Linkovi

Uspješna transplantacija bubrega sa svinje na čovjeka pomjera granice medicine


Hirurška procedura je izvršena je 25. septembra u bolnici NYU Langone Health.
Hirurška procedura je izvršena je 25. septembra u bolnici NYU Langone Health.

Jedan od problema današnje medicine jeste nedostatak organa za transplantaciju. Naučnici pokušavaju napraviti zamjene za organe pomoću genetički modificiranih svinja.

Američki hirurzi su nedavno uspješno izvršili privremenu transplantaciju bubrega sa svinje na čovjeka i organ je bio funkcionalan. Za neke – ovo je veliki napredak u medicini, za druge – bizaran eksperiment koji ne treba nastavljati.

Ove vrste transplantacija, s jedne vrste na drugu, nazivaju se ksenotransplantacije i već neko vrijeme se radi na ovim projektima. U ovoj domeni su posebno značajna istraživanja tima iz Salk Instituta u La Jolli, koja vodi Juan Carlos Ispisua Belmonte.

Spomenuta hirurška procedura izvršena je 25. septembra u bolnici NYU Langone Health, pa primatelj je bio pacijent kod kojeg je mozak bio mrtav. Bubreg svinje je povezan s pacijenticinim krvotokom u području natkoljenice, van tijela.

„Imao je apsolutno normalnu funkciju”, rekao je za AP dr. Robert Montgomery, koji je vodio hirurški tim prošlog mjeseca na NYU Langone Health u New Yorku. „Nije imao trenutno odbijanje zbog kojeg smo se brinuli.”

Ksenotransplantacije dugo nisu imale uspjeha, jer specifične molekule, kompleksi šećera i proteina na površini stanica drugih životinja, poput svinje ili majmuna, izazivaju trenutno odbacivanje organa kod čovjeka. Zato je jedna od opcija stvaranje himera životinja i male količine ljudskih stanica koji bi bili prilagođeniji za davanje organa.

Svinje imaju prednosti u odnosu na majmune i majmune. Proizvode se za hranu, pa njihova upotreba za organe izaziva manje etičkih briga. Svinje imaju velika legla, kratke periode gestacije i organe uporedive sa ljudskim.

Svinjski srčani zalisci se takođe decenijama uspešno koriste kod ljudi. Heparin koji razrjeđuje krv se dobiva iz crijeva svinje, a u Kini je 2015. dozvoljena za transplantaciju rožnjača svinja sa koje su uklonjene sve stanice.

U slučaju iz bolnice NYU Langone Health, istraživači su držali tijelo preminule žene na respiratoru nakon što je njena porodica pristala na eksperiment. Žena je željela da donira svoje organe, ali oni nisu bili prikladni za tradicionalno doniranje.

Svinja koja je bila donor bubrega, pripadala je stadu koje je prošlo genetičku proceduru uređivanja kako bi se izbacio gen koji proizvodi jedan šećer, što bi inače izazvalo snažan imunološki odgovor i dovelo do odbacivanja organa. Editovanje genoma je izvršila biotehnološka kompanija Revivicor, dio United Therapeutics. Ovo je drugačiji pristup od pristupa Ispisua Belmontea.

Robert Montgomery je također primio organ, i to ljudsko srce osobe koja je bila pozitivna na virus hepatitisa C, jer je pristao da mu se transplantira bilo koje dostupno srce.

„Još uvijek je pitanje šta će se dogoditi za tri sedmice, tri mjeseca, tri godine”, rekao je Montgomery. „Jedini način na koji ćemo zaista moći odgovoriti na to je da radimo kliničke studije na ljudima. Ali mislim da je ovo zaista važan međukorak, koji nam govori da će stvari, barem u početku, vjerovatno biti u redu.”

Montgomery planira da dostavi nalaze naučnom časopisu u narednih mjesec dana i kaže da bi kliničko ispitivanje moglo biti održano za otprilike godinu ili dvije.

Ova vijest je oprezno dočekana u akademskoj zajednici.

„Ovo je ograničeno na vijesti. Čini se da ne postoji recenzirani rad koji bi se mogao pročitati kako bi se jasnije razumjelo koliko su informacije robusne”, kaže za Science Media Centre profesor Alan Archibald, s Katedre za molekularnu genetiku sisara pri Institutu Roslin i Kraljevskoj školi za veterinarske studije Univerziteta u Edinburgu. „Ipak, ovo je potencijalno zanimljiv korak na putu korištenja genetski modificiranih svinja kao izvora organa za transplantaciju”, dodaje on.

„Ovo je značajno naučno dostignuće, a ako bi ovo bilo objavljeno u medicinskom časopisu i potkrijepljeno čvrstim podacima, onda bi to bio naučni proboj, međutim, da bi prešlo u pilot kliničko ispitivanje moraće odgovoriti na etička pitanja i pozabaviti se područjima rizika infekcija primatelja životinjskim virusima”, za Science Media Centre izjavio je Hynek Mergental, hirurg i konsultant iz Univerzitetske bolnice Birmingham.

XS
SM
MD
LG