Val masovnih prosvjeda koji već dva mjeseca potresa arapski svijet za sada je zaobišao Saudijsku Arabiju. Riječ je o zemlji koja je istovremeno apsolutistička monarhija, najveći svjetski izvoznik nafte te ključni saveznik Amerike u regiji. No, i u Saudijskoj Arabiji posljednjih se tjedana također čuju pozivi na političke reforme a najavljeni su i veći prosvjedi.
Mnogi analitičari misle da u Saudijskoj Arabiji nisu mogući masovni prosvjedi poput onih u Tunisu, Egiptu ili Jemenu. Za to je Saudijska Arabija previše konzervativna – tvrde oni. Drugi se pak ne slažu s time, te ukazuju na činjenicu da je u Rijadu, glavnom gradu Saudijske Arabije, najavljen masovni oporbeni skup. Uz to, stotinjak vodećih saudijskih intelektualaca, poslovnih ljudi i aktivista objavilo je peticiju u kojoj od saudijskog kralja Abdulaha traže da provede duboke političke i društvene reforme. Oni žele da Saudijska Arabija postane ustavna monarhija.
Ove događaje analizira komentator saudijskog lista Al-Watan Saud Kabli: "Još je uvijek vrlo rano za te stvari koje oni traže. Ne postoji kritična masa za takve promjene. Naravno, postoje grupe koje žele ovo ili ono, no njih još uvijek više pokreću emocije a manje razum. Nema koherentne vizije o prirodi promjena, čak niti među mlađim ljudima. Za to će trebati neko vrijeme."
Saud Kabli podsjeća da je u njegovoj zemlji i samo organiziranje javnih prosvjeda – protuzakonito. Riječ je o izrazito konzervativnoj zemlji u kojoj nije uobičajeno da se netko otvoreno i javno protivi vlasti. Ne postoje niti političke stranke a niti zakonodavno, predstavničko tijelo poput parlamenta.
Saud Kabli kaže da je njegovoj zemlji potreban dijalog o promjenama, ali ne i promjena vlasti: "U vlasti bi trebalo biti više mladih, da promoviraju viziju koja je njima prihvatljiva. Čuju se pozivi na uspostavu ustavne monarhije. Međutim, ne možete imati ustavnu monarhiju ako nemate jaki parlament, koji se bira na izborima. U Saudijskoj Arabiji sve to još ne postoji. Mora se tek inicirati proces koji će postupno dovesti do svih tih promjena. A to se jedino može učiniti ako krene dijalog."
Vjerojatno potaknut nemirima u drugim arapskim zemljama, saudijski je kralj Abdulah nedavno objavio program pomoći svojim građanima, vrijedan 37 milijardi dolara. Država je mnogima oprostila dugove. Zaposleni u državnoj administraciji dobili su povišice od oko 15 posto. Novim bračnim parovima kao i poduzetnicima-početnicima ponuđeni su beskamatni zajmovi. No, kritičarima na domaćem planu to nije bilo dovoljno. Oni žele dalekosežne političke reforme, koje bi uključivale pravo na osnivanje političkih stranaka te uspostavu zakonodavnog tijela.
Marina Ottaway, direktorica Odjela Zaklade Carnegie za Srednji istok, upozorava da će biti vrlo teško provesti ove reforme: "Saudijska je Arabija jedan od najtežih slučajeva u arapskom svijetu. U njoj zaista morate krenuti od početka. Mislim da američka vlada uopće nema pojma što bi tamošnje vlasti trebale učiniti da ta zemlja postupno postane demokratska država. To nitko ne zna."
Ne zna se niti hoće li se u Saudijskoj Arabiji održati masovniji prosvjedi, po uzoru na ostale arapske zemlje. Ministarstvo unutrašnjih poslova navijestilo je da će učiniti sve kako bi se održala stabilnost u zemlji. A ako dođe do nasilja, Washington će biti u teškoj poziciji. S jedne strane, veže ga savezništvo sa saudijskom kraljevskom obitelji. S druge strane, Amerika u svim situacijama poput ove naglašava svoju odanost demokratskim načelima, od kojih su najvažnija sloboda govora i sloboda mirnog prosvjeda.