Linkovi

Vrhovni sud ukida afirmativnu akciju na fakultetima, Biden oštro protiv


Protest ispred Vrhovnog suda zbog ukidanja adirmativne akcije. (Foto: REUTERS/Evelyn Hocksteinon)
Protest ispred Vrhovnog suda zbog ukidanja adirmativne akcije. (Foto: REUTERS/Evelyn Hocksteinon)

Vrhovni sud ukinuo je afirmativnu akciju prilikom prijema na fakultete, čime će institucije za visoko obrazovanje morati da nađu nove načine da imaju raznovrsnu populaciju studenata.

Većina konzervativnih sudija drastično je promijenila planove za prijem na Harvard i na Univerzitet Sjeverne Karoline, najstarije privatne i državne fakultete.

Predsjedavajući sudija John Roberts naveo je da studenti "treba da budu rangirani na osnovu njihovih iskustava kao pojedinci, a ne na osnovu rase. Mnogi univerziteti su dugo radili suprotno. Dok su tako postupali, pogrešno su zaključili da osnova identiteta osobe nije u stremljenju ka najboljem, ka naučenim vještinama ili lekcijama, već u boji kože. Istorija našeg Ustava ne toleriše takav izbor."

Sudija Clarence Thomas, drugi crni sudija u istoriji koji je dugo tražio ukidanje afirmativne akcije, napisao je da je odluka "pokazuje kakva je priroda prijema na fakultet: nenavođena, sa pogodonostima prema rasi, u cilju kreiranja miješanja rasa u početnim časovima".

Sudija Sonia Sotomayor napisala je u neslaganju sa odlukom da se time "vraćaju unazad decenije nevjerovatnog i značajnog napretka".

I Thomas i Sotomayor koji su priznali koliko je afirmativna akcija značila njima za upis na fakultet učinili su rijedak presedan, čitajući svoja mišljenja naglas u sudnici.

U odvojenom mišljenju, sudija Ketanji Brown Jackson, prva žena crnkinja među sudijama, nazvala je odluku "istinskom tragedijom za sve nas".

Glasovi su bili 6 prema 3 u slučaju Sjeverne Karoline i 6 prema 2 u slučaju Harvarda. Jackson nije glasala u slučaju Harvard jer je tamo članica savjetodavnog upravnog odbora.

Predsjednik Amerike Joe Biden naveo je da se "oštro ne slaže" sa odlukom suda i pozvao fakultete da daju "zadnju riječ".

"Ne smiju da odbiju svoju obavezu da osiguraju da studentski odbori raznovrsnih porijekla i iskustva reflektuju kakva je Amerika", naveo je Biden u obraćanju tim povodom iz Bijele kuće.

Vrhovni sud je dvaput razmatrao prijemne programe i rasna pitanja u posljednjih 20 godina, posljednji put 2016, ali to je bilo prije nego što je troje sudija koje je imenovao bivši predsjednik Donald Trump ušlo u sastav vijeća.

U raspravi krajem oktobra, šestero konzervativnih sudija imalo je dileme u vezi sa praksom, koju je uvela odluka Vrhovnog suda 1978. Niži sudovi također su podržali programe Harvarda i Univerziteta Sjeverne Karoline, odbijajući tvrdnje da su škole diskriminisale bijele i azijsko-američke kandidate.

Rasprava oko prijema na koledž jedna je od većih slučajeva koji se tiču rasnih pitanja u Americi i o čemu odlučuje većinski konzervativan, ali do sada najraznvrsniji sastav suda ikad. Od devet sudija, četiri su žene, dvoje je crnaca i jedna Latinoamerikanka.

Slučaj afirmativne akcije je pokrenuo konzervativni aktivista Edward Blum, koji je ranije pokušao da ospori i afirmativnu akciju na Univerzitetu Texas, kao i slučaj koji se završio tako što je sud 2013. okončao ključne preporuke u Zakonu o glasačkim pravima.

Blum je osnovao organizaciju "Studenti za pošteni prijem", koja je podnijela prijave protiv dvije školske ustanove 2014. Grupa je navela da Ustav zabranjuje pozivanje na rasu prilikom prijema na fakultet i tražila da se promijeni ranija odluka Vrhovnog suda koja tvrdi suprotno.

Školske ustanove su odgovorile da koriste pozivanje na rasu na limitriani način, ali dodaju da ako se to eliminiše kao faktor, rezultat bi bio da bi bilo teško da studentska tijela reflektuju kako izgleda Amerika. Na šest najboljih univerziteta, broj studenata koji nisu bijeli povećao se za 55 odsto od 2010. godine do 2021, prema federalnim podacima. Ta grupa gdje su američki starosjedioci, Azijati, crnci, Latinoamerikanci i miješane rase, činile su 35 odsto studenata u domovima u 2021, što je za 27 odsto više nego 2010.

Kraj afirmativne akcije u visokom školstvu u Kaliforniji, Michiganu, saveznoj državi Washington, doveo je do velikog pada prijema studenata predstavnika manjine. One su među devet država koje zabranjuju uzimanje u obzir rase kod prijema na javne koledže i univerzitete. Ostale su Arizona, Florida, Georgia, Nebraska, New Hampshire i Oklahoma.

XS
SM
MD
LG