"Mi ćemo nastaviti dalje da funkcionišemo na bazi pristupa toj imovini. Nismo spremni ni za kakvo popuštanje na tom pitanju", izjavio je Milorad Dodik 2. marta nakon sastanka u Banjaluci sa predstavnicima političkih partija koje čini vladajuću koaliciju Republici Srpskoj.
Radi se o zakonu koji reguliše pravo vlasništva nad imovinom koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti u bh. entitetu Republika Srpska.
"Ako se bude postupalo u suprotnosti sa odlukom o privremenoj mjeri, ne trebamo obavještavati Tužiteljtvo BiH. Ono to treba pratiti po službenoj dužnosti", kazala je Galić.
Ustavni sud je odlučivao po apelaciji Denisa Bećirovića, člana Predsjedništva BiH, člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, 11 poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, te pet delegata Doma naroda Parlamenta BiH.
Kako je rekla Galić, protiv odluke je glasao sudija Zlatko M Knežević.
"Nije bilo pritisaka na Ustavni sud, moram otvoreno kazati. To je bila procjena suda. Bilo je više medijskih pritisaka koji ne utječu na Ustavni sud", kazala je Galić.
Zakon o nepokretnostima koje se koriste za rad javnih vlasti je stupio na snagu 28. februara, potvrđeno je tada za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RS).
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je dan ranije suspendovao ovaj zakon.
Prema njemu, nepokretna imovina koju koriste vlasti RS-a, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge službe koje je osnovao RS, "po sili zakona" pripada njima. To je u suprotnosti sa odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BIH.
Visoki predstavnik je naglasio 27. februara da se pitanje državne imovine "ne može riješiti jednostranim mjerama i podsjetio sve donosioce odluka da je Parlamentarna skupština BiH pravo mjesto za rješavanje ovog pitanja".
"Nalog od 12. aprila 2022. godine sada se primjenjuje na novi Zakon RS sa istim nazivom, što faktički znači da se primjena navedenog zakona obustavlja do konačne odluke Ustavnog suda BiH o njegovoj usklađenosti sa Ustavom BiH, odnosno dok Ustavni sud ne donese privremenu mjeru u vezi sa navedenim zakonom. Dok sud ne donese odluku u vezi s ovim pitanjem, mora se izbjeći bilo kakva pravna nesigurnost", navodi se u odluci visokog predstavnika u BIH.
Schmidt je 12. aprila stavio van snage Ukaz tadašnje predsjednice Republike Srpske, Željke Cvijanović o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, do odluke Ustavnog suda BiH.
Pitanje državne imovine bez rješenja godinama
Vijeće za provođenje mira (PIC) u BiH je u septembru 2004. godine zatražilo od Bosne i Hercegovine da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine.
Vijeće čine SAD, Rusija, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija, te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska.
Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.
Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH kao državna je definisana nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.
Državnom je definisana i ona imovina kojom je BiH upravljala kao nekadašnja republika u sastavu SFRJ do 31. decembra 1991. godine, u vrijeme izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ.
Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2005., koji je nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown, zabranjeno je raspolaganje državnom imovinom BiH.
