Linkovi

Izdvojeno

Direktorica USAID-a za RSE: BiH i dalje prijeti otkazivanje pomoći

Direktorica USAID-a za BiH Nancy J. Eslick
Direktorica USAID-a za BiH Nancy J. Eslick

Korupcija u javnim nabavkama u BiH se mjeri milionima, a razmjere se najbolje vide ako se zna da su one jedan od najvećih dijelova ekonomske aktivnosti u zemlji sa tri milijarde KM (1,5 milijardi eura) godišnje, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nancy Eslick, direktorica američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) za BiH.

Upozorava i na to da BiH mora ozbiljno da nastavi i borbu protiv trgovine ljudima, jer joj i dalje prijeti otkazivanje pomoći.

RSE: Iskustva tokom pandemije pokazala su da je korupcija i dalje jedan od najvećih problema u Bosni i Hercegovini.

Eslick: Mislim da je to činjenica i bez da je kažemo, ali COVID-19 pogađa svakog građanina u BiH i ne prihvata etničke ili geografske podjele i zahtijeva odgovor svakog građanina. Od početka našeg rada USAID i State department su uložili 1,3 milijarde dolara u borbu protiv pandemije, pomoć u 120 zemalja širom svijeta, uključujući i BiH.

USAID je obezbijedio više od 2,2 miliona dolara kako bi pomogao Bosni i Hercegovini da odgovori na izbijanje pandemije COVID-19 i zaštiti svoje građane. Naša pomoć u finansiranju u slučaju nužde pomaže BiH da pripremi laboratorijske sisteme, aktivira pronalaženje slučajeva, njihovo praćenje, podržava stručnjake u odgovoru i pripremi, podiže javnu svijest i uključenost zajednice, kao i jačanje prevencije, te aktivnosti na odgovor u zajednicama u BiH koje su pod najvećim rizikom.

Želim da Vas uvjerim da USAID pomaže mnogo više nego što je to samo finansijski. Pružamo tehničku pomoć, održavamo treninge, jačamo kapacitete, jačamo zdravstvene sisteme, ali i lijekove koji spašavaju živote. Krizne situacije, kakva je danas pandemija, demonstrira iskreno prijateljstvo među državama i ljudsku volju da pomognu jedni drugima.

Nažalost, nije neuobičajeno za neke grupe da ovo turbulentno vrijeme iskoriste ze privatno bogaćenje.

Borba protiv korupcije je jedan od top prioriteta, ne samo za USAID, nego i za građane BiH također. Raširena korupcija je glavna prepreka za put BiH ka samoodrživosti. Svi projekti USAID-a u BiH imaju antikorupcijsku komponentu za podršku dobrom upravljanju i demokratizaciji za ekonomski rast i donošenje odluka.

Javne nabavke se često navode kao dio sveukupnog problema korupcije u BiH. To je, uglavnom, zbog toga što javne nabavke čine jedan od najvećih dijelova ekonomske aktivnosti u zemlji. Godišnje, radi se o 3 milijarde KM (1,5 miliona eura) godišnje. Korupcija u javnim nabavkama mjeri se milionima.

Svjesni smo da korupcija slabi vladavinu zakona i stavlja profit iznad spašavanja ljudskih života, tijekom kriza, kao što je COVID-19. Upravo sam se susrela sa tužiocem i predsjednikom kantonalnog suda u Bihaću i razgovarala o podršci USAID-a njihovim naporima u borbi protiv korupcije. Oni su borci na prvoj liniji protiv korupcije i to je profesija koja nije za one koji se boje političkih moćnika ili one koji se boje osporiti nečije interese.

Američka vlada posvećena je nastavku rada s tužiteljima i sudijama u onim pravosudnim institucijama koje pokazuju poboljšanja i imaju značajan broj slučajeva korupcije. Naš je cilj poboljšati učinak pravosudnih institucija u radu sa slučajevima korupcije, ekonomskom kriminalu, transparentnosti i odzivu pravosudnih institucija, kao i povećanju njihove sposobnosti da budu oslobođeni neprimjerenih vanjskih utjecaja.

Put ka samoodrživosti

RSE: Pandemija je imala značajan ekonomski udar i na BiH. Kakve su Vaše procjene kada je u pitanju oporavak?

Eslick: Ekonomski utjecaji COVID-19 pogodili su i najjače svjetske ekonomije. Kao i mnoge druge zemlje, ekonomija BiH je teško pogođena sa COVID-19 i suočava se s mnogim kratkoročnim i dugoročnim izazovima. Jedan od najvažnijih aspekata potrebnih za povratak od ekonomskih utjecaja COVID-19 je jačanje privatnog sektora.

Neravnoteža ekonomskog modela BiH i ekonomskog okruženja u kojem su javne politike i poticaji usmjereni na javni, a ne na privatni sektor, promovira se potrošnja, radije nego investicije, a uvoz u važnim sektorima nadmašuje izvoz. Zemlja mora stvoriti poslovno okruženje koje pogoduje privatnim investitorima. Politički lideri, vlada i privatni sektor moraju biti u potpunosti posvećeni zajedničkom radu, kako bi se ublažile ekonomske posljedice COVID-19.

USAID je posvećen tome da pomogne bh. ekonomiji da se oporavi od utjecaja COVID-19 i aktivno radi diljem zemlje kako bi pomogao i javnom i privatnom sektoru da kreiraju više radnih mjesta, privuku više investicija i poboljšaju poslovnu klimu. Trenutno provodimo više od 30 projekata kako bi na više načina pomogli zemlji. Pomažemo u poboljšanju ekonomskog rasta, promoviramo efikasne i transparentne vladine institucije i snažno civilno društvo i radimo na tome da pomognemo BiH da razvije multietničko, tolerantno društvo.

Želim reći, a ovo je važno za budućnost Bosne i Hercegovine, da je rad USAID-a - njegove strategije, partnerski modeli i programske prakse usmjeren ka tome da BiH dovede do mjesta u kojem strana pomoć više nije potrebna i može samostalno da funkcioniše.

Mi to nazivamo putem ka samoodrživosti. Kao partner BiH na ovom putu, osnažujemo zemlju da postigne održive rezultate na lokalnom nivou, pomažući joj da mobilizira javne i privatne prihode, jačajući lokalne kapacitete i ubrzavajući razvoj koji vode kompanije. Ovaj pristup njeguje stabilnu, otpornu i prosperitetnu zemlju koja se više oslanja na sebe i daje prednost trajnim partnerstvima. Ovo je dobro za zemlju i dobro je za građane BiH.

Želim spomenuti još jedan od glavnih prioriteta USAID-a u Bosni i Hercegovini - pomažemo vladi BiH da poduzme konkretne mjere u borbi protiv trgovine ljudima. Ukoliko to ne uradi, posljedice po BiH bit će monumentalne u smislu sposobnosti američke vlade da podrži BiH. Ne mogu dovoljno jako ni naglasiti važnost ovoga.

BiH je već tri godine na Listi za praćenje borbe protiv trgovine ljudima (C-TIP) američkog State Departmenta. Američka pomoć BiH se nastavlja samo zbog posebnog odricanja. Osnovni prvi korak u preokretu situacije sa C-TIP-om je provođenje i osiguravanje resursa za nacionalnu Strategiju koju je odobrilo Vijeće ministara BiH.

To znači da BiH mora revitalizirati udarne snage protiv trgovine ljudima, kombinirati sva vladina sredstva za pomoć žrtvama, reformisati regionalne nadzorne timove i poboljšati obuku policajaca, tužilaca i sudija. Drago mi je da je BiH počela raditi na nekim od ovih zadataka, ali još mnogo toga treba učiniti da se makne iz opasne zone, jer je krajnji cilj da se trgovina ljudima zaustavi.

Rušenje barijera među zajednicama

RSE: Obilazite regiju sjeveroistočne Bosne. Zbog čega ste odabrali ovu regiju sada. Ta se regija suočava sa migrantskom krizom, porastom nasilja, ali i straha od pojave ekstremizma.

Eslick: Kao direktor USAID-a u Bosni i Hercegovini posjećujem svaki dio ove nevjerovatne zemlje. Da, posljednih pet dana posjetila sam nekoliko gradova u regiji Krajine i Livno također. Najbolji način da se očuva stabilnost i mir u ovom dijelu BiH, kao i u cijeloj zemlji, je olakšavanje ekonomskog rasta i pomoć BiH da postane samoodrživa zemlja kojoj više nije potrebna strana pomoć.

U regiji Krajine, USAID to čini jačanjem lokalnih zajednica i jačanjem mladih i njihovog obrazovanja, stvarajući više radnih mjesta, a istovremeno, povećavajući ulaganja dijaspore, podržavajući ulogu zakona i tužilaca u borbi protiv korupcije, smanjujući prijetnju ekstremizma, povećavajući neovisno novinarstvo i osnažujući žensko preduzetništvo. Puno posla, ali ne i nemoguće, jer radimo u partnerstvu s lokalnim šampionima razvoja.

Upoznala sam sam nevjerovatne ljude širom sjeveroistočne BiH koji naporno rade na razvoju svojih zajednica, kreiranju novih radnih mjesta, osiguranju neovisnih i tačnih informacija. Također, rade na smanjenju tenzija i sprečavanju i reagiranju na radikalizaciju mladih na lokalnom nivou. Na primjer, pomažemo Centru za socijalni rad u Bihaću da se pozabavi osjetljivim pitanjem radikalizacije i proširi podršku kako bi doprli do ranjivih mladih ljudi. Nadam se da će centar u Bihaću postati model za druge centre širom zemlje i podijeliti svoje vještine i iskustva.

Naša Inicijativa otpornosti na sjeveroistoku Bosne doprinijela je rušenju i savladavanju barijera među mladima iz različitih zajednica, koje nikada prije nisu imale interakciju, te im pomogla da shvate koliko imaju zajedničkog, kako u pogledu izazova s kojima se suočavaju, tako i u pogledu svojih ciljeva.

Inspirativne priče povratnika iz dijaspore

RSE: Kakva su iskustva s ljudima iz dijaspore koji su se vratili u BiH, kojima je USAID odlučio pomoći?

Eslick: USAID je podržao 116 kompanija koje su pokrenuli ljudi iz dijaspore širom zemlje, pomažući u prikupljanju preko 15 miliona američkih dolara novih ulaganja i više od 360 radnih mjesta. Danas te kompanije u vlasništvu ljudi iz dijaspore iz različitih sektora, uključujući obradu metala, preradu drveta, proizvodnju, poljoprivredu, turizam i energetiku, uvode nove tehnologije, naprednu poslovnu praksu i pristup novim tržištima.

Prije nekoliko dana upoznala sam investitora iz dijaspore Amira Kurića koji se vratio u svoj rodni Bihać nakon što je proveo 14 godina u Holandiji. Njegova priča inspiriše. Po povratku, prije dvije godine, Amir je pokrenuo AMIK, avanturistički turizam na rijeci Uni, što uključuje rafting, vožnju kajakom, veslanje na dasci, ronjenje, kao i aktivnosti team buildinga na otvorenom. Donio je nove ideje koje se fokusiraju na poboljšanje turističke ponude na otvorenom na sporijem toku rijeke Une i na angažiranje lokalnih vlasnika kuća za usluge smještaja radi podsticanja ekonomskog razvoja njegovog rodnog kraja. Zahvaljujući velikim poslovnim kontaktima u Holandiji i podršci USAID-a, Amir je uspio uspostaviti veze s holandskim poslodavcima i započeo prijem gostiju prošlog ljeta.

Također sam posjetila Hikmeta Kurbegovića, povratnika u obližnji grad Sanski Most. Živeći u Švicarskoj, gdje je stekao iskustvo u realnom sektoru, od prvog dana po povratku u rodni grad okrenuo se ulaganju i otvaranju novih radnih mjesta. Prije nekoliko godina pokrenuo je CNC LAB, kompaniju koja se bavi preradom metala i odabran je među kompanijama koje je pokrenula bh. dijaspora i dobio našu podršku za investicije i zapošljavanje. U periodu od dvije godine, u CNC LAB-u je zaposleno 30 novih radnika, a trenutno kompanija planira proširiti kapacitete i izgraditi novi proizvodni pogon površine 1500 kvadratnih metara.

Dozvolite da kažem i ovo: nedavno smo proveli flash anketu u 32 firme korisnice kako bismo procijenili neposredne negativne utjecaje pandemije COVID-19 na njihovo poslovanje. Oko 84 posto ispitanika očekuje pad prodaje u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu. Ohrabrujuće je što samo 13 posto ispitanika namjerava smanjiti broj zaposlenih kao rezultat pandemije COVID-19. Više od 30 posto anketiranih kompanija namjerava povećati ulaganja tokom 2020. godine, što je ohrabrujući znak imajući u vidu nivo nesigurnosti koja je prisutna na tržištu. Dodatnih 41 posto ne vidi promjene u investicijskim planovima u odnosu na period prije pandemije.

Anketa pokazuje da više od dvije trećine ispitanih kompanija žele iskoristiti trenutnu krizu za provođenje promjena u svom poslovnom modelu ili fokusu, restrukturiranje postojećih proizvoda ili uvođenje novih, kako bi povećali svoju konkurentnost i vrijednost. Ovo je ohrabrujući razvoj koji ukazuje na visok nivo fleksibilnosti i spremnosti firmi iz dijaspore da prihvate promjene.

Pozdravljamo pozitivan trend ulaganja dijaspore u BiH. Ovi investitori pomažu u promjeni narativa u BiH. Ljudi ovdje mogu biti uspješni ako imaju dobro vođstvo i ako imaju dobar poslovni plan.

See all News Updates of the Day

Blinken sa libanskim premijerom. Rat bjesni

Američki državni sekretar Antony Blinken sastaje se s libanonskim premijerom Nadžibom Azmijem Mikatijem, dok Rami Mortada, libanonski ambasador u Britaniji i specijalni izaslanik SAD James Rubin prisustvuju, u Londonu, 25. oktobra 2024.
Američki državni sekretar Antony Blinken sastaje se s libanonskim premijerom Nadžibom Azmijem Mikatijem, dok Rami Mortada, libanonski ambasador u Britaniji i specijalni izaslanik SAD James Rubin prisustvuju, u Londonu, 25. oktobra 2024.

Američki državni sekretar Antony Blinken sastao se u petak s libanskim premijerom i razgovarali o izraelskim udarima na tu zemlju, dok Washington vrši pritisak na vladu Bejruta da preuzme odgovornost protiv Hezbollaha.

Blinken se, na povratku sa turneje po Bliskom istoku, sastao u Londonu s premijerom Najibom Mikatijem, koji je dan ranije došao sa konferencije o Libanu u Parizu.

Njih dvoje su se nasmiješili pred kamerama, ali nisu dali komentare.

Sjedinjene Države, glavni politički i vojni saveznik Izraela, prestale su pozivati na hitan prekid vatre u mjesecu bombardovanja Libana zbog milicije Hezbollah koju podržava Iran.

Ali Blinken je također pozvao na brzo diplomatsko rješenje.

"Bili smo vrlo jasni da to ne može dovesti - ne bi trebalo dovesti - do dugotrajne kampanje i da Izrael mora preduzeti neophodne korake kako bi izbjegao civilne žrtve i ne ugrozio mirovne snage UN-a ili libanske oružane snage", rekao je Blinken u četvrtak u Dohi .

Sjedinjene Države su pozvale dugo klimavu centralnu vladu Libana da preuzme odgovornost za sigurnost i na razoružanje Hezbollaha, šiitskog pokreta kojeg podržava Iran i koji zapravo ima svoju vojsku.

Hezbollah je ispalio projektile na Izrael u znak solidarnosti s Hamasom od napada palestinskih militanata 7. oktobra 2023., koji je pokrenuo masovni vojni napad Izraela na Gazu.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin u pozivu svom izraelskom kolegi Yoavu Gallantu u srijedu je izrazio zabrinutost zbog izraelskih napada na libansku vojsku u kojima je ubijeno najmanje 11 libanskih vojnika, prema podacima AFP-a.

SAD upozoravaju: Strani pokušaji uticaja na izbore imaju za cilj podstaknuti nasilje

Američki obaveštajni zvaničnici upozorili su 22. oktobra 2024. da Rusija i Iran pojačavaju napore da posiju nepovjerenje i izazovu nasilje, prije i poslije predsjedničkih izbora 5. novembra.
Američki obaveštajni zvaničnici upozorili su 22. oktobra 2024. da Rusija i Iran pojačavaju napore da posiju nepovjerenje i izazovu nasilje, prije i poslije predsjedničkih izbora 5. novembra.

Napori američkih protivnika da podijele Amerikance i posiju što veće nepovjerenje u predsjedničke izbore su počeli da se intenziviraju, prema visokim američkim obavještajnim dužnosnicima, koji upozoravaju da se čini da neke zemlje naginju dodatnim mjerama za izazivanje nasilja povezanog s izborima.

Najnovija procjena sa kojom je skinuta tajna, koju je u utorak izdala Kancelarija direktora nacionalne obaveštajne službe, dolazi samo dvije nedelje prije nego što birači izađu na birališta 5. novembra da izaberu novog predsjednika i glasaju o nizu državnih i lokalnih utrka i inicijativa.

"Strani akteri - posebno Rusija, Iran i Kina - i dalje imaju namjeru da raspiruju narative podjele kako bi podijelili Amerikance i potkopali povjerenje Amerikanaca u američki demokratski sistem u skladu s onim što smatraju da je u njihovim interesima", navodi se u ocjeni.

Ali upozorava se da su američke obavještajne agencije "sve sigurnije" da Rusija počinje da se bavi planovima "usmjerenim na podsticanje nasilja".

Nadalje ocjenjuje da bi Iran također "mogao pokušati podstaći nasilje".

Zabrinutost nakon zatvaranja glasanja

Posebno zabrinjava ono što se čini da je sve veći fokus na sate, dane i sedmice nakon zatvaranja birališta, kada državni i lokalni izborni zvaničnici počinju da bilježe i potvrđuju rezultate.

Američki protivnici "vjerovatno će brzo stvoriti lažne narative ili pojačati sadržaj za koji misle da će stvoriti zabunu oko izbora, kao što je objavljivanje tvrdnji o izbornim nepravilnostima", rekao je američki obavještajni zvaničnik, informirajući novinare pod uvjetom anonimnosti kako bi razgovarali o procjeni detaljnije.

Zvaničnik je rekao da Rusija, Iran i Kina "mogu uočiti prozor ranjivosti da potisnu dezinformacije ili podstaknu ili pojačaju proteste i prijetnje" počevši od trenutka zatvaranja biračkih centara i do 6. januara, kada će predsjednički rezultati biti potvrđeni na zajedničkoj sjednici Kongres.

"Strani vođeni ili pojačani nasilni protesti, nasilje ili fizičke prijetnje izbornim radnicima ili državnim i lokalnim zvaničnicima mogli bi dovesti u pitanje sposobnost državnih i lokalnih zvaničnika da sprovode elemente procesa sertifikacije i izbornog kolegijuma", rekao je zvaničnik. "Posebno ako onemogućavaju neophodno fizički pristup objektima ili prostorima."

Zvaničnici američke obavještajne službe ranije su upozoravali da su Rusija i Iran bili posebno aktivni, vodeći razne operacije utjecaja na američke birače, s velikom vjerovatnoćom da će se ti napori proširiti i nakon izbora 5. novembra.

Rusija, kako su rekli, radi na povećanju šansi bivšeg predsjednika i sadašnjeg republikanskog kandidata Donalda Trumpa, dok Iran radi na tome da naškodi Trumpovoj kandidaturi za reizbor i umjesto toga podstakne kampanju potpredsjednice Kamale Harris, demokratskog predsjedničkog kandidata.

Kina je, prema riječima američkih obavještajnih zvaničnika, do sada bila izvan predsjedničke utrke, fokusirajući svoje napore na kandidate u Kongresu, te državne i lokalne kandidate za koje se smatra da promoviraju politiku štetnu po interese Pekinga, uključujući i one koji izražavaju podršku Tajvanu.

Zvaničnici su u utorak rekli da su novi tokovi obavještajnih podataka izazvali zabrinutost da će Moskva, posebno, pokušati da podstakne nasilje nakon zatvaranja birališta.

"Očekujemo da će Rusija biti agresivnija u ovom periodu ako potpredsjednica [Kamala Harris] pobijedi na izborima", rekao je obavještajni zvaničnik.

Rusija, Kina i Iran odbacili su prethodne optužbe SAD za miješanje u izbore.

Rusija i Iran još nisu odgovorili na zahtjeve Glasa Amerike za komentar, ali Kina je u utorak ponovo odbacila najnovije nalaze američke obavještajne službe.

"Predsjednički izbori su stvar Sjedinjenih Država", rekao je glasnogovornik kineske ambasade u Washingtonu Liu Pengyu u mejlu. “Kina nema namjeru i neće se miješati.”

Međutim, američki obavještajni zvaničnici ukazuju na ono što opisuju kao sve veće primjere zlonamjernih namjera, posebno od strane Rusije i Irana.

Operacije uticaja

U jednom primjeru, zvaničnici su rekli da su glumci povezani s Rusijom odgovorni za objavu na platformi društvenih medija X ranije ovog mjeseca koja je sadržavala lažne optužbe protiv demokratskog potpredsjedničkog kandidata Tima Walza.

"Postoji nekoliko pokazatelja manipulacije koji su u skladu sa uticajem, naporima i taktikom ruskih aktera uticaja u ovom ciklusu", rekao je zvaničnik američke obaveštajne službe.

U drugom slučaju, američki zvaničnici rekli su da je ruska obavještajna jedinica pokušala regrutovati one za koje procjene da je vjerovatno nesvjesni Amerikanac, da organizira proteste.

Oni također ukazuju na akcije koje su prošle mjeseca poduzele više američkih agencija kako bi se suprotstavile nekoliko pokušaja ruskog utjecaja, uključujući korištenje lažnih web stranica i stvaranje lažne kompanije za usmjeravanje 10 miliona dolara u američku medijsku kompaniju kako bi se potaknula proruska propaganda.

Također prošlog mjeseca, SAD su sankcionirale i podnijele krivične prijave protiv trojice iranskih hakera, koji su svi optuženi da nastoje potkopati kampanju za reizbor Trumpa.

I postoji bojazan da bi čak i ove vrste tekućih operacija uticaja, koje često nastoje da iskoriste politička pitanja koja izazivaju podjele, mogle dovesti do problema.

"Čak i ako ove kampanje dezinformacija ne pozivaju izričito na nasilje, taktike koje se koriste za podrivanje povjerenja u demokratske institucije mogu dovesti do nasilja, čak i ako nije namjerno pozvano", rekla je visoki dužnosnik američke Agencije za kibernetičku sigurnost i infrastrukturnu sigurnost, ili CISA, koja je, kao i zvaničnik američke obavještajne službe, govorila pod uvjetom da ostane anonimna.

'Očekujte smetnje'

I dok američki zvaničnici izražavaju uvjerenje da postoje mjere zaštite koje sprječavaju američke protivnike da napadaju ili hakuju sisteme koji se koriste za evidentiranje i prebrojavanje glasova, postoji zabrinutost da će oni ciljati drugu američku infrastrukturu kako bi pokušali izazvati paniku ili nasilje.

"To je realna mogućnost", rekao je zvaničnik CISA-e, dodajući da bi američka javnost trebala "očekivati poremećaje".

“Vidjet ćemo kako mjesto za glasanje gubi struju”, rekao je zvaničnik. “Vidjećemo potencijalno neku vrstu uticaja na transportni sistem. Vidjet ćemo potencijalni ransomware napad na lokalnu izbornu kancelariju.

Zvaničnici CISA-e kažu da su radili sa državnim i lokalnim izbornim zvaničnicima kako bi bili sigurni da su spremni da se nose sa iznenadnim poremećajima. I državni zvaničnici kažu da su spremni.

"Sve države svoju izbornu infrastrukturu i IT [informacione tehnologije] sisteme smatraju potencijalnom metom za prijetnje", rekao je Steve Simon, državni sekretar Minnesote i predsjednik Nacionalne asocijacije državnih sekretara, tokom razgovora s novinarima u ponedjeljak.

"Glavni izborni zvaničnici širom Sjedinjenih Država su zaista neumorno i dosljedno radili na ublažavanju rizika za naše izborne sisteme i procese", rekao je Simon.

Kina: Ekonomska kriza uzrokuje pretrpanost u pritvorskim centrima

Navodni zatvor u Artuxu u prefekturi Kizilsu u kineskoj sjeverozapadnoj regiji Xinjiang.
Navodni zatvor u Artuxu u prefekturi Kizilsu u kineskoj sjeverozapadnoj regiji Xinjiang.

Izvještaji o pretrpanim pritvorskim centrima u Kini šire se na društvenim mrežama u zemlji dok se kineska policija bori protiv sitnog i ozbiljnog kriminala.

Analitičari kažu da sve veći ekonomski izazovi Kine, od usporavanja ekonomije do nezaposlenosti i ogromne imovinske krize, doprinose većoj stopi kriminala i zauzvrat povećanju broja pritvorenika u pritvorskim centrima.

U jednom videu objavljenom 9. oktobra na kineskoj platformi društvenih medija Xiaohongshu, advokat iz Pekinga Zhao Haidong opisuje nedavnu posjetu gradskom pritvorskom centru Fengtai.

“U nekim manjim sobama je oko 20 osoba, u većim oko 30 ili 40 osoba”, rekao je on i dodao da je broj zatočenih mnogo veći nego prethodnih godina.

U drugom videu objavljenom u avgustu, Vang Rui, advokat iz Sečuana, kaže da je pronašao 20 ljudi zatočenih u sobi za 12 osoba. Zatočenici su morali spavati postrance zajedno na krevetu dugom 10 metara. Wang izvještava da Kina želi proširiti infrastrukturu svog pritvorskog centra.

Jedan kineski advokat za ljudska prava koji je zamolio da anonimno razgovara sa Glasom Amerike navodeći bezbjednosne brige rekao je da je bio svjedok sličnih okolnosti.

Advokat je rekao da je nedavno posjetio agenta osiguranja koji je bio pritvoren u provinciji Hebei zbog optužbi za "korupciju". Opisujući uslove, advokat je rekao: "U pritvorskoj prostoriji većoj od 10 kvadratnih metara živi 28 ljudi, a desetak kvadratnih metara može da primi samo 7-9 osoba".

Glas Amerike je kontaktirao sva tri pritvorska centra za komentar na izvještaje o prenaseljenosti. Pritvorski centar Fengtai odbio je da komentariše i rekao je da novinari moraju lično posjetiti centar i predati svoje akreditive za štampu prije nego što njegov ured za vezu razgovara s njima.

Pritvorski centar u Hebeiju također je odbio da komentariše telefonom, a centar u Sečuanu nije odgovorio na zahtjev za informacijama.

Pritvorski centri su dizajnirani da drže pojedince koji čekaju na suđenje i one koji su uhapšeni zbog sitnih zločina te koji služe tri ili manje mjeseci zatvora. Njihova prenaseljenost postala je problem jer Kina hapsi sve više ljudi koji krše zakon.

Prema zvaničnim statistikama Vrhovnog narodnog tužilaštva Kine, u prvoj polovini 2024. godine odobreno je hapšenje 367.000 ljudi, što je povećanje od 18,5% u odnosu na prethodnu godinu. Izveštaji takođe pokazuju da je Kina ove godine procesuirala preko 761.000 ljudi, što je povećanje od skoro 7%.

Na kineskim platformama društvenih medija, advokati navode dva razloga za povećanje: oštrije suzbijanje kriminala i pogoršanje ekonomskih poteškoća.

Shen Yanan, advokat u provinciji Shandong, kaže da su radnje koje su se ranije tolerirale sada na meti hapšenja.

To uključuje ilegalne transakcije, trgovinske sporove, pornografiju, kockanje, ribolov i sakupljanje zaštićenog divljeg bilja, izvijestila je advokatica Sun Lianwei na svojim nalozima na društvenim mrežama.

Mnogi online advokati pripisuju porast hapšenja sve većim ekonomskim pritiscima i napominju da je finansijski kriminal porastao zbog pritiska hipoteka, kredita za automobile i posla.

Lin Zhanhui, docent na Feng Chia Univerzitetu u Taichungu, rekla je da su kineska ekspanzija definicije nacionalne sigurnosti, povećanje nivoa održavanja društvene stabilnosti i promjena standarda za nezakonito ponašanje razlozi za pretrpanost pritvorskih centara.

"KPK [Kineska komunistička partija] stalno proširuje svoje kriminalne mjere, kroz takozvanu vladavinu zakona. [Pored] održavanja stabilnosti u pogledu ekonomskih zločina, masovni protesti i politička pitanja [moraju] biti stabilizirani kroz zakone o nacionalnoj sigurnosti, “, rekla je Lin za Glas Amerike.

Tajvanski demokratski aktivista Lee Ming-che, koji ima iskustvo iz prve ruke u kineskim zatvorima, vjeruje da bi korupcija u lokalnim vlastima također mogla utjecati na povećanje broja hapšenja.

"Uz ekonomsku stagnaciju Kine, a centri za pritvor moraju preživjeti, lokalne vlasti možda zatvaraju više ljudi [da] povećaju prihode i suzbijaju ove zločine koji su se previđali", rekao je Lee.

U Kini zatvorenici mogu platiti da poboljšaju svoje obroke i kupe dnevne potrepštine. Više zatvorenika dovodi do veće prodaje, povećavajući prihode za pritvorski centar i lokalnu upravu.

Lin Zhanhui je također primijetio kako lokalne vlasti u Kini koriste "vladavinu zakonom" kao sredstvo za unošenje više novca u lokalnu blagajnu. Takve metode uključuju kratkoročne pritvore i novčane kazne, rekao je on.

Osim toga, Lin se složio s procjenom pravnika na internetu u Kini da ekonomski pomaci, uključujući rastuću nezaposlenost mladih, otpuštanja u kompanijama, zatvaranje fabrika i opću borbu za zapošljavanje doprinose porastu ukupnog kriminala.

S obzirom na rastuće troškove života u Kini, neki ljudi, kaže, čak mogu vidjeti hapšenje kao način da dobiju besplatne obroke u pritvorskim centrima.

Zapadni saveznici različito gledaju na ukrajinski „plan pobjede”

Ukrajinski predsjednik Volodymir Zelenski drži konferenciju za novinare tokom samita EU u Brislu, 17. oktobra 2024. (Foto: Ludovic MARIN/AFP)
Ukrajinski predsjednik Volodymir Zelenski drži konferenciju za novinare tokom samita EU u Brislu, 17. oktobra 2024. (Foto: Ludovic MARIN/AFP)

Plan predsjednika Volodimira Zelenskog da okonča gotovo trogodišnji rat Ukrajine s Rusijom do sada je naišao na različite reakcije zapadnih saveznika.

„Plan pobjede”, koji je Zelenski iznio u zemlji i inostranstvu, uključuje formalni poziv Ukrajini da se pridruži NATO-u i dozvolu da koristi zapadne rakete dugog dometa za gađanje vojnih ciljeva u Rusiji - dva koraka koja su saveznici Kijeva ranije oklijevali podržati.

Podrška SAD-a je ključna ako Zelenski želi da dobije podršku drugih saveznika za prijedloge za koje vjeruje da su neophodni za jačanje pozicije Ukrajine na bojnom polju, i prije bilo kakvih mirovnih pregovora. Ali analitičari kažu da je malo vjerovatno da će Bidenova administracija donijeti odluku prije američkih predsjedničkih izbora koji se održavaju 5. novembra, jer se možda neće svidjeti biračima.

„Čini se da sada samo rade vrlo malo i čekaju izbore”, rekao je Phillips O'Brien, profesor strateških studija na Univerzitetu St. Andrews u Škotskoj.

Analitičari kažu da je plan korak u pravom smjeru za vojne napore Ukrajine. Oni su to također plan opisali kao ambiciozan, s obzirom na strahove saveznika od eskalacije s nuklearno naoružanom Rusijom. Ukrajina je ranije osigurala podršku Zapada za zahtjeve koji su se nekada smatrali nerealnim, kao što su sistemi protivvazdušne odbrane Patriot i avioni F-16.

Nakon što se vratio sa iznošenja svog argumenta Evropskom vijeću, Zelenski je rekao da očekuje da Bijela kuća pruži povratne informacije. „Oni će uskoro biti ovdje s nekim oblikom odgovora”, rekao je.

Hoće li plan donijeti pobjedu Ukrajini?

Zelenski je iznio plan u pet tačaka dok se ukrajinske trupe bore da obustave sporo, ali stabilno napredovanje Rusije u istočnoj Ukrajini. Plan uključuje i tri „tajna aneksa” predstavljena samo nekim liderima. Također se govori i o zabrinutosti partnera u vezi sa strategijom Ukrajine nakon neuspjele kontraofanzive u ljeto 2023.

Zelensk je rekao da je glavni cilj plana „ojačati Ukrajinu i natjerati Rusiju da sjedne za pregovarački sto sa svim partnerima”.

Plan neće odmah promijeniti situaciju na bojnom polju, ali će pomoći Ukrajini da iscrpi Rusiju i pruži više sredstava da nastavi u ratu na iscrpljivanje.

„Mislim da su ljudi potencijalno očekivali neku vrstu operativnijeg plana za dobivanje rata”, rekao je Justin Crump, bivši komandant britanske tenkoviske jedinice koji danas vodi Sibylline, kompaniju za strateško savjetovanje. „Naivno je mišljenje očekivati da će plan sadržavati operativne detalje koji bi očito bili od koristi neprijatelju.”

Neki ukrajinski analitičari krive naziv plana, dodajući da je vjerojatno odabran u marketinške svrhe. Ukrajinski analitičar Yurii Bohdan rekao je da je cilj dobiti resurse.

„Da bi pobijedila u takvom ratu (iscrpljivanja), Ukrajina mora povećati svoju otpornost i iscrpiti svog protivnika”, rekao je Hlib Voloski, analitičar iz ukrajinskog „think-tanka”, Come Back Alive Center of Initiatives. „Pobjeđuje strana koja zadnja padne.”

Kakav je odgovor saveznika?

Reakcija SAD bila je tiha i neobavezna, iako je izdala novi paket sigurnosne pomoći Ukrajini od 425 miliona dolara kada je Zelenski predstavio plan poslanicima.

„Ne mogu javno da procjenjujem njegov plan”, rekao je ministar odbrane Lloyd Austin. „Mi ga podržavamo pružanjem sigurnosne pomoći na značajan način već dvije i po godine. To ćemo i dalje raditi.”

U Evropi su se reakcije kretale od kategoričnog protivljenja do snažne podrške.

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot izjavio je u subotu u Kijevu da će raditi s ukrajinskim zvaničnicima kako bi okupili druge nacije da stanu iza prijedloga.

Njemački kancelar Olaf Scholz ostao je pri svom odbijanju da Kijevu isporuči krstareće rakete dugog dometa Taurus.

„Naš stav je jasan: podržavamo Ukrajinu što je snažnije moguće”, rekao je on. „Istovremeno vodimo računa da NATO ne postane strana u ratu kako ovaj rat ne bi kulminirao još većom katastrofom.”

Mađarski premijer Viktor Orban, za kojeg se smatra da ima najtoplije odnose od bilo kojeg lidera EU sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nazvao je plan Zelenskog „više nego zastrašujućim”.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ismijao je Zelenskijev plan kao „efemeran”, a portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova nazvala ga je „skupom nekoherentnih slogana”.

Šta je na kocki za Ukrajinu?

Bez poziva za pridruživanje NATO-u, Ukrajina neće imati „garanciju da će njena geopolitička budućnost biti adut za pregovaranje s Rusijom”, rekao je ukrajinski analitičar Hlib Voloskyi.

Ukrajinski zvaničnici kažu da nema drugih garancija za Ukrajinu osim NATO-a za zaštitu od agresije Rusije nakon rata.

Bez podrške Zapada, Ukrajina će se boriti da izdrži dugotrajni rat sa Rusijom, koju podržavaju Sjeverna Koreja, Iran i Kina. Ako Ukrajina padne, biće prinuđena da pregovara o uslovima Rusije.

„Dobijanje pomoći izvana je ključni dio pobjede u ratu”, rekao je O'Brien.

Kako bi uragani Helena i Milton mogli utjecati na predsjedničke izbore

Kako bi uragani Helena i Milton mogli utjecati na predsjedničke izbore
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:28 0:00

Sjeverna Karolina, Georgia, kao i Florida, i dalje se bore s posljedicama dva velika uragana koji su doveli do gubitka života na stotine ljudi i prouzročili štetu od desetine milijardi dolara. Dok se predsjednički izbori održavaju za manje od mjesec dana, i utrka je vrlo tijesna, Patsy Widakuswara razmatra kako bi posljedice uragana mogle utjecati na glasanje u ovim saveznim državama.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG