Izdvojeno
Direktorica USAID-a za RSE: BiH i dalje prijeti otkazivanje pomoći
Korupcija u javnim nabavkama u BiH se mjeri milionima, a razmjere se najbolje vide ako se zna da su one jedan od najvećih dijelova ekonomske aktivnosti u zemlji sa tri milijarde KM (1,5 milijardi eura) godišnje, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nancy Eslick, direktorica američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) za BiH.
Upozorava i na to da BiH mora ozbiljno da nastavi i borbu protiv trgovine ljudima, jer joj i dalje prijeti otkazivanje pomoći.
RSE: Iskustva tokom pandemije pokazala su da je korupcija i dalje jedan od najvećih problema u Bosni i Hercegovini.
Eslick: Mislim da je to činjenica i bez da je kažemo, ali COVID-19 pogađa svakog građanina u BiH i ne prihvata etničke ili geografske podjele i zahtijeva odgovor svakog građanina. Od početka našeg rada USAID i State department su uložili 1,3 milijarde dolara u borbu protiv pandemije, pomoć u 120 zemalja širom svijeta, uključujući i BiH.
USAID je obezbijedio više od 2,2 miliona dolara kako bi pomogao Bosni i Hercegovini da odgovori na izbijanje pandemije COVID-19 i zaštiti svoje građane. Naša pomoć u finansiranju u slučaju nužde pomaže BiH da pripremi laboratorijske sisteme, aktivira pronalaženje slučajeva, njihovo praćenje, podržava stručnjake u odgovoru i pripremi, podiže javnu svijest i uključenost zajednice, kao i jačanje prevencije, te aktivnosti na odgovor u zajednicama u BiH koje su pod najvećim rizikom.
Želim da Vas uvjerim da USAID pomaže mnogo više nego što je to samo finansijski. Pružamo tehničku pomoć, održavamo treninge, jačamo kapacitete, jačamo zdravstvene sisteme, ali i lijekove koji spašavaju živote. Krizne situacije, kakva je danas pandemija, demonstrira iskreno prijateljstvo među državama i ljudsku volju da pomognu jedni drugima.
Nažalost, nije neuobičajeno za neke grupe da ovo turbulentno vrijeme iskoriste ze privatno bogaćenje.
Borba protiv korupcije je jedan od top prioriteta, ne samo za USAID, nego i za građane BiH također. Raširena korupcija je glavna prepreka za put BiH ka samoodrživosti. Svi projekti USAID-a u BiH imaju antikorupcijsku komponentu za podršku dobrom upravljanju i demokratizaciji za ekonomski rast i donošenje odluka.
Javne nabavke se često navode kao dio sveukupnog problema korupcije u BiH. To je, uglavnom, zbog toga što javne nabavke čine jedan od najvećih dijelova ekonomske aktivnosti u zemlji. Godišnje, radi se o 3 milijarde KM (1,5 miliona eura) godišnje. Korupcija u javnim nabavkama mjeri se milionima.
Svjesni smo da korupcija slabi vladavinu zakona i stavlja profit iznad spašavanja ljudskih života, tijekom kriza, kao što je COVID-19. Upravo sam se susrela sa tužiocem i predsjednikom kantonalnog suda u Bihaću i razgovarala o podršci USAID-a njihovim naporima u borbi protiv korupcije. Oni su borci na prvoj liniji protiv korupcije i to je profesija koja nije za one koji se boje političkih moćnika ili one koji se boje osporiti nečije interese.
Američka vlada posvećena je nastavku rada s tužiteljima i sudijama u onim pravosudnim institucijama koje pokazuju poboljšanja i imaju značajan broj slučajeva korupcije. Naš je cilj poboljšati učinak pravosudnih institucija u radu sa slučajevima korupcije, ekonomskom kriminalu, transparentnosti i odzivu pravosudnih institucija, kao i povećanju njihove sposobnosti da budu oslobođeni neprimjerenih vanjskih utjecaja.
Put ka samoodrživosti
RSE: Pandemija je imala značajan ekonomski udar i na BiH. Kakve su Vaše procjene kada je u pitanju oporavak?
Eslick: Ekonomski utjecaji COVID-19 pogodili su i najjače svjetske ekonomije. Kao i mnoge druge zemlje, ekonomija BiH je teško pogođena sa COVID-19 i suočava se s mnogim kratkoročnim i dugoročnim izazovima. Jedan od najvažnijih aspekata potrebnih za povratak od ekonomskih utjecaja COVID-19 je jačanje privatnog sektora.
Neravnoteža ekonomskog modela BiH i ekonomskog okruženja u kojem su javne politike i poticaji usmjereni na javni, a ne na privatni sektor, promovira se potrošnja, radije nego investicije, a uvoz u važnim sektorima nadmašuje izvoz. Zemlja mora stvoriti poslovno okruženje koje pogoduje privatnim investitorima. Politički lideri, vlada i privatni sektor moraju biti u potpunosti posvećeni zajedničkom radu, kako bi se ublažile ekonomske posljedice COVID-19.
USAID je posvećen tome da pomogne bh. ekonomiji da se oporavi od utjecaja COVID-19 i aktivno radi diljem zemlje kako bi pomogao i javnom i privatnom sektoru da kreiraju više radnih mjesta, privuku više investicija i poboljšaju poslovnu klimu. Trenutno provodimo više od 30 projekata kako bi na više načina pomogli zemlji. Pomažemo u poboljšanju ekonomskog rasta, promoviramo efikasne i transparentne vladine institucije i snažno civilno društvo i radimo na tome da pomognemo BiH da razvije multietničko, tolerantno društvo.
Želim reći, a ovo je važno za budućnost Bosne i Hercegovine, da je rad USAID-a - njegove strategije, partnerski modeli i programske prakse usmjeren ka tome da BiH dovede do mjesta u kojem strana pomoć više nije potrebna i može samostalno da funkcioniše.
Mi to nazivamo putem ka samoodrživosti. Kao partner BiH na ovom putu, osnažujemo zemlju da postigne održive rezultate na lokalnom nivou, pomažući joj da mobilizira javne i privatne prihode, jačajući lokalne kapacitete i ubrzavajući razvoj koji vode kompanije. Ovaj pristup njeguje stabilnu, otpornu i prosperitetnu zemlju koja se više oslanja na sebe i daje prednost trajnim partnerstvima. Ovo je dobro za zemlju i dobro je za građane BiH.
Želim spomenuti još jedan od glavnih prioriteta USAID-a u Bosni i Hercegovini - pomažemo vladi BiH da poduzme konkretne mjere u borbi protiv trgovine ljudima. Ukoliko to ne uradi, posljedice po BiH bit će monumentalne u smislu sposobnosti američke vlade da podrži BiH. Ne mogu dovoljno jako ni naglasiti važnost ovoga.
BiH je već tri godine na Listi za praćenje borbe protiv trgovine ljudima (C-TIP) američkog State Departmenta. Američka pomoć BiH se nastavlja samo zbog posebnog odricanja. Osnovni prvi korak u preokretu situacije sa C-TIP-om je provođenje i osiguravanje resursa za nacionalnu Strategiju koju je odobrilo Vijeće ministara BiH.
To znači da BiH mora revitalizirati udarne snage protiv trgovine ljudima, kombinirati sva vladina sredstva za pomoć žrtvama, reformisati regionalne nadzorne timove i poboljšati obuku policajaca, tužilaca i sudija. Drago mi je da je BiH počela raditi na nekim od ovih zadataka, ali još mnogo toga treba učiniti da se makne iz opasne zone, jer je krajnji cilj da se trgovina ljudima zaustavi.
Rušenje barijera među zajednicama
RSE: Obilazite regiju sjeveroistočne Bosne. Zbog čega ste odabrali ovu regiju sada. Ta se regija suočava sa migrantskom krizom, porastom nasilja, ali i straha od pojave ekstremizma.
Eslick: Kao direktor USAID-a u Bosni i Hercegovini posjećujem svaki dio ove nevjerovatne zemlje. Da, posljednih pet dana posjetila sam nekoliko gradova u regiji Krajine i Livno također. Najbolji način da se očuva stabilnost i mir u ovom dijelu BiH, kao i u cijeloj zemlji, je olakšavanje ekonomskog rasta i pomoć BiH da postane samoodrživa zemlja kojoj više nije potrebna strana pomoć.
U regiji Krajine, USAID to čini jačanjem lokalnih zajednica i jačanjem mladih i njihovog obrazovanja, stvarajući više radnih mjesta, a istovremeno, povećavajući ulaganja dijaspore, podržavajući ulogu zakona i tužilaca u borbi protiv korupcije, smanjujući prijetnju ekstremizma, povećavajući neovisno novinarstvo i osnažujući žensko preduzetništvo. Puno posla, ali ne i nemoguće, jer radimo u partnerstvu s lokalnim šampionima razvoja.
Upoznala sam sam nevjerovatne ljude širom sjeveroistočne BiH koji naporno rade na razvoju svojih zajednica, kreiranju novih radnih mjesta, osiguranju neovisnih i tačnih informacija. Također, rade na smanjenju tenzija i sprečavanju i reagiranju na radikalizaciju mladih na lokalnom nivou. Na primjer, pomažemo Centru za socijalni rad u Bihaću da se pozabavi osjetljivim pitanjem radikalizacije i proširi podršku kako bi doprli do ranjivih mladih ljudi. Nadam se da će centar u Bihaću postati model za druge centre širom zemlje i podijeliti svoje vještine i iskustva.
Naša Inicijativa otpornosti na sjeveroistoku Bosne doprinijela je rušenju i savladavanju barijera među mladima iz različitih zajednica, koje nikada prije nisu imale interakciju, te im pomogla da shvate koliko imaju zajedničkog, kako u pogledu izazova s kojima se suočavaju, tako i u pogledu svojih ciljeva.
Inspirativne priče povratnika iz dijaspore
RSE: Kakva su iskustva s ljudima iz dijaspore koji su se vratili u BiH, kojima je USAID odlučio pomoći?
Eslick: USAID je podržao 116 kompanija koje su pokrenuli ljudi iz dijaspore širom zemlje, pomažući u prikupljanju preko 15 miliona američkih dolara novih ulaganja i više od 360 radnih mjesta. Danas te kompanije u vlasništvu ljudi iz dijaspore iz različitih sektora, uključujući obradu metala, preradu drveta, proizvodnju, poljoprivredu, turizam i energetiku, uvode nove tehnologije, naprednu poslovnu praksu i pristup novim tržištima.
Prije nekoliko dana upoznala sam investitora iz dijaspore Amira Kurića koji se vratio u svoj rodni Bihać nakon što je proveo 14 godina u Holandiji. Njegova priča inspiriše. Po povratku, prije dvije godine, Amir je pokrenuo AMIK, avanturistički turizam na rijeci Uni, što uključuje rafting, vožnju kajakom, veslanje na dasci, ronjenje, kao i aktivnosti team buildinga na otvorenom. Donio je nove ideje koje se fokusiraju na poboljšanje turističke ponude na otvorenom na sporijem toku rijeke Une i na angažiranje lokalnih vlasnika kuća za usluge smještaja radi podsticanja ekonomskog razvoja njegovog rodnog kraja. Zahvaljujući velikim poslovnim kontaktima u Holandiji i podršci USAID-a, Amir je uspio uspostaviti veze s holandskim poslodavcima i započeo prijem gostiju prošlog ljeta.
Također sam posjetila Hikmeta Kurbegovića, povratnika u obližnji grad Sanski Most. Živeći u Švicarskoj, gdje je stekao iskustvo u realnom sektoru, od prvog dana po povratku u rodni grad okrenuo se ulaganju i otvaranju novih radnih mjesta. Prije nekoliko godina pokrenuo je CNC LAB, kompaniju koja se bavi preradom metala i odabran je među kompanijama koje je pokrenula bh. dijaspora i dobio našu podršku za investicije i zapošljavanje. U periodu od dvije godine, u CNC LAB-u je zaposleno 30 novih radnika, a trenutno kompanija planira proširiti kapacitete i izgraditi novi proizvodni pogon površine 1500 kvadratnih metara.
Dozvolite da kažem i ovo: nedavno smo proveli flash anketu u 32 firme korisnice kako bismo procijenili neposredne negativne utjecaje pandemije COVID-19 na njihovo poslovanje. Oko 84 posto ispitanika očekuje pad prodaje u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu. Ohrabrujuće je što samo 13 posto ispitanika namjerava smanjiti broj zaposlenih kao rezultat pandemije COVID-19. Više od 30 posto anketiranih kompanija namjerava povećati ulaganja tokom 2020. godine, što je ohrabrujući znak imajući u vidu nivo nesigurnosti koja je prisutna na tržištu. Dodatnih 41 posto ne vidi promjene u investicijskim planovima u odnosu na period prije pandemije.
Anketa pokazuje da više od dvije trećine ispitanih kompanija žele iskoristiti trenutnu krizu za provođenje promjena u svom poslovnom modelu ili fokusu, restrukturiranje postojećih proizvoda ili uvođenje novih, kako bi povećali svoju konkurentnost i vrijednost. Ovo je ohrabrujući razvoj koji ukazuje na visok nivo fleksibilnosti i spremnosti firmi iz dijaspore da prihvate promjene.
Pozdravljamo pozitivan trend ulaganja dijaspore u BiH. Ovi investitori pomažu u promjeni narativa u BiH. Ljudi ovdje mogu biti uspješni ako imaju dobro vođstvo i ako imaju dobar poslovni plan.
See all News Updates of the Day
SAD upozoravaju Iran da prestane s zavjerom protiv Trumpa, kaže američki zvaničnik
Sjedinjene Američke Države upozorile su iransku vladu da zaustavi svaku zavjeru protiv republikanca Donalda Trumpa i rekle da će Washington svaki pokušaj njegovog ubistva smatrati ratnim činom, rekao je američki zvaničnik u ponedjeljak.
Zvaničnik, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da je američki predsjednik Joe Biden redovno obaviještavan o prijetnjama i da je uputio svoj tim da se pozabavi iranskim zavjerama protiv Amerikanaca.
Po Bidenovim uputama, najviši američki zvaničnici poslali su poruke najvišim nivoima iranske vlade upozoravajući Teheran da prekine svaku zavjeru protiv Trumpa i bivših američkih zvaničnika, rekao je zvaničnik.
Irancima je rečeno da će Washington to smatrati činom rata ako se izvrši bilo kakav pokušaj protiv Trumpovog života, rekao je zvaničnik.
Iran je negirao da se miješao u američke unutrašnje stvari. Teheran, zauzvrat, kaže da se Washington miješao u iranske unutrašnje stvari decenijama, navodeći događaje u rasponu od puča protiv premijera iz 1953. do ubistva njegovog vojnog komandanta 2020. u napadu američke bespilotne letjelice.
U januaru 2020. Trump je naredio američki zračni napad u kojem je ubijen tadašnji vrhovni vojni komandant Irana, Qassem Soleimani, nakon što je primio obavještajne podatke da Soleimani planira neposredne napade na američke diplomate i oružane snage u Iraku, Libanu, Siriji i drugdje na Bliskom istoku.
Trump, republikanac, sada traži povratak u Bijelu kuću nakon što je na izborima 2020. izgubio od Bidena. Trump je sada u borbi protiv potpredsjednice Kamale Harris u utrci za izbore 5. novembra.
Njegova kampanja je 24. septembra saopštila da su američki obavještajni zvaničnici informirali Trumpa o navodnoj prijetnji iz Irana.
Bijela kuća je saopćila da Sjedinjene Države pomno prate iranske prijetnje Trumpu godinama i upozorila je na „teške posljedice” ako Teheran napadne bilo kojeg američkog građanina.
„Smatramo ovo pitanjem nacionalne i domovinske sigurnosti od najvišeg prioriteta i snažno osuđujemo Iran zbog ovih drskih prijetnji. Ako Iran napadne nekog od naših građana, uključujući one koji nastavljaju služiti Sjedinjenim Državama ili one koji su ranije služili, Iran će suočiti s teškim posljedicama”, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Sean Savett.
Rekao je da „odgovarajuće agencije kontinuirano i promptno osiguravaju podatke o sigurnosti bivšeg predsjednika”.
„Pored toga, predsjednik Biden je ponovio svoju direktivu da Tajna služba Sjedinjenih Država treba da dobije sve resurse, sposobnosti i zaštitne mjere potrebne za rješavanje ovih evoluirajućih prijetnji bivšem predsjedniku”, rekao je Savett.
Kina poziva na oprez u napetostima između Izraela i Irana
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi pozvao je u ponedjeljak sve strane uključene u tenzije između Izraela i Irana da budu oprezne i izbjegnu eskalaciju situacije.
U telefonskom razgovoru sa izraelskim ministrom vanjskih poslova Israelom Katzom, Wang je također pozvao Izrael da osigura sigurnost osoblja Privremenih snaga Ujedinjenih naroda u Libanu (UNIFIL), navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova.
On je također ponovio stav Pekinga o sukobu u Gazi, pozivajući na trenutni, potpuni i trajni prekid vatre.
Katz je rekao da je tokom razgovora „razjasnio da je Iran primarni izvor podrivanja stabilnosti na Bliskom istoku” i rekao da Iran predstavlja direktnu prijetnju preko svojih zastupnika, uključujući Hamas i Hezbollah.
Katz je rekao da je očekivao da će Kina izraziti „izbalansiran i pošten stav u odnosu na rat”, navodeći veze ekonomske saradnje između dvije zemlje „i činjenicu da oko 20.000 radnika iz Kine nastavlja da radi u Izraelu tokom ... rata.”
Ukrajina poziva Brazil da uhapsi Putina ako se pojavi na samitu G-20
Glavni ukrajinski tužilac rekao je da je primio obavještajne podatke koji ukazuju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao prisustvovati samitu G-20 u Brazilu sljedećeg mjeseca i pozvao tamošnje vlasti da izdaju nalog za njegovo hapšenje ako se pojavi.
Međunarodni krivični sud (ICC) u Hagu izdao je potjernicu za Putinom u martu 2023, otprilike godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, optužujući ga za ratni zločin deportacije djece.
Rusija poriče optužbe za ratne zločine, a Kremlj je odbacio nalog suda kao „ništavan”.
Na pitanje da li je donijeta odluka o tome da li će Putin prisustvovati sastanku 20 vodećih svjetskih ekonomija, portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u ponedjeljak: „Ne. Kada odluka bude donijeta, obavijestićemo vas.”
Ukrajinski generalni tužilac Andriy Kostin rekao je Reutersu u intervjuu da je „važno da međunarodna zajednica bude ujedinjena i da Putina smatra odgovornim”.
Zbog „informacija da bi Putin mogao prisustvovati samitu G-20 u Brazilu, želio bih ponoviti da je obaveza brazilskih vlasti kao države potpisnice Rimskog statuta da ga uhapse ako se usudi posjetiti”, rekao je Kostin, govoreći o ugovor kojim je osnovan ICC.
„Zaista se nadam da će ga Brazil uhapsiti, potvrđujući svoj status demokratske i pravne države”, rekao je on.
Neuspjeh da se to učini rizikuje stvaranje presedana prema kojem lideri optuženi za zločine mogu nekažnjeno putovati, rekao je on.
Brazil je Putinu poslao standardni poziv za sastanke grupe G-20 od 18. do 19. novembra u Rio de Janeiru, ali nije dobio nikakve naznake da planira prisustvovati, prema dvojici zvaničnika brazilske vlade.
Uprkos nalogu Međunarodnog krivičnog suda, Putin je u septembru otišao u zvaničnu državnu posjetu Mongoliji, čiji je neuspjeh da ga uhapsi Ukrajina kritikovala kao udarac međunarodnoj pravdi.
Prošle godine, međutim, Putin se držao podalje od sastanka zemalja BRICS-a u Južnoj Africi i prisustvovao je online.
ICC, sa 124 države članice, osnovan je 2002. godine za procesuiranje ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti, genocida i zločina agresije kada države članice to ne žele ili ne mogu učiniti same.
Izrael pojačava vojni pritisak na sjever Gaze, raste strah od opsade i raseljavanja
Najmanje 10 ljudi je ubijeno, a 40 povrijeđeno u sjevernoj Gazi u ponedjeljak nakon što su izraelski tenkovski projektili pogodili ljude u redu za hranu, rekli su palestinski medicinari, dok u enklavi raste strah da Izrael planira raseliti sve stanovnike sa sjevera.
Ljekari su rekli da je izraelski dron također otvorio vatru gdje su se desetine stanovnika okupile da dobiju hranu u Jabaliji, jednom od izbjegličkih kampova u Gazi. Među žrtvama su, kako su rekli, ima žena i djece.
Izraelska vojska je saopštila da istražuje incident.
Jabalia je u fokusu izraelske ofanzive oko deset dana, a vojska je sada opkolila kamp i poslala tenkove u obližnje gradove Beit Lahiya i Beit Hanoun, s deklariranim ciljem iskorijenjivanja boraca Hamasa koji se tu pokušavaju pregrupirati.
S obzirom da izraelska vojska poziva Palestince da se evakuiraju na jug jer pojačavaju pritisak na Hamas - a Hamas im govori da ne odlaze jer je to previše rizično - posljednjih nekoliko dana podsjeća na ranije faze rata.
Sjeverni dio Gaze, dom za više od polovine od 2,3 miliona stanovnika, bio je teško bombardovan u prvoj fazi izraelskog napada na teritoriju koji je počeo prije godinu dana.
Stotine hiljada stanovnika sjeverne Gaze napustilo je svoje domove u prvim mjesecima rata, potaknuti izraelskim naredbama za evakuaciju i vojnom kopnenom ofanzivom, dok je oko 400.000 ljudi ostalo, prema procjenama UN-a.
Ali mjesecima nakon tamošnjih intenzivnih kopnenih borbi, Izrael je poslao trupe natrag u Jabaliju kako bi iskorijenili Hamasove borce za koje je rekao da se pregrupiraju za nove napade.
Naoružana krila Hamasa i Islamskog džihada saopćila su da njihovi borci izvode napade na izraelske snage protivtenkovskim raketama i minobacačkim bombama.
„Gađaju nas iz vazduha i sa zemlje, bez prestanka nedjelju dana, žele da odemo, žele da nas kazne što odbijamo da napustimo svoje domove”, rekla je Marwa, 26, koja je sa porodicom otišla u školu u gradu Gazi.
Ljudi plaše da se nikada neće moći vratiti ako krenu na jug, rekla je ona.
Kasnije u ponedjeljak, Hamas je rekao da Izrael ima za cilj da silom raseli narod sjeverne Gaze kroz stalno bombardiranje i blokiranje pomoći, hrane i goriva.
Neki stanovnici također strahuju da Izrael planira isprazniti Jabaliju, a možda i cijelo sjeverno područje prema prijedlogu bivših izraelskih generala da se sjever Gaze očisti od civila i da se preostali militanti stave pod opsadu dok se ne predaju.
Izrael odlučno negira takve planove.
„Nismo dobili takav plan”, rekao je vojni glasnogovornik Nadav Shoshani novinarima. „Brinemo da civile izvučemo iz opasnosti dok djelujemo protiv terorističkih ćelija u Jabaliji”, rekao je.
Glavni autor prijedloga, Giora Eiland, rekao je da njegov plan ima za cilj izvršiti pritisak na Hamas da oslobodi taoce ukidanjem kontrole nad teritorijem i pomoći, umjesto slanja izraelskih snaga u borbu protiv njegovih boraca.
„Moj plan se ne provodi”, rekao je Eiland za Army Radio u nedjelju.
Izraelski planovi za budućnost Gaze nejasni su, osim deklariranog cilja razbijanja Hamasa kao vojne i vladajuće sile.
UN opisuju strašne uslove koji pogađaju civilno stanovništvo koje je ostalo u Jabaliji.
„Više od 50.000 ljudi raseljeno je iz područja Jabalia, koje je odsječeno, dok su drugi ostali blokirani u svojim domovima zbog pojačanog bombardiranja i borbi”, rekao je u nedjelju humanitarni koordinator UN-a Muhannad Hadi.
„Posljednje vojne operacije u sjevernoj Gazi prisilile su na zatvaranje bunara, pekara, medicinskih punktova i skloništa, kao i na obustavu usluga zaštite, liječenja pothranjenosti i privremenih prostora za učenje. U isto vrijeme, bolnice su zabilježile priljev traumatskih ozljeda.”
Izrael je pokrenuo ofanzivu protiv Hamasa nakon napada na Izrael 7. oktobra u kojem je 1.200 ljudi ubijeno, a oko 250 uzeto za taoce i odvedeno u Gazu, prema izraelskim podacima. Više od 42.000 Palestinaca je do sada ubijeno u ofanzivi, prema podacima zdravstvenih vlasti u Gazi.
U izraelskom napadu na šatorski kamp u bolnici ubijene 4 osobe, a više od 20 zadobilo teške opekotine
Izraelski zračni napad na područje bolnice u Pojasu Gaze u ponedjeljak rano ujutro usmrtio je najmanje četiri osobe i izazvao požar koji je zahvatio šatorski kamp za ljude raseljene zbog rata, ostavljajući više od 2o osoba s teškim opekotinama, kažu palestinski medicinari.
Izraelska vojska je saopštila da je ciljala militante koji se kriju među civilima, bez pružanja dokaza.
Posljednjih mjeseci, Izrael više puta je udarao na prepuna skloništa i šatorske kampove, navodeći da ih borci Hamasa koriste kao polazište za napade.
Bolnica mučenika Al-Aqaa u centralnom gradu Deir al-Balah već se borila da liječi veliki broj ranjenih iz ranijeg jutrošnjeg napada na školu, koja je pretvorena u sklonište, u kojem je poginulo najmanje 20 ljudi..
Snimci Associated Pressa pokazuju djecu među ranjenima. Čovjek je jecao dok je nosio dijete sa zavijenom glavom u naručju. Drugom malom djetetu sa nogom u zavoju urađena je transfuzija krvi na podu prepune bolnice.
Bolnička evidencija pokazuje da su četiri osobe poginule, a 40 ranjeno. Dvadeset pet osoba prebačeno je u bolnicu Nasser u južnoj Gazi nakon što su zadobili teške opekotine, navodi bolnica Al-Aqsa.
Izrael i dalje izvodi gotovo svakodnevne napade širom pojasa Gaze, i vodi veliki kopneni napad na sjeveru, gdje su se, kako kaže, militanti pregrupisali.
Rat je počeo kada je Hamas napao južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, dok su palestinski militanti oteli oko 250 osoba. Oko 100 ljudi se još uvijek nalazi u Gazi, a vjeruje se da je trećina mrtva.
U izraelskoj ofanzivi odmazde ubijeno je više od 42.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravlja Gaze, koje ne navodi koliko je bilo boraca, ali kaže da žene i djeca čine više od polovine ubijenih. Oko 90% stanovništva Gaze od 2,3 miliona ljudi raseljeno je tokom rata, često više puta, a velika područja priobalne teritorije su potpuno uništena.
