Linkovi

Izdvojeno

Direktorica USAID-a za RSE: BiH i dalje prijeti otkazivanje pomoći

Direktorica USAID-a za BiH Nancy J. Eslick

Korupcija u javnim nabavkama u BiH se mjeri milionima, a razmjere se najbolje vide ako se zna da su one jedan od najvećih dijelova ekonomske aktivnosti u zemlji sa tri milijarde KM (1,5 milijardi eura) godišnje, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nancy Eslick, direktorica američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) za BiH.

Upozorava i na to da BiH mora ozbiljno da nastavi i borbu protiv trgovine ljudima, jer joj i dalje prijeti otkazivanje pomoći.

RSE: Iskustva tokom pandemije pokazala su da je korupcija i dalje jedan od najvećih problema u Bosni i Hercegovini.

Eslick: Mislim da je to činjenica i bez da je kažemo, ali COVID-19 pogađa svakog građanina u BiH i ne prihvata etničke ili geografske podjele i zahtijeva odgovor svakog građanina. Od početka našeg rada USAID i State department su uložili 1,3 milijarde dolara u borbu protiv pandemije, pomoć u 120 zemalja širom svijeta, uključujući i BiH.

USAID je obezbijedio više od 2,2 miliona dolara kako bi pomogao Bosni i Hercegovini da odgovori na izbijanje pandemije COVID-19 i zaštiti svoje građane. Naša pomoć u finansiranju u slučaju nužde pomaže BiH da pripremi laboratorijske sisteme, aktivira pronalaženje slučajeva, njihovo praćenje, podržava stručnjake u odgovoru i pripremi, podiže javnu svijest i uključenost zajednice, kao i jačanje prevencije, te aktivnosti na odgovor u zajednicama u BiH koje su pod najvećim rizikom.

Želim da Vas uvjerim da USAID pomaže mnogo više nego što je to samo finansijski. Pružamo tehničku pomoć, održavamo treninge, jačamo kapacitete, jačamo zdravstvene sisteme, ali i lijekove koji spašavaju živote. Krizne situacije, kakva je danas pandemija, demonstrira iskreno prijateljstvo među državama i ljudsku volju da pomognu jedni drugima.

Nažalost, nije neuobičajeno za neke grupe da ovo turbulentno vrijeme iskoriste ze privatno bogaćenje.

Borba protiv korupcije je jedan od top prioriteta, ne samo za USAID, nego i za građane BiH također. Raširena korupcija je glavna prepreka za put BiH ka samoodrživosti. Svi projekti USAID-a u BiH imaju antikorupcijsku komponentu za podršku dobrom upravljanju i demokratizaciji za ekonomski rast i donošenje odluka.

Javne nabavke se često navode kao dio sveukupnog problema korupcije u BiH. To je, uglavnom, zbog toga što javne nabavke čine jedan od najvećih dijelova ekonomske aktivnosti u zemlji. Godišnje, radi se o 3 milijarde KM (1,5 miliona eura) godišnje. Korupcija u javnim nabavkama mjeri se milionima.

Svjesni smo da korupcija slabi vladavinu zakona i stavlja profit iznad spašavanja ljudskih života, tijekom kriza, kao što je COVID-19. Upravo sam se susrela sa tužiocem i predsjednikom kantonalnog suda u Bihaću i razgovarala o podršci USAID-a njihovim naporima u borbi protiv korupcije. Oni su borci na prvoj liniji protiv korupcije i to je profesija koja nije za one koji se boje političkih moćnika ili one koji se boje osporiti nečije interese.

Američka vlada posvećena je nastavku rada s tužiteljima i sudijama u onim pravosudnim institucijama koje pokazuju poboljšanja i imaju značajan broj slučajeva korupcije. Naš je cilj poboljšati učinak pravosudnih institucija u radu sa slučajevima korupcije, ekonomskom kriminalu, transparentnosti i odzivu pravosudnih institucija, kao i povećanju njihove sposobnosti da budu oslobođeni neprimjerenih vanjskih utjecaja.

Put ka samoodrživosti

RSE: Pandemija je imala značajan ekonomski udar i na BiH. Kakve su Vaše procjene kada je u pitanju oporavak?

Eslick: Ekonomski utjecaji COVID-19 pogodili su i najjače svjetske ekonomije. Kao i mnoge druge zemlje, ekonomija BiH je teško pogođena sa COVID-19 i suočava se s mnogim kratkoročnim i dugoročnim izazovima. Jedan od najvažnijih aspekata potrebnih za povratak od ekonomskih utjecaja COVID-19 je jačanje privatnog sektora.

Neravnoteža ekonomskog modela BiH i ekonomskog okruženja u kojem su javne politike i poticaji usmjereni na javni, a ne na privatni sektor, promovira se potrošnja, radije nego investicije, a uvoz u važnim sektorima nadmašuje izvoz. Zemlja mora stvoriti poslovno okruženje koje pogoduje privatnim investitorima. Politički lideri, vlada i privatni sektor moraju biti u potpunosti posvećeni zajedničkom radu, kako bi se ublažile ekonomske posljedice COVID-19.

USAID je posvećen tome da pomogne bh. ekonomiji da se oporavi od utjecaja COVID-19 i aktivno radi diljem zemlje kako bi pomogao i javnom i privatnom sektoru da kreiraju više radnih mjesta, privuku više investicija i poboljšaju poslovnu klimu. Trenutno provodimo više od 30 projekata kako bi na više načina pomogli zemlji. Pomažemo u poboljšanju ekonomskog rasta, promoviramo efikasne i transparentne vladine institucije i snažno civilno društvo i radimo na tome da pomognemo BiH da razvije multietničko, tolerantno društvo.

Želim reći, a ovo je važno za budućnost Bosne i Hercegovine, da je rad USAID-a - njegove strategije, partnerski modeli i programske prakse usmjeren ka tome da BiH dovede do mjesta u kojem strana pomoć više nije potrebna i može samostalno da funkcioniše.

Mi to nazivamo putem ka samoodrživosti. Kao partner BiH na ovom putu, osnažujemo zemlju da postigne održive rezultate na lokalnom nivou, pomažući joj da mobilizira javne i privatne prihode, jačajući lokalne kapacitete i ubrzavajući razvoj koji vode kompanije. Ovaj pristup njeguje stabilnu, otpornu i prosperitetnu zemlju koja se više oslanja na sebe i daje prednost trajnim partnerstvima. Ovo je dobro za zemlju i dobro je za građane BiH.

Želim spomenuti još jedan od glavnih prioriteta USAID-a u Bosni i Hercegovini - pomažemo vladi BiH da poduzme konkretne mjere u borbi protiv trgovine ljudima. Ukoliko to ne uradi, posljedice po BiH bit će monumentalne u smislu sposobnosti američke vlade da podrži BiH. Ne mogu dovoljno jako ni naglasiti važnost ovoga.

BiH je već tri godine na Listi za praćenje borbe protiv trgovine ljudima (C-TIP) američkog State Departmenta. Američka pomoć BiH se nastavlja samo zbog posebnog odricanja. Osnovni prvi korak u preokretu situacije sa C-TIP-om je provođenje i osiguravanje resursa za nacionalnu Strategiju koju je odobrilo Vijeće ministara BiH.

To znači da BiH mora revitalizirati udarne snage protiv trgovine ljudima, kombinirati sva vladina sredstva za pomoć žrtvama, reformisati regionalne nadzorne timove i poboljšati obuku policajaca, tužilaca i sudija. Drago mi je da je BiH počela raditi na nekim od ovih zadataka, ali još mnogo toga treba učiniti da se makne iz opasne zone, jer je krajnji cilj da se trgovina ljudima zaustavi.

Rušenje barijera među zajednicama

RSE: Obilazite regiju sjeveroistočne Bosne. Zbog čega ste odabrali ovu regiju sada. Ta se regija suočava sa migrantskom krizom, porastom nasilja, ali i straha od pojave ekstremizma.

Eslick: Kao direktor USAID-a u Bosni i Hercegovini posjećujem svaki dio ove nevjerovatne zemlje. Da, posljednih pet dana posjetila sam nekoliko gradova u regiji Krajine i Livno također. Najbolji način da se očuva stabilnost i mir u ovom dijelu BiH, kao i u cijeloj zemlji, je olakšavanje ekonomskog rasta i pomoć BiH da postane samoodrživa zemlja kojoj više nije potrebna strana pomoć.

U regiji Krajine, USAID to čini jačanjem lokalnih zajednica i jačanjem mladih i njihovog obrazovanja, stvarajući više radnih mjesta, a istovremeno, povećavajući ulaganja dijaspore, podržavajući ulogu zakona i tužilaca u borbi protiv korupcije, smanjujući prijetnju ekstremizma, povećavajući neovisno novinarstvo i osnažujući žensko preduzetništvo. Puno posla, ali ne i nemoguće, jer radimo u partnerstvu s lokalnim šampionima razvoja.

Upoznala sam sam nevjerovatne ljude širom sjeveroistočne BiH koji naporno rade na razvoju svojih zajednica, kreiranju novih radnih mjesta, osiguranju neovisnih i tačnih informacija. Također, rade na smanjenju tenzija i sprečavanju i reagiranju na radikalizaciju mladih na lokalnom nivou. Na primjer, pomažemo Centru za socijalni rad u Bihaću da se pozabavi osjetljivim pitanjem radikalizacije i proširi podršku kako bi doprli do ranjivih mladih ljudi. Nadam se da će centar u Bihaću postati model za druge centre širom zemlje i podijeliti svoje vještine i iskustva.

Naša Inicijativa otpornosti na sjeveroistoku Bosne doprinijela je rušenju i savladavanju barijera među mladima iz različitih zajednica, koje nikada prije nisu imale interakciju, te im pomogla da shvate koliko imaju zajedničkog, kako u pogledu izazova s kojima se suočavaju, tako i u pogledu svojih ciljeva.

Inspirativne priče povratnika iz dijaspore

RSE: Kakva su iskustva s ljudima iz dijaspore koji su se vratili u BiH, kojima je USAID odlučio pomoći?

Eslick: USAID je podržao 116 kompanija koje su pokrenuli ljudi iz dijaspore širom zemlje, pomažući u prikupljanju preko 15 miliona američkih dolara novih ulaganja i više od 360 radnih mjesta. Danas te kompanije u vlasništvu ljudi iz dijaspore iz različitih sektora, uključujući obradu metala, preradu drveta, proizvodnju, poljoprivredu, turizam i energetiku, uvode nove tehnologije, naprednu poslovnu praksu i pristup novim tržištima.

Prije nekoliko dana upoznala sam investitora iz dijaspore Amira Kurića koji se vratio u svoj rodni Bihać nakon što je proveo 14 godina u Holandiji. Njegova priča inspiriše. Po povratku, prije dvije godine, Amir je pokrenuo AMIK, avanturistički turizam na rijeci Uni, što uključuje rafting, vožnju kajakom, veslanje na dasci, ronjenje, kao i aktivnosti team buildinga na otvorenom. Donio je nove ideje koje se fokusiraju na poboljšanje turističke ponude na otvorenom na sporijem toku rijeke Une i na angažiranje lokalnih vlasnika kuća za usluge smještaja radi podsticanja ekonomskog razvoja njegovog rodnog kraja. Zahvaljujući velikim poslovnim kontaktima u Holandiji i podršci USAID-a, Amir je uspio uspostaviti veze s holandskim poslodavcima i započeo prijem gostiju prošlog ljeta.

Također sam posjetila Hikmeta Kurbegovića, povratnika u obližnji grad Sanski Most. Živeći u Švicarskoj, gdje je stekao iskustvo u realnom sektoru, od prvog dana po povratku u rodni grad okrenuo se ulaganju i otvaranju novih radnih mjesta. Prije nekoliko godina pokrenuo je CNC LAB, kompaniju koja se bavi preradom metala i odabran je među kompanijama koje je pokrenula bh. dijaspora i dobio našu podršku za investicije i zapošljavanje. U periodu od dvije godine, u CNC LAB-u je zaposleno 30 novih radnika, a trenutno kompanija planira proširiti kapacitete i izgraditi novi proizvodni pogon površine 1500 kvadratnih metara.

Dozvolite da kažem i ovo: nedavno smo proveli flash anketu u 32 firme korisnice kako bismo procijenili neposredne negativne utjecaje pandemije COVID-19 na njihovo poslovanje. Oko 84 posto ispitanika očekuje pad prodaje u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu. Ohrabrujuće je što samo 13 posto ispitanika namjerava smanjiti broj zaposlenih kao rezultat pandemije COVID-19. Više od 30 posto anketiranih kompanija namjerava povećati ulaganja tokom 2020. godine, što je ohrabrujući znak imajući u vidu nivo nesigurnosti koja je prisutna na tržištu. Dodatnih 41 posto ne vidi promjene u investicijskim planovima u odnosu na period prije pandemije.

Anketa pokazuje da više od dvije trećine ispitanih kompanija žele iskoristiti trenutnu krizu za provođenje promjena u svom poslovnom modelu ili fokusu, restrukturiranje postojećih proizvoda ili uvođenje novih, kako bi povećali svoju konkurentnost i vrijednost. Ovo je ohrabrujući razvoj koji ukazuje na visok nivo fleksibilnosti i spremnosti firmi iz dijaspore da prihvate promjene.

Pozdravljamo pozitivan trend ulaganja dijaspore u BiH. Ovi investitori pomažu u promjeni narativa u BiH. Ljudi ovdje mogu biti uspješni ako imaju dobro vođstvo i ako imaju dobar poslovni plan.

See all News Updates of the Day

SAD u 24 sata izvele dva udara na lidere Islamske države u Siriji

Mapa oblasti Kamišli, u sjeveroistočnoj Siriji.

Oslabljena i oprezna teroristička grupa Islamska država (ID) pretrpjela je novu seriju neuspjeha kada su američke snage gađale tri ključna lidera te organizacije u dvije operacije u sjevernoj Siriji u jednom danu.

SAD su potvrdile prvu operaciju, najavljujući da su američke specijalne snage izvele helikopterski napad u četvrtak rano u blizini sela Kamišli na sjeveroistoku zemlje, u oblasti koju kontrolišu snage lojalne sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu.

Centralna komanda SAD (CENTCOM), koja nadgleda američke snage u Siriji i većem dijelu Bliskog istoka, saopštila je da je meta operacije Rakan Vahid al Šamri - ubijen, a da je jedan od njegovih saradnika povrijeđen. Uhapšena su još dva saradnika.

Američki vojni i obavještajni zvaničnici opisali su al-Šamrija kao dugogodišnjeg operativca ID koji je igrao ključnu ulogu u švercu oružja i boraca za podršku operacijama terorističke grupe.

Aktivisti Sirijske opservatorije za ljudska prava sa sjedištem u Londonu saopštili su da je u ranim jutarnjim satima američki napad izvršen u selu Moluk Saraj, oko 17 kilometara južno od Kamišlija, i da je meta ubijena nakon što je odbila da se preda.

Aktivisti su dalje identifikovali dvojicu uhapšenih muškaraca kao iračke državljane i komandante "vojnobezbjednosne frakcije".

Glas Amerike nije mogao samostalno da potvrdi tvrdnje aktivista.

Kasnije u četvrtak, američka vojska je zadala nešto što je moglo biti još veći udarac, izvodeći precizni vazdušni napad nešto poslije 18 časova po lokalnom vremenu na sjeveru Sirije, ubivši još dva visoka zvaničnika ID.

U izjavi koju je podijelio sa Glasom Amerike, CENTCOM je naveo da je u napadu ubijen Abu Ala, opisan kao jedan od "najboljih pet" terorističke grupe, koji je služio kao zamjenik vođe ID-a u Siriji.

Drugi zvaničnik ID Abu Mu'Ad al-Katani, za koga se tvrdi da je odgovoran za poslove sa zatvorenicima, također je ubijen.

O vazdušnom napadu prvi je izvijestio Fox News.

Zvaničnici CENTCOM-a rekli su da je vazdušni napad rezultat "više od 1.000 sati prikupljanja obavještajnih podataka na svaku od dvije mete" i da prve procjene nisu pokazale civilne žrtve u napadu.

Udari SAD protiv ID uslijedili su nedjeljama nakon što je jedan od najviših američkih zvaničnika za borbu protiv terorizma rekao da je ID zaglavljen u "režimu preživljavanja" i za sada nesposoban da prevaziđe nemilosrdni antiteroristički pritisak iz Sjedinjenih Država.

Teroristička grupa "više ne pokušava da napadne Sjedinjene Države", rekla je prošlog mjeseca direktorica Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Christine Abizaid, ukazujući na seriju udara na čelnike grupe i hapšenja, počevši od februarske racije koja je dovela do smrti bivšeg emira ID Abua Ibrahima al-Hašimi al-Kurašija, također poznat kao hadži Abdalah.

U julu su SAD saopštile da je u napadu dronom na sjeverozapadu Sirije ubijen još jedan lider "top pet" Islamske države, Maher al-Agal, opisan kao najviši sirijski zvaničnik te terorističke grupe.

U junu, američke specijalne snage uhvatile su Hanija Ahmeda al-Kurdija, opisanog kao jednog od viših lidera ID, tokom helikopterskog napada u Džarablusu, na sjeverozapadu Sirije.

Američki saveznici i partneri takođe su izneli značajne pobjede protiv glavnog rukovodstva ID. Turska je prošlog mjeseca potvrdila hapšenje Bašara Hataba Gazala Al Sumaidaija u maju, visokog zvaničnika ID za koga se smatra da je bio jedan od nekolicine lidera u redu da postane novi emir.

Analitičari koji proučavaju ID, također poznat kao ISIS, kažu da očigledan uspjeh američkih operacija u četvrtak ne treba minimizirati.

"Ubistvo zamjenika emira ISIS-a za Siriju je značajno dostignuće, s obzirom na to da je Sirija očigledno mjesto gdje ISIS najviše ulaže svoje resurse ovih dana", rekao je Charles Lister, direktor programa za Siriju i borbu protiv terorizma sa sjedištem u Washingtonu.

Ali dok je primijetio da su SAD i njihovi saveznici uspješno eleminisali vrh ID, Lister je upozorio da bi bila greška da Zapad sada popusti.

"Sirija je dugo bila strateška dubina grupe, ali danas nudi svoj najveći potencijal za podsticanje budućeg oživljavanja", rekao je on za Glas Amerike. "Tempo napada ISIS-a u sjeveroistočnoj Siriji značajno je porastao nekoliko mjeseci. To ove američke operacije čini još važnijim."

Sjedinjene Države imaju oko 900 vojnika u Siriji. Ali ostaje pitane da li postoji potreba da se pojača to prisustvo.

Sirijske demokratske snage (SDF) koje podržavaju SAD objavile su prošlog mjeseca još 105 hapšenja vezanih za IS u kampu za raseljena lica al-Hol, dio antiterorističke operacije koja je u augustu dovela do 121 hapšenja.

Operacija SDF-a je također pronašla skrovišta oružja i srušila šatore koje su koristili sljedbenici IS-a da muče druge stanovnike kampa.

Operacija, koju je podržala koalicija predvođena SAD, također je pomogla da se demontira ono što su zvaničnici koalicije opisali kao "glavnu mrežu za pomoć ISIS-u, kako unutar kampa, tako i širom Sirije".

Čini se da se napadi protiv ID u četvrtak, prema nekim stručnjacima, uspješno nadograđuju na te napore iskorištavanjem kritičnih obavještajnih podataka.

"Svakako, ove dvije operacije pokazuju kontinuirani pritisak SAD na elemente ISIS-a u Siriji. Ali što je još važnije, one pokazuju kakve efekte SAD mogu da proizvedu malim otiskom", rekla je za Glas Amerike Katherine Zimmerman, saradnica na Američkom preduzetničkom institutu.

Sudija blokirao ključne dijelove novog zakona o oružju države New York

Znak "Zona bez oružja" postavljen u New Yorku, august 2022,.

Posljednji pokušaj New Yorka da ograniči ko može da nosi pištolj u javnosti i gdje može da se donese vatreno oružje odbacio je u četvrtak federalni sudija, koji je presudio da je više odredbi u državnom zakonu usvojenom ove godine neustavno.

U presudi koja ne stupa na snagu odmah, američki okružni sudija Glenn Suddaby odbacio je ključne elemente užurbanog pokušaja države da ponovo napiše svoje zakone o oružju pošto je stare poništio Vrhovni sud SAD u junu.

Država ne može da zabrani ljudima da nose oružje u njujorškom metrou ili na Times Squareu, presudio je sudija, iako je rekao da ima pravo da isključi oružje sa nekih drugih lokacija, uključujući škole.

Nekoliko novih državnih pravila o davanju dozvola otišlo je predaleko, napisao je on, uključujući jedno koje zahtijeva od kandidata da budu "dobrog moralnog karaktera", a drugo koje je natjeralo podnosioce da predaju informacije o svojim nalozima na društvenim mrežama.

Capitol: Potresna svjedočenja preživjelih i roditelja ubijene djece u masovnim pucnjavama
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:03 0:00

Krajnji rezultat je bila šema licenciranja koja je zabranjivala ljudima da nose pištolj za samoodbranu osim ako podnosilac prijave nije mogao da ubijedi službenike za izdavanje dozvola da ga neće koristiti da bi povrijedio sebe ili druge, napisao je sudija.

"Jednostavno rečeno, umjesto da se kreće ka tome da postane jurisdikcija koja se izdaje, država New York se dodatno učvrstila kao jurisdikcija koja se ne izdaje. I, čineći to, dodatno je smanjila prvorazredno ustavno pravo na nošenje oružja u javnosti za samoodbranu u puki zahtjev", napisao je Suddaby.

Suddaby, kojeg je imenovao bivši predsjednik George Bush mlađi, stavio je svoju odluku na čekanje na tri dana kako bi omogućio državi da je ospori na višem sudu.

Državna tužiteljica New Yorka Letitia James rekla je da će njena kancelarija uložiti žalbu.

"Današnja odluka dolazi nakon masovnih pucnjava i rasprostranjenog nasilja iz vatrenog oružja koje povrjeđuje zajednice ovdje u New Yorku i širom zemlje. Iako se odlukom čuvaju dijelovi zakona, vjerujemo da zakon mora biti sačuvan onako kako je usvojen", rekala je tužiteljica James, demokratkinja.

Zakonodavci su ovog ljeta ponovo napisali državne zakone o oružju pošto je presudom Vrhovnog suda poništen stari njujorški sistem za izdavanje dozvola za nošenje oružja van kuće. Viši sud je odbacio dugogodišnji zahtjev države da ljudi predstave neobičnu prijetnju po svoju bezbjednost da bi se kvalifikovali za takvu dozvolu.

Novi zakon, koji je stupio na snagu 1. septembra, široko je proširio ko može da dobije dozvolu za oružje, ali je pooštrio uslove za obuku kandidata i zahtijevao od njih da predaju više privatnih podataka, uključujući spisak svih koji žive u njihovom domu. Država je također napravila dugačku listu mjesta gdje bi vatreno oružje bilo zabranjeno.

Pravila koja zabranjuju većini ljudi da nose oružje u škole, vladine zgrade, biračka mjesta i vjerske objekte su u redu, napisao je sudija. Ali država nije mogla da uvede nove zabrane ljudima da nose pištolje u sistemima javnog prevoza, u ljetnim kampovima ili na mjestima gdje se konzumira alkohol.

Sudija je također zadao udarac odredbi koja zabranjuje ljudima da unose oružje na tuđu imovinu osim ako vlasnici ne daju dozvolu - na primjer, postavljanjem znaka u izlog.

Bilo je nekoliko federalnih izazova novom zakonu od strane zagovornika prava na oružje koji tvrde da zakon krši Drugi amandman i prava na slobodu govora.

Ovu tužbu podnijelo je šest vlasnika oružja iz države New York, koji tvrde da zakon krši njihova ustavna prava. Većina tužilaca ima dozvole za nošenje i tvrde da im zakon sprječava da drže oružje na određenim osjetljivim mjestima kao što su državni parkovi ili crkva.

Istinomjer donosi listu bh. političara koji najčešće lažu

Istinomjer donosi listu bh. političara koji najčešće lažu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:19 0:00

Istinomjer je od Općih izbora 2018. godine ocijenio 600 tvrdnji aktera na političkoj sceni BiH, a u narednom prilogu pogledajte koji su se to zvaničnici i zvaničnice najčešće nalazili u kategoriji neistinitih tvrdnji na ovom portalu u protekle četiri godine i na koje teme su izgovarali neistine.

Biden pomilovao osuđenike za posjedovanje marihuane, mijenja politiku prema tom pitanju

Predsjednik SAD-a Joe Biden tokom obraćanja povodom promjene državne politike prema marihuani. (Foto: Twitter/@whitehouse)

Američki predsjednik Joe Biden naložio je promjenu državne politike u vezi sa marihuanom – proglašavajući pomilovanje za sve ranije federalne prekršaje čiji su uzroci njeno posjedovanje.

„Hiljadama ljudi koji su na federalnom nivou osuđeni zbog pukog posjedovanja marihuane odbija se pravo na zaposlenje, smještaj ili obrazovanje. Potezi koje povlačim pružiće olakšanje zbog kolateralnih posljedica proisteklih iz osuđujućih presuda”, objavio je Biden.

On je pozvao sve guvernere američkih država da postupe na isti način.

„Kao što niko ne bi trebalo da bude u federalnom pritvoru zbog posjedovanja marihuane, to bi isto trebalo da važi za lokalne ili zatvore na nivou država. Također, od sekretara za zdravstvo, socijalne usluge, kao i državnog tužioca tražim reviziju načina na koji se marihuana tretira po federalnom zakonu”, saopštio je američki predsjednik.

„Kao što sam često govorio tokom predsjedničke kampanje - niko ne bi trebalo da bude pritvoren samo zbog upotrebe ili posjedovanja marihuane. Takva praksa, usljed posjedovanja, uticala je na previše ljudskih života – zbog postupaka koje brojne države više ne zabranjuju. Uprkos tome što bijelci i ljudi drugih rasa koriste marihuanu u sličnim stopama – za to su u mnogo većim stopama hapšeni, gonjeni i osuđivani crnci”, ukazao je on.

Biden je podsjetio da je marihuana trenutno, prema američkom zakonu, klasifikovana kao najopasnija supstanca, poput heriona i LSD-a, što je viši nivo od fentanila i metamfetamina – koje američke vlasti smatraju odgovornim za epidemiju predoziranja u zemlji.

„Konačno, čak i kada se federalna i državna regulativa u vezi sa marihuanom promijeni – na snazi bi trebalo da ostanu važna ograničenja u trgovini, marketingu, kao i prodaji maloljetnicima”, poručio je američki predsjednik – uz napomenu da je, kako je rekao, previše života ispaštalo zbog neuspjelog pristupa marihuani.

„Vrijeme je da ispravimo te greške”, zaključio je američki predsjednik Biden u izjavi kojom je objelodanio promjenu državne politike u vezi sa marihuanom.

Samit Evropske političke zajednice: Gradimo novi poredak bez Rusije

Sastanak Evropske političke zajednice u Pragu

U glavnom gradu Češke održava se prvi sastanak Evropske političke zajednice, koji osim lidera zemalja EU okuplja i predstavnike zemalja Zapadnog Balkana, Turske, Velike Britanije i drugih.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell izjavio je da je želja EU da 44 predstavnika istaknu međunarodnu izolaciju Rusije zbog agresije na Ukrajinu.

Ipak, očekuje se da isplivaju razlike među zemljama u pogledu ograničavanja cijena energenata, koje su skočile zbog rata u Ukrajini.

"Ovaj sastanak je način da napravimo novi poredak bez Rusije. Ne znači da ćemo isključiti Rusiju zauvijek, ali ova Rusija, Putinova Rusija, ne može da sjedi za našim stolom", rekao je Borrell.

U tom kontekstu, Borrell je pomenuo i Evropsku političku zajednicu, koja okuplja zemlje od Britanije, preko Srbije do Turske.

"Ovo je poruka koju želimo da pošaljemo - Rusija je izolovana, ne može da sjedi za stolom, dok svi ostali mogu", naveo je Borrell.

Okupljanje u Praškom zamku viđeno je kao znak solidarnosti unutar kontinenta, na više nivoa - uključujući i bezbjednosni i ekonomski - zbog rata u Ukrajini. Ipak, nije jasno šta su krajnji ili konkretni ciljevi ovog samita.

Kritičari Evropske političke zajednice, koja je ideja francuskog predsjednika, kažu da je posrijedi samo još jedna pričaonica kojom neće biti lako upravljati, jer okuplja i rivale - poput Jermenije i Azerbejdžana, ili Grčke i Turske.

Drugi, pak, samit vide kao šansu za otopljavanje odnosa EU i Britanije, budući da je došla i britanska premijerka Liz Tras.

EU je usaglasila i osmi paket sankcija Rusiji zbog aneksije ukrajinskih teritorija, a ograničenja na pomorski transport nafte mogla bi da pogode i Srbiju, ako EU i definitivno odluči da zabrani Hrvatskoj da uvozi rusku naftu, koja se preko naftovoda JANAF prebacuje u Srbiju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG