Linkovi

Top priča BiH

Direktorica USAID-a za RSE: BiH i dalje prijeti otkazivanje pomoći

Direktorica USAID-a za BiH Nancy J. Eslick

Korupcija u javnim nabavkama u BiH se mjeri milionima, a razmjere se najbolje vide ako se zna da su one jedan od najvećih dijelova ekonomske aktivnosti u zemlji sa tri milijarde KM (1,5 milijardi eura) godišnje, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nancy Eslick, direktorica američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) za BiH.

Upozorava i na to da BiH mora ozbiljno da nastavi i borbu protiv trgovine ljudima, jer joj i dalje prijeti otkazivanje pomoći.

RSE: Iskustva tokom pandemije pokazala su da je korupcija i dalje jedan od najvećih problema u Bosni i Hercegovini.

Eslick: Mislim da je to činjenica i bez da je kažemo, ali COVID-19 pogađa svakog građanina u BiH i ne prihvata etničke ili geografske podjele i zahtijeva odgovor svakog građanina. Od početka našeg rada USAID i State department su uložili 1,3 milijarde dolara u borbu protiv pandemije, pomoć u 120 zemalja širom svijeta, uključujući i BiH.

USAID je obezbijedio više od 2,2 miliona dolara kako bi pomogao Bosni i Hercegovini da odgovori na izbijanje pandemije COVID-19 i zaštiti svoje građane. Naša pomoć u finansiranju u slučaju nužde pomaže BiH da pripremi laboratorijske sisteme, aktivira pronalaženje slučajeva, njihovo praćenje, podržava stručnjake u odgovoru i pripremi, podiže javnu svijest i uključenost zajednice, kao i jačanje prevencije, te aktivnosti na odgovor u zajednicama u BiH koje su pod najvećim rizikom.

Želim da Vas uvjerim da USAID pomaže mnogo više nego što je to samo finansijski. Pružamo tehničku pomoć, održavamo treninge, jačamo kapacitete, jačamo zdravstvene sisteme, ali i lijekove koji spašavaju živote. Krizne situacije, kakva je danas pandemija, demonstrira iskreno prijateljstvo među državama i ljudsku volju da pomognu jedni drugima.

Nažalost, nije neuobičajeno za neke grupe da ovo turbulentno vrijeme iskoriste ze privatno bogaćenje.

Borba protiv korupcije je jedan od top prioriteta, ne samo za USAID, nego i za građane BiH također. Raširena korupcija je glavna prepreka za put BiH ka samoodrživosti. Svi projekti USAID-a u BiH imaju antikorupcijsku komponentu za podršku dobrom upravljanju i demokratizaciji za ekonomski rast i donošenje odluka.

Javne nabavke se često navode kao dio sveukupnog problema korupcije u BiH. To je, uglavnom, zbog toga što javne nabavke čine jedan od najvećih dijelova ekonomske aktivnosti u zemlji. Godišnje, radi se o 3 milijarde KM (1,5 miliona eura) godišnje. Korupcija u javnim nabavkama mjeri se milionima.

Svjesni smo da korupcija slabi vladavinu zakona i stavlja profit iznad spašavanja ljudskih života, tijekom kriza, kao što je COVID-19. Upravo sam se susrela sa tužiocem i predsjednikom kantonalnog suda u Bihaću i razgovarala o podršci USAID-a njihovim naporima u borbi protiv korupcije. Oni su borci na prvoj liniji protiv korupcije i to je profesija koja nije za one koji se boje političkih moćnika ili one koji se boje osporiti nečije interese.

Američka vlada posvećena je nastavku rada s tužiteljima i sudijama u onim pravosudnim institucijama koje pokazuju poboljšanja i imaju značajan broj slučajeva korupcije. Naš je cilj poboljšati učinak pravosudnih institucija u radu sa slučajevima korupcije, ekonomskom kriminalu, transparentnosti i odzivu pravosudnih institucija, kao i povećanju njihove sposobnosti da budu oslobođeni neprimjerenih vanjskih utjecaja.

Put ka samoodrživosti

RSE: Pandemija je imala značajan ekonomski udar i na BiH. Kakve su Vaše procjene kada je u pitanju oporavak?

Eslick: Ekonomski utjecaji COVID-19 pogodili su i najjače svjetske ekonomije. Kao i mnoge druge zemlje, ekonomija BiH je teško pogođena sa COVID-19 i suočava se s mnogim kratkoročnim i dugoročnim izazovima. Jedan od najvažnijih aspekata potrebnih za povratak od ekonomskih utjecaja COVID-19 je jačanje privatnog sektora.

Neravnoteža ekonomskog modela BiH i ekonomskog okruženja u kojem su javne politike i poticaji usmjereni na javni, a ne na privatni sektor, promovira se potrošnja, radije nego investicije, a uvoz u važnim sektorima nadmašuje izvoz. Zemlja mora stvoriti poslovno okruženje koje pogoduje privatnim investitorima. Politički lideri, vlada i privatni sektor moraju biti u potpunosti posvećeni zajedničkom radu, kako bi se ublažile ekonomske posljedice COVID-19.

USAID je posvećen tome da pomogne bh. ekonomiji da se oporavi od utjecaja COVID-19 i aktivno radi diljem zemlje kako bi pomogao i javnom i privatnom sektoru da kreiraju više radnih mjesta, privuku više investicija i poboljšaju poslovnu klimu. Trenutno provodimo više od 30 projekata kako bi na više načina pomogli zemlji. Pomažemo u poboljšanju ekonomskog rasta, promoviramo efikasne i transparentne vladine institucije i snažno civilno društvo i radimo na tome da pomognemo BiH da razvije multietničko, tolerantno društvo.

Želim reći, a ovo je važno za budućnost Bosne i Hercegovine, da je rad USAID-a - njegove strategije, partnerski modeli i programske prakse usmjeren ka tome da BiH dovede do mjesta u kojem strana pomoć više nije potrebna i može samostalno da funkcioniše.

Mi to nazivamo putem ka samoodrživosti. Kao partner BiH na ovom putu, osnažujemo zemlju da postigne održive rezultate na lokalnom nivou, pomažući joj da mobilizira javne i privatne prihode, jačajući lokalne kapacitete i ubrzavajući razvoj koji vode kompanije. Ovaj pristup njeguje stabilnu, otpornu i prosperitetnu zemlju koja se više oslanja na sebe i daje prednost trajnim partnerstvima. Ovo je dobro za zemlju i dobro je za građane BiH.

Želim spomenuti još jedan od glavnih prioriteta USAID-a u Bosni i Hercegovini - pomažemo vladi BiH da poduzme konkretne mjere u borbi protiv trgovine ljudima. Ukoliko to ne uradi, posljedice po BiH bit će monumentalne u smislu sposobnosti američke vlade da podrži BiH. Ne mogu dovoljno jako ni naglasiti važnost ovoga.

BiH je već tri godine na Listi za praćenje borbe protiv trgovine ljudima (C-TIP) američkog State Departmenta. Američka pomoć BiH se nastavlja samo zbog posebnog odricanja. Osnovni prvi korak u preokretu situacije sa C-TIP-om je provođenje i osiguravanje resursa za nacionalnu Strategiju koju je odobrilo Vijeće ministara BiH.

To znači da BiH mora revitalizirati udarne snage protiv trgovine ljudima, kombinirati sva vladina sredstva za pomoć žrtvama, reformisati regionalne nadzorne timove i poboljšati obuku policajaca, tužilaca i sudija. Drago mi je da je BiH počela raditi na nekim od ovih zadataka, ali još mnogo toga treba učiniti da se makne iz opasne zone, jer je krajnji cilj da se trgovina ljudima zaustavi.

Rušenje barijera među zajednicama

RSE: Obilazite regiju sjeveroistočne Bosne. Zbog čega ste odabrali ovu regiju sada. Ta se regija suočava sa migrantskom krizom, porastom nasilja, ali i straha od pojave ekstremizma.

Eslick: Kao direktor USAID-a u Bosni i Hercegovini posjećujem svaki dio ove nevjerovatne zemlje. Da, posljednih pet dana posjetila sam nekoliko gradova u regiji Krajine i Livno također. Najbolji način da se očuva stabilnost i mir u ovom dijelu BiH, kao i u cijeloj zemlji, je olakšavanje ekonomskog rasta i pomoć BiH da postane samoodrživa zemlja kojoj više nije potrebna strana pomoć.

U regiji Krajine, USAID to čini jačanjem lokalnih zajednica i jačanjem mladih i njihovog obrazovanja, stvarajući više radnih mjesta, a istovremeno, povećavajući ulaganja dijaspore, podržavajući ulogu zakona i tužilaca u borbi protiv korupcije, smanjujući prijetnju ekstremizma, povećavajući neovisno novinarstvo i osnažujući žensko preduzetništvo. Puno posla, ali ne i nemoguće, jer radimo u partnerstvu s lokalnim šampionima razvoja.

Upoznala sam sam nevjerovatne ljude širom sjeveroistočne BiH koji naporno rade na razvoju svojih zajednica, kreiranju novih radnih mjesta, osiguranju neovisnih i tačnih informacija. Također, rade na smanjenju tenzija i sprečavanju i reagiranju na radikalizaciju mladih na lokalnom nivou. Na primjer, pomažemo Centru za socijalni rad u Bihaću da se pozabavi osjetljivim pitanjem radikalizacije i proširi podršku kako bi doprli do ranjivih mladih ljudi. Nadam se da će centar u Bihaću postati model za druge centre širom zemlje i podijeliti svoje vještine i iskustva.

Naša Inicijativa otpornosti na sjeveroistoku Bosne doprinijela je rušenju i savladavanju barijera među mladima iz različitih zajednica, koje nikada prije nisu imale interakciju, te im pomogla da shvate koliko imaju zajedničkog, kako u pogledu izazova s kojima se suočavaju, tako i u pogledu svojih ciljeva.

Inspirativne priče povratnika iz dijaspore

RSE: Kakva su iskustva s ljudima iz dijaspore koji su se vratili u BiH, kojima je USAID odlučio pomoći?

Eslick: USAID je podržao 116 kompanija koje su pokrenuli ljudi iz dijaspore širom zemlje, pomažući u prikupljanju preko 15 miliona američkih dolara novih ulaganja i više od 360 radnih mjesta. Danas te kompanije u vlasništvu ljudi iz dijaspore iz različitih sektora, uključujući obradu metala, preradu drveta, proizvodnju, poljoprivredu, turizam i energetiku, uvode nove tehnologije, naprednu poslovnu praksu i pristup novim tržištima.

Prije nekoliko dana upoznala sam investitora iz dijaspore Amira Kurića koji se vratio u svoj rodni Bihać nakon što je proveo 14 godina u Holandiji. Njegova priča inspiriše. Po povratku, prije dvije godine, Amir je pokrenuo AMIK, avanturistički turizam na rijeci Uni, što uključuje rafting, vožnju kajakom, veslanje na dasci, ronjenje, kao i aktivnosti team buildinga na otvorenom. Donio je nove ideje koje se fokusiraju na poboljšanje turističke ponude na otvorenom na sporijem toku rijeke Une i na angažiranje lokalnih vlasnika kuća za usluge smještaja radi podsticanja ekonomskog razvoja njegovog rodnog kraja. Zahvaljujući velikim poslovnim kontaktima u Holandiji i podršci USAID-a, Amir je uspio uspostaviti veze s holandskim poslodavcima i započeo prijem gostiju prošlog ljeta.

Također sam posjetila Hikmeta Kurbegovića, povratnika u obližnji grad Sanski Most. Živeći u Švicarskoj, gdje je stekao iskustvo u realnom sektoru, od prvog dana po povratku u rodni grad okrenuo se ulaganju i otvaranju novih radnih mjesta. Prije nekoliko godina pokrenuo je CNC LAB, kompaniju koja se bavi preradom metala i odabran je među kompanijama koje je pokrenula bh. dijaspora i dobio našu podršku za investicije i zapošljavanje. U periodu od dvije godine, u CNC LAB-u je zaposleno 30 novih radnika, a trenutno kompanija planira proširiti kapacitete i izgraditi novi proizvodni pogon površine 1500 kvadratnih metara.

Dozvolite da kažem i ovo: nedavno smo proveli flash anketu u 32 firme korisnice kako bismo procijenili neposredne negativne utjecaje pandemije COVID-19 na njihovo poslovanje. Oko 84 posto ispitanika očekuje pad prodaje u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu. Ohrabrujuće je što samo 13 posto ispitanika namjerava smanjiti broj zaposlenih kao rezultat pandemije COVID-19. Više od 30 posto anketiranih kompanija namjerava povećati ulaganja tokom 2020. godine, što je ohrabrujući znak imajući u vidu nivo nesigurnosti koja je prisutna na tržištu. Dodatnih 41 posto ne vidi promjene u investicijskim planovima u odnosu na period prije pandemije.

Anketa pokazuje da više od dvije trećine ispitanih kompanija žele iskoristiti trenutnu krizu za provođenje promjena u svom poslovnom modelu ili fokusu, restrukturiranje postojećih proizvoda ili uvođenje novih, kako bi povećali svoju konkurentnost i vrijednost. Ovo je ohrabrujući razvoj koji ukazuje na visok nivo fleksibilnosti i spremnosti firmi iz dijaspore da prihvate promjene.

Pozdravljamo pozitivan trend ulaganja dijaspore u BiH. Ovi investitori pomažu u promjeni narativa u BiH. Ljudi ovdje mogu biti uspješni ako imaju dobro vođstvo i ako imaju dobar poslovni plan.

See all News Updates of the Day

Ukrajina pokrenula krivični postupak zbog 'ilegalnog uvoza' ikone

Ikona je navodno stara 300 godina i potiče sa područja Luganska, odmetnutog dijela Ukrajine

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdilo je u petak, 15. januara, da je Ured glavnog tužitelja Ukrajine pokrenuo postupak u vezi “ilegalnog uvoza” ikone koju je predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik poklonio ruskom šefu diplomatije Sergeju Lavrovu.

“Ured glavnog tužitelja Ukrajine je pokrenuo postupak u krivičnom slučaju nelegalnog izvoza”, kazao je u pisanoj izjavi za RSE glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine, Oleg Nikolenko.

U izjavi se navodi kako je neosporna činjenica da ikona, koja je sredinom decembra 2020. godine poklonjena Lavrovu, potiče sa teritorije Ukrajine.

Milorad Dodik, u intervjuu agenciji Srna 14. januara, rekao je da iz Ukrajine nikada nije dobio odgovor da li traže ikonu, niti su dostavljeni bilo kakvi podaci u vezi sa njom.

"Ukoliko Ukrajina dokaže da je tražila ikonu prije datuma kada sam imao sastanak sa ministrom spoljnih poslova Rusije Sergejom Lavrovom, prihvatiću da im je predamo", rekao je Dodik.

U reakciji na ovu izjavu iz Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine kažu „Ukrajina odbacuje jezik uslovljavanja i ultimatume člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika. Neosporna je činjenica da ikona potiče sa teritorije Ukrajine”.

Naveli su i da očekuju da vlasti BiH pruže pomoć u okviru krivične istrage kako bi se ovaj artefakt “što je prije moguće” vratio u Ukrajinu.

“Očekujemo da će, umjesto da ikonu pretvore u taoca domaće političke borbe, vlasti Bosne i Hercegovine pružiti pomoć u okviru krivične istrage,” kazali su u izjavi.

Ministar spoljnih poslova Ukrajine Dmytro Kuleba 6. januara je na svom Twitter profilu objavio da Ukrajina i dalje zahtijeva da joj se vrati ikona iz Luganjska.

"Ukrajinska ikona opekla je ruke, čak, i iskusnim ciničnim ruskim diplomatama koji su je se odrekli. Ali, gospodin Dodik i dalje laže, nadmašujući svoje starije prijatelje. Ukrajina i dalje zahtijeva povratak ikone", napisao Kuleba.

Iz Ministarstva su podsjetili da su i Ukrajina i BiH države potpisnice UNESCO-ve Konvencije iz 1970. godine o načinima zabrane i sprječavanja neovlaštenog uvoza, izvoza i prenosa vlasništva nad kulturnim dobrima.

“U skladu sa Članom 7. ove Konvencije, države potpisnice se obavezuju na zabranu uvoza kulturnih dobara ukradenih iz muzeja ili vjerskog ili sekularnog javnog spomenika ili slične institucije u drugu državu potpisnicu ove Konvencije, kao i da poduzmu odgovarajuće korake kako bi se otkrilo i vratilo bilo koje kulturno dobro na zahtjev zemlje porijekla”, kazali su iz Ministarstva.

Dodik je pozlaćenu ikonu uručio Lavrovu 14. decembra.

Nakon toga, ambasada Ukrajine u BiH uputila je notu Ministarstvu vanjskih poslova BiH u kojoj su ih zamolili za "detaljne informacije o porijeklu ovog predmeta ukrajinske kulturne baštine".

Rusija je 23. decembra vratila Ambasadi BiH u Moskvi ikonu koja je nastala prije 300 godina i pronađena u Luganjsku, na okupiranoj teritoriji Ukrajine, nakon što je izražena sumnja da se radi o ukrajinskom nacionalnom blagu.

Tužilaštvo BiH je 18. decembra formiralo predmet o ovom slučaju.

Hiljade radnika ostalo bez posla zbog pandemije

Hiljade radnika ostalo bez posla zbog pandemije
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:59 0:00

Život na temperaturi ispod nule

Život na temperaturi ispod nule
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:59 0:00

Nevladin sektor: Zapošljavanje bez konkursa uzelo maha tokom pandemije

Nevladin sektor: Zapošljavanje bez konkursa uzelo maha tokom pandemije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:14 0:00

BiH naručila vakcine 4 proizvođača, prve se očekuju krajem januara ili početkom februara

Vakcina kompanije Moderna

Prve količine vakcina protiv korona virusa u Bosnu i Hercegovinu (BiH) će vjerovatno stići krajem januara ili početkom februara, rečeno je nakon sastanka u Doboju, koji je održan 11. januara na inicijativu Minstarstva civilnih poslova BiH.

“Više vakcina je u opticaju. Kroz Gavi i Covax mehanizam to su Pfizerova vakcina, Modernina, uskoro AstraZenecina. U Republici Srpskoj preko direktne nabavke bit će i vakcina Sputnjik V”, rekao je Branislav Zeljković, direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske (RS).

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija rekao je na sjednici Predstavničkom doma Parlamentarne skupštine BiH (PSBIH), koja se održava 11. januara u Sarajevu da se prve vakcine protiv virusa korona u BiH očekuju do kraja januara.

"Najave su bile da će se početkom godine pojaviti vakcina, a da će stanovništvo u cijelom svijetu u prvoj polovini ove godine u najvećoj mjeri biti vakcinisano, prije svega prioritetne grupe", rekao je Tegeltija.

Još nije poznato koliko će vakcina stići u BiH u prvoj pošiljci.

“Kako bi procedura nabavki vakcina tekla lakše i brže trebalo bi promijeniti određene članove Zakona o javnim nabavkama. Nismo raspravljali o detaljima, nego je rečeno da je potrebno da se taj Zakon promijeni”, rekao je Davor Pehar, direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Pehar je dodao da su sastanku Savjetodavnog tijela za Covax mehanizam u BiH prisustvovali i predstavnici UNICEF-a , koji su izvijestili da je u toku nabavka frižidera za ultra hladni lanac za skladištenje vakcina na minus 80 stepeni.

“Najizglednije je da će prva stići Pfizerova vakcina. Mi smo spremni za tu priču”, dodao je Pehar.

Iz BiH do sada su upućene dvije porudžbine za vakcine protiv korona virusa.

Ministarstvo civilnih poslova BiH je naručilo milion i 230 hiljada doza cjepiva kroz COVAX mehanizam, za 20 posto populacije putem Globalnog saveza za vakcine (GAVI). Iskazana je i potreba entiteta za 892.000 doza u okviru EU mehanizma nabavke.

Druga porudžbina odnosi se na nabavku vakcina Sputnjik V, koje je RS uputila ka Rusiji. Ova vakcina je u Rusiji registrovana u avgustu 2020.godine, ali još je nije potvrdila Svjetska zdravstvena organizacija, niti Evropska agencija za lijekove (EMA)

Zaključci današnjeg sastanka u Doboju detaljnije će biti predstavljeni u narednih nekoliko dana na ministarskoj konferenciji, koju će organizirati ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević i na kojoj će učestvovati entitetski ministri zdravstva.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG