Linkovi

Izdvojeno

Izbor rukovodstva VSTV-a bez reformi nedovoljan korak za vraćanje povjerenja u pravosuđe

Sjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća. (Izvor: BIRN BiH)

Izbor novog rukovodstva Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) bez provedenih reformi u pravosuđu teško da će predstavljati promjenu u odnosu na ranije izabrano rukovodstvo, niti će njime biti omogućeno vraćanje povjerenja javnosti, smatraju sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Izbor novog predsjednika i dva potpredsjednika VSTV-a predviđen je među prvim tačkama sjednice koja se održava u srijedu i četvrtak. Novo rukovodstvo bira se nakon ostavke ranijeg predsjednika Milana Tegeltije. On je u decembru 2020. godine podnio ostavku na funkciju predsjednika i člana Vijeća.

Ovu odluku Tegeltija je donio nakon što je zaključkom Vijeća pozvan da razmotri mogućnost podnošenja ostavke na mjesto predsjednika VSTV-a BiH nakon objavljenog audiosnimka razgovora između Tegeltije i bivše članice VSTV-a Milijane Buhe o imenovanju njene sestre na pravosudnu funkciju.

Podnošenje ostavke od Tegeltije je na toj sjednici tražilo devet od 14 prisutnih članova Vijeća, dok je za zaključak o razmatranju ostavke, zbog narušavanja partnerstva između VSTV-a i njegovih strateških međunarodnih partnera, glasalo njih sedam, uključujući i Tegeltiju.

Članovi VSTV-a koje je BIRN BiH kontaktirao nisu željeli komentarisati novi izbor rukovodstva ovog tijela. Niko od članova do sada nije javno potvrdio svoju kandidaturu.

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala u BiH kaže za BIRN BiH kako bi trebala postojati transparentnija procedura kandidature, pri čemu bi bili predviđeni kriteriji i naloženo predstavljanje programa kandidata.

“Međutim, ni same procedure ne garantuju integritet procesa. Otvaranje procesa bi bilo osiguranje da su pravi kandidati izabrani”, navodi Korajlić.

Biranje novog rukovodstva po starim pravilima

Izbor predsjednika i dva potpredsjednika Vijeća propisan je Zakonom o VSTV-u pri čemu svaki član Vijeća može predložiti kandidata za poziciju predsjednika, uključujući i sebe.

“Izbor predsjednika vrši se tajnim glasanjem zaokruživanjem imena ili broja pored imena kandidata na glasačkom listiću”, navedeno je u Zakonu.

Na posljednjim izborima rukovodstva VSTV-a 2018. godine Željka Radović je predložila Tegeltiju za predsjednika, nakon čega je on kao jedini kandidat i izabran za ovu funkciju.

Kandidate za potpredsjednike predložila je Berina Alihodžić. Kao jedini prijedlog, za potpredsjednice su izabrane Jadranka Lokmić Misirača i Ružica Jukić.

Korajlić smatra da izbor novog rukovodstva nije dobro započeo, te da se nakon ostavke bivšeg predsjednika moglo vidjeti “nesnalaženje i nepokazivanje znanja u funkcioniranje sistema”, što prema njenim riječima ne ulijeva povjerenje u novi izbor.

“Možda se možemo nadati da u prvom periodu nećemo imati afera jer je i prethodnom rukovodstvu trebalo neko vrijeme. Međutim, dok god ne budemo imali ozbiljnu reformu izbora članova i uspostavu integriteta, mislim da će se ovo ovako održavati”, kaže Korajlić.

Ona pojašnjava kako situacija sa nacionalnim ključem utječe na to da li su izabrani najkvalitetniji kandidati.

“Time se proces izbora sve više subjektivizira, zbog čega je potrebno sve zakonski definirati”, smatra Korajlić.

Zakonom o VSTV-u je propisano da predsjednik i dva potpredsjednika ne mogu biti pripadnici istog konstitutivnog naroda, ali Zakonom nisu predviđeni propisi o nacionalnom balansu rukovodećih pozicija na nivou države.

Branko Perić, sudija Suda BiH i bivši predsjednik VSTV-a, smatra da se “priča oko novog predsjednika neće dobro završiti”, navodeći kako je “od 2004. godine na čelu Vijeća je član srpske nacionalnosti”.

“Ne vidim da gore sjede ljudi koji znaju šta su strateški pravci i ne mislim da ima nade po pravosuđe”, kazao je Perić, dodajući kako se Vijeće ne treba oslanjati na raspored drugih institucija po etničkom principu.

“VSTV treba biti tačka od koje počinje primjena principa etničke ravnopravnosti”, rekao je Perić.

VSTV dio problema pravosudne zajednice

Prema ranije objavljenim izvještajima o stanju u pravosuđu u BiH, VSTV je označen kao dio problema, pri čemu se u Izvještaju stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini, takozvanom Priebeovom izvještaju, navodi kako je VSTV propustio priliku da uspostavi integritet.

“Ozbiljni propusti pravde su postali vidljivi zbog nedostatka liderskih sposobnosti, navoda politizacije i sukoba interesa, neefikasne organizacije, otvorenosti i transparentnosti, i konačno, nesposobnosti da provede reforme”, navodi se u izvještaju.

Da bi se stanje u VSTV-u počelo popravljati potreban je novi Zakon o ovoj instituciji, smatra Vehid Šehić, bivši sudija i predsjednik Foruma građana Tuzla koje je predložilo Nacrt zakona o VSTV-u.

“Ovo je izbor po starom Zakonu. Mora se donijeti novi zakon i po njemu izabrati članove VSTV-a i onda izvršiti reizbor sudija i tužilaca u BiH, te kroz taj reizbor otkloniti truhlo tkivo u tužilaštvima i sudovima koje je generator velikog nepovjerenja građana”, kaže Šehić, dodajući kako od novog izbora rukovodstva ne očekuje puno.

“Ja ne znam ko će biti izabran, ali ne očekujem ništa posebno, jer kad se vraća povjerenje, to je dug period, a mnogo je toga što ne valja ni u sudskoj ni tužilačkoj vlasti”, navodi Šehić.

Korajlić smatra da se s obzirom na izmijenjen odnos snaga u VSTV-u “možda promisli pri izboru novog rukovodstva”.

“Ipak, na sceni su brojni pritisci i lobiranja, opet se izbor vrši na osnovu interesnih lobiranja sa različitih strana, što političkih, što unutar samog pravosuđa, pa ne možemo očekivati da sam izbor bude utoliko objektivan i da se zasniva na zaslugama, kompetencijama i objektivnosti u radu”, kaže Korajlić.

Zbog toga, kako navodi, smatra da se promjenom rukovodstva ništa neće promijeniti.

“Dok god ne budemo imali novi, ozbiljniji zakon o VSTV-u koji će zamijeniti način funkcionisanja, ovo je sve nastavak iste prakse”, kaže Korajlić.

Izmjene Zakona o VSTV-u u proceduri su od 2018. godine, ali još nisu predlagane Parlamentu. Njima se namjeravaju riješiti nedostaci u pogledu imenovanja i disciplinskih postupaka, sukoba interesa, te prijave imovinskog stanja.

See all News Updates of the Day

SAD: Tornado usmrtio najmanje 25 ljudi

Silver City nakon tornada, 25. mart 2023.

Predsjednik Joe Biden objavio je u nedjelju izvanredno stanje za Mississippi, stavljajući savezna sredstva na raspolaganje okruzima Carroll, Humphreys, Monroe i Sharkey, područjima koja su u petak najteže pogođeni tornadom koji je harao deltom Mississippija, jednom od najsiromašnijih regija u SAD-u.

Najmanje 25 ljudi je poginulo, a desetine su povrijeđene drugih u Mississippiju dok je oluja harala kroz nekoliko gradova na svom putu dugom sat vremena. Jedan muškarac je poginuo nakon što se njegova kuća prikolica nekoliko puta prevrnula u Alabami.

Ekipe za potragu i oporavak u nedjelju su nastavile sa zastrašujućim zadatkom kopanja po ruševinama sravnjenih i uništenih kuća, poslovnih zgrada i općinskih ureda nakon što su stotine ljudi raseljene.

Administratorica Federalne agencije za upravljanje hitnim situacijama Deanne Criswell trebala je posjetiti državu u nedjelju kako bi procijenila razaranje.

FEMA koordinator John Boyle imenovan je da nadgleda savezne operacije oporavka. Nakon Bajdenove deklaracije, federalna sredstva mogu se koristiti za napore za oporavak, uključujući privremeni smještaj, popravke kuća, kredite koji pokrivaju neosigurane gubitke imovine i druge individualne i poslovne programe, navodi se u saopćenju Bijele kuće.

Tornado u petak navečer razorio je dio grada Rolling Fork od 2.000 stanovnika, pretvorivši kuće u hrpe ruševina, prevrnuvši automobile na bokove i srušivši gradski vodotoranj.

Republikanci traže od Blinkena da dostavi dokumente o američkom povlačenju iz Afganistana

Republikanci traže od Blinkena da dostavi dokumente o američkom povlačenju iz Afganistana
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:45 0:00

Predsjedavajući Odbora za spoljne poslove, većinski republikanskog Zastupničkog doma, Michael McCaul zahtijeva od američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena da dostavi dokumente o brzom povlačenju Sjedinjenih Država iz Afganistana 2021.

Američki umjetnik otputovao u Ukrajinu kako bi kuhao za raseljenje

Američki umjetnik otputovao u Ukrajinu kako bi kuhao za raseljenje
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

Tokom svoje dugogodišnje karijere, Scott Cohen iz Marylanda je bio dramski pisac i umjetnik. Međutim, njegov najnoviji projekat je umjetnost kuhanja.

DeSantis o ratu u Ukrajini, Putina nazvao "ratnim zločincem"

Guverner Floride Ron DeSantis

Guverner Floride Ron DeSantis ove nedjelje je nazvao ruskog predsjednika Vladimira Putina "ratnim zločincem" i osudio njegovu invaziju na Ukrajinu, nakon što je ranije bio kritikovan zbog primjedbi u kojima se založio za smanjenje američke podrške ukrajinskim snagama.

DeSantis, za koga se očekuje da će kasnije ove godine objaviti kandidaturu za republikansku predsjedničku nominaciju za izbore 2024, ranije je opisao rat u Ukrajini kao "teritorijalni spor" koji ne predstavlja "vitalni nacionalni interes" Sjedinjenih Država.

Ove riječi su mnogi odmah osudili, uključujući i brojne republikance sa dugogodišnjim stažom u Kongresu, iako podrška kontinuiranoj pomoći SAD Ukrajini jenjava u značajnom dijelu republikanskog biračkog tijela.

Tvrdi da je pogrešno okarakterisan

U intervjuu sa britanskim novinarom Piersom Morganom koji je emitovan u četvrtak uveče na televiziji Fox, DeSantis je rekao da su njegovi komentari - posebno oni koji su opisivali rat kao teritorijalni spor - bili "pogrešno okarakterisani".

Morgan, koji je u srijedu najavio inervju u kolumni u New York Postu, opširno je citirao objašnjenje guvernera Floride za taj komentar.

"Kada sam ga konkretno pitao da li se kaje što je upotrijebio frazu 'teritorijalni spor', DeSantis je odgovorio: 'Pa, mislim da je to pogrešno okarakterisano. Očigledno, Rusija je izvršila invaziju [prošle godine] — to je bilo pogrešno. Napali su Krim i zauzeli ga 2014. — to je bilo pogrešno'".

"'Ono na šta sam mislio je gde se sada vode borbe, a to je taj istočni pogranični region Donbas, pa Krim, vi imate situaciju u kojoj je to držala Rusija. Ne mislim opravdano, ali jeste. Tamo ima mnogo etničkih Rusa.'"

Prema Morganu, DeSantis je nastavio objašnjenjem zašto misli da Rusija nije prijetnja onako kako ju je Bidenova administracija prikazala: "Mislim da je šira poenta - OK, Rusija ne pokazuje sposobnost da zauzme Ukrajinu, da sruši vladu ili svakako da ugrozi NATO. To je dobra stvar".

Bidenova administracija je opisala podršku Ukrajini kao sprečavanje dubljeg uključivanja SAD u širi sukob.

DeSantis je rekao Morganu da to vidi drugačije: "Jednostavno mislim da to nije dovoljan interes za nas da eskaliramo veće učešće. Ne bih želio da vidim američke trupe umiješane tamo. Ali ideja da je Rusija nekako opravdano [u invaziji] — to je besmislica."

"Benzinska pumpa" sa nuklearnim oružjem

Takođe u intervjuu, DeSantis je ismijao veliku zavisnost Rusije od izvoza fosilnih goriva i rekao da zemlja nema kapacitet da reaguje na ono što se čini da je Putinov plan - da rekonstruiše sferu uticaja bivšeg Sovjetskog Saveza.

"Mislim da on ima velike ambicije", rekao je DeSantis o Putinu. "Mislim da je neprijateljski nastrojen prema Sjedinjenim Državama, ali mislim da ono što smo vidjeli jeste da on nema konvencionalnu sposobnost da ostvari svoje ambicije. I tako, on je u suštini benzinska pumpa sa gomilom nuklearnog oružja, a jedna od stvari koje bismo mogli da radimo bolje je da koristimo sopstvene energetske resurse u SAD".

DeSantisovi komentari su podsjećali na one pokojnog Johna McCaina, koji je bio republikanski senator i predsjednički kandidat. Poznat po svom ratobornom odnosu prema Rusiji, on je svojevremeno ismijavao naciju kao "benzinsku pumpu koja se maskira u državu".

Odgovor Zelenskog

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, u intervjuu urednicima časopisa Atlantic, prošle nedjelje je odgovorio DeSantisu argumentom da ulaganje Amerike u odbranu njegove zemlje sprečava širi sukob koji bi mogao da uvuče SAD i njihove NATO saveznike.

"Ako ne budemo imali dovoljno oružja, to znači da ćemo biti slabi. Ako budemo slabi, oni će nas okupirati", rekao je Zelenski. "Ako nas okupiraju, biće na granicama Moldavije i okupiraće Moldaviju. Kada okupiraju Moldaviju, [ići će kroz] Bjelorusiju i okupiraće Letoniju, Litvaniju i Estoniju."

"To su tri baltičke zemlje koje su članice NATO-a", dodao je on. "Oni će ih okupirati. Naravno [stanovnici baltičkih država] su hrabri ljudi i oni će se boriti. Ali oni su mali. I nemaju nuklearno oružje. Dakle, Rusi će ih napasti, jer to je politika Rusije, da vrati sve zemlje koje su ranije bile deo Sovjetskog Saveza."

Mnogi stručnjaci za spoljnu politiku izrazili su sumnju u vjerovatnoću da će Rusija odlučiti da izvrši invaziju na bilo koju od zemalja koje su pod zaštitom NATO sporazuma o međusobnoj odbrani.

Poteškoće politike

DeSantisov potez da razjasni stav o Ukrajini naglašava poteškoće sa kojima će se po tom pitanju vjerovatno suočiti bilo koji republikanski predsjednički kandidat, zbog produbljivanja podela unutar stranke.

Za republikance, rekao je William A. Galston, viši saradnik u Programu za studije upravljanja Brookings instituta, "pronalaženje održivog puta po pitanju Ukrajine je veoma teško, jer je stranka podijeljena između tradicionalističkog i populističkog krila po tom pitanju".

"Tradicionalistički stav je da se od Sjedinjenih Država, iz razloga koji se tiču i njihovih interesa i vrednosti, zahtijeva da se suprotstave agresiji, kao što je ona koju je Rusija pokrenula na Ukrajinu i da podrže indirektno, a u nekim slučajevima i direktno, vojni napor da se tome suprotstavi", rekao je Galston za Glas Amerike.

"Populističko krilo partije zauzima stav da se ova borba nas ne tiče i - uopšteno govoreći - da se interesima Sjedinjenih Država najbolje služi tako što se u najvećoj mogućoj mjeri kloni stranih komplikacija, posebno vojnih", rekao je.

U ovom trenutku, podela je najvidljivija kada se uporede pozicije dva vodeća predsjednička kandidata stranke sa pozicijama njenih veterana spoljne politike u Kongresu.

I bivši predsjednik Donald Trump i DeSantis izrazili su sumnju da je u interesu SAD da nastave da podržavaju Ukrajinu. U nedavnoj anketi univerziteta Monmouth, njih dvojica su dobila 80 odsto podrške — 44 odsto za Trumpa i 36 odsto za DeSantisa — kada su potencijalni glasači Republikanske stranke upitani koga podržavaju za predsjedničku nominaciju.

U Kongresu su, međutim, istaknuti republikanci iskazali nepokolebljivu podršku Ukrajini.

"Mislim da je većinsko mišljenje republikanaca u Senatu da Sjedinjene Države imaju vitalni interes nacionalne bezbjednosti u zaustavljanju ruske agresije", rekao je novinarima prošle nedjelje John Thune, drugorangirani republikanac u Senatu.

Brige zbog propasti nekoliko banaka šire se širom svijeta

Brige zbog propasti nekoliko banaka šire se širom svijeta
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:07 0:00

Zabrinutost oko nedavne propasti nekih banaka se širi svijetom, od New Yorka, preko Evrope, do Pekinga. Centralne banke rade na smirivanju ulagača i financijskih tržišta. Iz Kalifornije, gdje je sve počelo propašću Silicon Valley Bank, javlja se Mike O'Sullivan.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG