitetu Džons Hopkins
Edvard Džozef, predavač na Univerzitetu Džons Hopkins

U Beogradu Aleksandar Vučić, jedan od glavnih Putinovih saveznika i zvaničnik evropske države koja Rusiji ne uvodi sankcije, ima argument da kaže – zašto bih radio bilo šta kada Evropska unija ne ispunjava svoje obaveze. Takođe, osnažuju se veoma problematične političke snage u Sjevernoj Makedoniji povezane sa Rusijom koje gaje populističke i zavjereničke teorije. Takođe, u Bosni i Hercegovini ostavljate široko polje za sukobe nacionaliste poput Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića uoči novembarskih izbora u okolnostima ruskog i kineskog veta na mandat vojnoj misiji Evropske unije“, ističe Džozef.

Srbija je i dalje jedina evropska zemlja, uz Bjelorusiju, koja Rusiji nije uvela sankcije zbog rata koji je povela u Ukrajini – ali u javnom diskursu njeni državni zvaničnici nisu podržavali rusku agresiju.

Sa druge strane – činjenica je da je u Ujedinjenim nacijama podržala rezolucije koje osuđuju rusku vojnu kampanju.

Srbija će, da tako kažem, nastaviti da sjedi na dve stolice. I Zapad neće moći da uradi mnogo povodom toga – djeluje da će se to nastaviti. Aleksandar Vučić je jasno stavio do znanja da želi nastavak integrisanja u EU, ali istovremeno i očuva odnos sa Rusijom – pogotovo kada se radi o energetici i ne samo u vezi sa tim. Zato je pred vratima evropskog kluba potrebno formulisati uslove koji bi Srbiju okrenuli ka pravom smjeru. Ne vjerujem da je moguće uspostaviti odnos – sve ili ništa, ali za očekivati je više proevropskih poteza Srbije koja će istovremeno održavati veze sa Rusijom“, smatra Mekarti.

Za tako definisani višegodišnji spoljnopolitički pristup Srbije, Edvard Džozef kaže da više niko ne bi trebalo da ima razumijevanja, a pogotovo ne Oliver Varhelji – komesar za susjedsku politiku i proširenje Evropske unije, koji se upravo o tome nedavno izjašnjavao.

Srbija raspolaže i traći ono što njeni susjedi Severna Makedonija i Albanija očajnički žele. Ironija je u tome što je Srbija kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji – koja nije otvorila sva pregovaračka poglavlja poput Crne Gore. Ne sputavaju je u tome Bugarska ili Francuska sa prijedlozima koji se mogu tumačiti na različite načine. Srbija samu sebe blokira i Oliver Varhelji bi toga trebalo da bude svjestan. Nema nikakvih razloga za razumijevanje pozicije Srbije u odnosu sa Rusijom, niti njenog ustezanja dda uvede sankcije Rusiji“, podvlači Džozef.

Uz to što djeluje da je talac sopstvene spoljnopolitičke neodlučnosti, među razlozima sporijeg napretka u integracijama u kojima je otvorila polovinu pregovaračkih poglavlja, je i sporost u primjeni reformi u ključnim oblastima – borbi protiv organizovanog kriminala, pravosuđu, ljudskim pravima i medijskim slobodama.

Reforme i region

U ostvarenju reformskih ciljeva zemljama Zapadnog Balkana su na raspolaganju i regionalne inicijative – koje nerijetko predvode uticajne evropske zemlje. Bilo ih je nekoliko aktuelnih – a među njima je možda i najzvučnija bila Berlinski proces.

Posljednjih mjeseci, u regionalnim okvirima, najčešće se pominje „Otvoreni Balkan“ – čiji su, za sada, inicijatori i članovi, Albanija, Severna Makedonija i Srbija. Kako se može čuti – ideja vodilja joj je ekonomsko povezivanje regiona, odnosno zemalja Zapadnog Balkana.

Za nju, do sada, dovoljan stepen razumijevanja nisu pokazale Bosna i Hercegovina, Kosovo i donekle Crna Gora.

"Potrebno je da bude mnogo jasnije određeno šta je zapravo ‘Otvoreni Balkan’. O tome čak ne postoje ni štampani materijali. Za sada se tu radi o, ne uvijek transparentnim, susretima lidera regiona. Mislim da bi trebalo mnogo jasnije da prezentuju šta nastoje da postignu. To se posebno odnosi na Beograd. Ono što Kosovo i Bosnu navodi da zaziru je to što inicijativu vide kao nešto u čemu Beograd prednjači. Kao način da Aleksandar Vučić poveća uticaj i kontrolu na Zapadnom Balkanu. Takav stav je do skoro važio i za Crnu Goru, ali djeluje da se taj stav promenio imajući u vidu da uživa veću podršku premijera Dritana Abazovića“, ukazuje stručnjak Međunarodonog republikanskog institituta – dodajući da je, opšte uzevši, dobrodošao svaki vid saradnje Zapadnog Balkana.

Političko-poslovna zona tri zapadnobalkanske zemlje, pod nazivom "Otvoreni Balkan" uspostavljena je jula 2021. i dio međunarodne zajednice predvođen Sjedinjenim Državama i Evropskom unijom je smatra dobrodošlom, sve dok je kompatibilna sa principima Unije i obuhvata sve aktere na Zapadnom Balkanu.

To, međutim, za sada nije slučaj usljed oklijevanja tri države da joj se pridruže.

Inicijativa je opasna iz veoma jednostavnog razloga. Smanjivanjem ekonomskih barijera povećavate političke rizike – jer su ekonomije o kojima govorimo nejednako razvijene. Ekonomija Srbije je za oko četrnaest puta veća od crnogorske. Dvostruko je jača od objedinjene albanske i sjevernomakedonske privrede. Dakle, veoma je izražena ekonomska neuravnoteženost. To znači da, kada uklonite barijere, najviše koristi ide najvećoj državi – a to je Srbija. A ekonomska moć u rukama autoritarnog režima preduslov je opasnosti”, kaže Edvard Džozef.

Unazad nekoliko godina, izvještaji Evropske komisije i renomiranih međunarodnih organizacija usredsređenih na stanje ljudskih prava, sloboda i stanja u medijima – Srbiju označavaju kao državu u kojoj se bilježi stalno nazadovanje u tim oblastima.

Prvi impuls nekoj vrsti iskoraka u pogledu regionalnih eurointegracija Balkana moglo bi biti približavanje kompromisu Bugarske i Sjeverne Makedonije – što bi na kraju doprinijelo određivanju datuma početka pregovora sa dvije kandidatske države za članstvo u Evropskoj uniji.

Bivši šef Pentagona: Putin ide na spavanje "uplašen"

Bivši američki sekretar za odbranu Džim Matis u petak je oštro kritikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina, a njegovu invaziju na Ukrajinu nazvao je "nekompetentnom" i "nepromišljenom".

Matis je u govoru u Seulu, Putina uporedio sa paranoičnim likovima iz romana ruskog pisca Fjodora Doostojevskog.

"Putin je lik pravo iz romana Dostojevskog. Ide na spavanje ljut, uplašen, misli da je Rusija okružena noćnim morama", rekao je Matis na skupu u organiziciji Seulskog foruma za međunarodne poslove, Korejskog društva i Centra za strateške i međunarodne studije.

Bivši šef Pentagona nije se mnogo oglašavao u javnosti nakon što je podnio ostavku 2018. godine zbog neslaganja sa tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Matis nije direktno govorio o sporu sa Trumpom, ističući samo da se bivši predsjednik zalagao za netradicionalnu spoljnu politiku koja je dovodila u pitanje američke odnose sa saveznicima.

Matisovi najoštriji komentari bili su o Putinu, za kojeg je naveo da je poremećen i da ne može da donosi pametne odluke zato što pored sebe nema ljude koji bi ga dobro savjetovali.

Na pitanje o najvećim poukama iz ruskog rata u Ukrajini, Matis je odgovorio: "Nesposobni generali ne bi trebalo da vam vode operacije". Takođe je ocijenio da je ruska invazija "taktički nekompetentna" i "strateški nepromišljena".

Ruski predsednik Vladimir Putin na skupu u Turkmenistanu (Foto: AP)
Ruski predsednik Vladimir Putin na skupu u Turkmenistanu (Foto: AP)

“Rat je dovoljna tragedija bez dodate gluposti", naglasio je bivši američki sekretar za odbranu. Kritikovao je i Kinu zbog sve tješnjih odnosa sa Rusijom i nespremnosti da izrazi protivljenje ratu u Ukrajini.

Jedna zemlja "ne može biti velika ako podržava rusku kriminalnu invaziju na Ukrajinu", poručio je Matis.

Komentarišući svoj mandat pod Trumpom, Matis je govorio o "intenzivnom periodu", a Trumpa nazvao "neuobičajenim liderom", ali nije direktno kritikovao bivšeg predsjednika.

"Demokratije će nekada biti populističke i raskidaće sa tradicijom. U prirodi je demokratija da povremeno isprobavaju ideje", naveo je Matis. Dodao je da bi Amerikanci na to trebalo da odgovore tako što će "i dalje imati povjerenja u institucije" i "u one koji s vama nisu saglasni".

Matis je govorio u Južnoj Koreji, američkom savezniku koji je osjetio dramatične posljedice Trumpove netradicionalne spoljne politike.

Na pitanje o Trumpovim samitima sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, Matis je rekao da nikada nije bio optimista u pogledu tih razgovora, ali da su diplomatski napori bili "ispravan potez".

“Kada je riječ o rezultatima, nije ih bilo", ocijenio je bivši šef Pentagona. Takođe je pozdravio novog južnokorejskog predsjednika Jun Suk-jeola koji želi da njegova zemlja igra veću ulogu u svijetu. Jun je ove nedelje prisustvovao NATO samitu u Madridu, kao prvi južnokorejski lider na sličnom skupu.

Matis je međum upozorio protiv nedavnih poziva u Seulu da se Južna Koreja nuklearno naoruža.

“Nije vam potrebno nuklearno naoružanje na poluostrvu da osigurate da postoji dugoročno odvraćanje dok god postoji povjerenje između Južne Koreje i SAD", istakao je Matis.

Ankete pokazuju da većina Južnokorejaca podržava nabavku nuklearnog naoružanja naročito dok Sjeverna Koreja nastavlja da razvija svoj arsenal.

Trebalo bi da uradite sve što možete da izbjegnete nuklearno naoružavanje. To je užasno oružje", upozorio je Matis.

Šta praktično znači odluka Vrhovnog suda o emisiji štetnih gasova?

Termoelektrana, ilustracija

Vrhovni sud SAD je donio odluku da ograniči ovlaštenja federalne vlade SAD u suzbijanju štetnih gasova. Praktično je ograničio ovlaštenja Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) da reguliše emisiju štetnih gasova iz termoelektrana i gasnih elektrana, u okviru Zakona o čistom vazduhu.

Vrhovni sud smatra da o tom pitanju, umjesto EPA, treba da odlučuje Kongres.

Lideri Zapadne Virdžijije, države koja je lider u proizvodnji uglja, pozdravili su ovu presudu, dok je Bidenova administracija ocijenila da će zemlju "vratiti unazad". Procjenjuje se da termoelektrane emituju oko 30 odsto ugljen dioksida.

Šta znači odluka suda u kontekstu klimatskih promjena?

Kratkoročno, znači da će Bidenovoj administraciji biti teže da ostvai ambiciozne ciljeve u borbi protiv klimatskih promjena - da smanji emisije štetnih gasova za polovinu do 2030, a da do 2035. električna mreža bude potpuno nezavisna od uglja.

Sada je sve to pod znakom pitanja, jer je sud ta ovlaštenja prepustio Kongresu. A to znači da su Bidenu male šanse da progura svoju agendu, zbog toga što demokrate imaju 50 mjesta u Senatu - a jedan od njihovih senatora je Džo Menčin iz Zapadne Virdižinije.

"Nažalost, klimu nije briga za našu politiku", kaže klimatolog Viktor Đensini, i dodaje da "to što je sud prepustio Kongresu da odlučuje o emisiji ugljen dioksida, govori da nije razmišljao u najboljem interesu planete".

Šta ova odluka znači za ljude?

Budući da će borba protiv klimatskih promjena ovime biti usporena, borci za zaštitu životne sredine upozoravaju da će nivo mora porasti, kao i da treba očekivati da se nastave ekstremni vremenski uslovi - vrućine i suše.

"Ova presuda će najviše uticati na one ljude koji žive blizu termoelektrana, koji su svakodnevno izloženi štetnim gasovima", kaže Sabrina Mekormik sa univerziteta Džordž Vašington.

Guverner Kalifornije Gevin Njusom najavio je da će, uprkos presudi, ta država nastaviti da primjenjuje stroge standarde za emisiju štetnih gasova koji dolaze iz saobraćaja.

Šta će Kongres uraditi?

Vrhovni sud ocjenjuje da je na Kongresu da precizira "velika pitanja" kao što su klimatske promjene. Ali, to je malo vjerovatno.

Demokrata sa Roud Ajlenda, Šeldon Vajthaus, kaže da je sud odlukom vezao ruke vladi.

"Stvar je u sljedećem: oni brane Agenciji za zaštitu životne sredine da reguliše ovu oblast i šalju pitanje u Kongres - gdje razne stvari bivaju blokirane zbog pravila filibaster. Takođe, u Kongres ulazi i veliki novac zagađivača, koji sprječava da se nešto promijeni", kazao je on za AP.

Republikanska senatorka iz Zapadne Virdžinije, Šeli Mur Kapito, pozdravila je odluku Vrhovnog suda.

"Da je Kongres htio da Agenciji za zaštitu životne sredine da nadležnosti koje mijenjaju cijelu našu ekonomije, Kongres bi to već uradio", kaže Kapito.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG