Izdvojeno
Direktorica USAID-a za RSE: BiH i dalje prijeti otkazivanje pomoći

Korupcija u javnim nabavkama u BiH se mjeri milionima, a razmjere se najbolje vide ako se zna da su one jedan od najvećih dijelova ekonomske aktivnosti u zemlji sa tri milijarde KM (1,5 milijardi eura) godišnje, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nancy Eslick, direktorica američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) za BiH.
Upozorava i na to da BiH mora ozbiljno da nastavi i borbu protiv trgovine ljudima, jer joj i dalje prijeti otkazivanje pomoći.
RSE: Iskustva tokom pandemije pokazala su da je korupcija i dalje jedan od najvećih problema u Bosni i Hercegovini.
Eslick: Mislim da je to činjenica i bez da je kažemo, ali COVID-19 pogađa svakog građanina u BiH i ne prihvata etničke ili geografske podjele i zahtijeva odgovor svakog građanina. Od početka našeg rada USAID i State department su uložili 1,3 milijarde dolara u borbu protiv pandemije, pomoć u 120 zemalja širom svijeta, uključujući i BiH.
USAID je obezbijedio više od 2,2 miliona dolara kako bi pomogao Bosni i Hercegovini da odgovori na izbijanje pandemije COVID-19 i zaštiti svoje građane. Naša pomoć u finansiranju u slučaju nužde pomaže BiH da pripremi laboratorijske sisteme, aktivira pronalaženje slučajeva, njihovo praćenje, podržava stručnjake u odgovoru i pripremi, podiže javnu svijest i uključenost zajednice, kao i jačanje prevencije, te aktivnosti na odgovor u zajednicama u BiH koje su pod najvećim rizikom.
Želim da Vas uvjerim da USAID pomaže mnogo više nego što je to samo finansijski. Pružamo tehničku pomoć, održavamo treninge, jačamo kapacitete, jačamo zdravstvene sisteme, ali i lijekove koji spašavaju živote. Krizne situacije, kakva je danas pandemija, demonstrira iskreno prijateljstvo među državama i ljudsku volju da pomognu jedni drugima.
Nažalost, nije neuobičajeno za neke grupe da ovo turbulentno vrijeme iskoriste ze privatno bogaćenje.
Borba protiv korupcije je jedan od top prioriteta, ne samo za USAID, nego i za građane BiH također. Raširena korupcija je glavna prepreka za put BiH ka samoodrživosti. Svi projekti USAID-a u BiH imaju antikorupcijsku komponentu za podršku dobrom upravljanju i demokratizaciji za ekonomski rast i donošenje odluka.
Javne nabavke se često navode kao dio sveukupnog problema korupcije u BiH. To je, uglavnom, zbog toga što javne nabavke čine jedan od najvećih dijelova ekonomske aktivnosti u zemlji. Godišnje, radi se o 3 milijarde KM (1,5 miliona eura) godišnje. Korupcija u javnim nabavkama mjeri se milionima.
Svjesni smo da korupcija slabi vladavinu zakona i stavlja profit iznad spašavanja ljudskih života, tijekom kriza, kao što je COVID-19. Upravo sam se susrela sa tužiocem i predsjednikom kantonalnog suda u Bihaću i razgovarala o podršci USAID-a njihovim naporima u borbi protiv korupcije. Oni su borci na prvoj liniji protiv korupcije i to je profesija koja nije za one koji se boje političkih moćnika ili one koji se boje osporiti nečije interese.
Američka vlada posvećena je nastavku rada s tužiteljima i sudijama u onim pravosudnim institucijama koje pokazuju poboljšanja i imaju značajan broj slučajeva korupcije. Naš je cilj poboljšati učinak pravosudnih institucija u radu sa slučajevima korupcije, ekonomskom kriminalu, transparentnosti i odzivu pravosudnih institucija, kao i povećanju njihove sposobnosti da budu oslobođeni neprimjerenih vanjskih utjecaja.
Put ka samoodrživosti
RSE: Pandemija je imala značajan ekonomski udar i na BiH. Kakve su Vaše procjene kada je u pitanju oporavak?
Eslick: Ekonomski utjecaji COVID-19 pogodili su i najjače svjetske ekonomije. Kao i mnoge druge zemlje, ekonomija BiH je teško pogođena sa COVID-19 i suočava se s mnogim kratkoročnim i dugoročnim izazovima. Jedan od najvažnijih aspekata potrebnih za povratak od ekonomskih utjecaja COVID-19 je jačanje privatnog sektora.
Neravnoteža ekonomskog modela BiH i ekonomskog okruženja u kojem su javne politike i poticaji usmjereni na javni, a ne na privatni sektor, promovira se potrošnja, radije nego investicije, a uvoz u važnim sektorima nadmašuje izvoz. Zemlja mora stvoriti poslovno okruženje koje pogoduje privatnim investitorima. Politički lideri, vlada i privatni sektor moraju biti u potpunosti posvećeni zajedničkom radu, kako bi se ublažile ekonomske posljedice COVID-19.
USAID je posvećen tome da pomogne bh. ekonomiji da se oporavi od utjecaja COVID-19 i aktivno radi diljem zemlje kako bi pomogao i javnom i privatnom sektoru da kreiraju više radnih mjesta, privuku više investicija i poboljšaju poslovnu klimu. Trenutno provodimo više od 30 projekata kako bi na više načina pomogli zemlji. Pomažemo u poboljšanju ekonomskog rasta, promoviramo efikasne i transparentne vladine institucije i snažno civilno društvo i radimo na tome da pomognemo BiH da razvije multietničko, tolerantno društvo.
Želim reći, a ovo je važno za budućnost Bosne i Hercegovine, da je rad USAID-a - njegove strategije, partnerski modeli i programske prakse usmjeren ka tome da BiH dovede do mjesta u kojem strana pomoć više nije potrebna i može samostalno da funkcioniše.
Mi to nazivamo putem ka samoodrživosti. Kao partner BiH na ovom putu, osnažujemo zemlju da postigne održive rezultate na lokalnom nivou, pomažući joj da mobilizira javne i privatne prihode, jačajući lokalne kapacitete i ubrzavajući razvoj koji vode kompanije. Ovaj pristup njeguje stabilnu, otpornu i prosperitetnu zemlju koja se više oslanja na sebe i daje prednost trajnim partnerstvima. Ovo je dobro za zemlju i dobro je za građane BiH.
Želim spomenuti još jedan od glavnih prioriteta USAID-a u Bosni i Hercegovini - pomažemo vladi BiH da poduzme konkretne mjere u borbi protiv trgovine ljudima. Ukoliko to ne uradi, posljedice po BiH bit će monumentalne u smislu sposobnosti američke vlade da podrži BiH. Ne mogu dovoljno jako ni naglasiti važnost ovoga.
BiH je već tri godine na Listi za praćenje borbe protiv trgovine ljudima (C-TIP) američkog State Departmenta. Američka pomoć BiH se nastavlja samo zbog posebnog odricanja. Osnovni prvi korak u preokretu situacije sa C-TIP-om je provođenje i osiguravanje resursa za nacionalnu Strategiju koju je odobrilo Vijeće ministara BiH.
To znači da BiH mora revitalizirati udarne snage protiv trgovine ljudima, kombinirati sva vladina sredstva za pomoć žrtvama, reformisati regionalne nadzorne timove i poboljšati obuku policajaca, tužilaca i sudija. Drago mi je da je BiH počela raditi na nekim od ovih zadataka, ali još mnogo toga treba učiniti da se makne iz opasne zone, jer je krajnji cilj da se trgovina ljudima zaustavi.
Rušenje barijera među zajednicama
RSE: Obilazite regiju sjeveroistočne Bosne. Zbog čega ste odabrali ovu regiju sada. Ta se regija suočava sa migrantskom krizom, porastom nasilja, ali i straha od pojave ekstremizma.
Eslick: Kao direktor USAID-a u Bosni i Hercegovini posjećujem svaki dio ove nevjerovatne zemlje. Da, posljednih pet dana posjetila sam nekoliko gradova u regiji Krajine i Livno također. Najbolji način da se očuva stabilnost i mir u ovom dijelu BiH, kao i u cijeloj zemlji, je olakšavanje ekonomskog rasta i pomoć BiH da postane samoodrživa zemlja kojoj više nije potrebna strana pomoć.
U regiji Krajine, USAID to čini jačanjem lokalnih zajednica i jačanjem mladih i njihovog obrazovanja, stvarajući više radnih mjesta, a istovremeno, povećavajući ulaganja dijaspore, podržavajući ulogu zakona i tužilaca u borbi protiv korupcije, smanjujući prijetnju ekstremizma, povećavajući neovisno novinarstvo i osnažujući žensko preduzetništvo. Puno posla, ali ne i nemoguće, jer radimo u partnerstvu s lokalnim šampionima razvoja.
Upoznala sam sam nevjerovatne ljude širom sjeveroistočne BiH koji naporno rade na razvoju svojih zajednica, kreiranju novih radnih mjesta, osiguranju neovisnih i tačnih informacija. Također, rade na smanjenju tenzija i sprečavanju i reagiranju na radikalizaciju mladih na lokalnom nivou. Na primjer, pomažemo Centru za socijalni rad u Bihaću da se pozabavi osjetljivim pitanjem radikalizacije i proširi podršku kako bi doprli do ranjivih mladih ljudi. Nadam se da će centar u Bihaću postati model za druge centre širom zemlje i podijeliti svoje vještine i iskustva.
Naša Inicijativa otpornosti na sjeveroistoku Bosne doprinijela je rušenju i savladavanju barijera među mladima iz različitih zajednica, koje nikada prije nisu imale interakciju, te im pomogla da shvate koliko imaju zajedničkog, kako u pogledu izazova s kojima se suočavaju, tako i u pogledu svojih ciljeva.
Inspirativne priče povratnika iz dijaspore
RSE: Kakva su iskustva s ljudima iz dijaspore koji su se vratili u BiH, kojima je USAID odlučio pomoći?
Eslick: USAID je podržao 116 kompanija koje su pokrenuli ljudi iz dijaspore širom zemlje, pomažući u prikupljanju preko 15 miliona američkih dolara novih ulaganja i više od 360 radnih mjesta. Danas te kompanije u vlasništvu ljudi iz dijaspore iz različitih sektora, uključujući obradu metala, preradu drveta, proizvodnju, poljoprivredu, turizam i energetiku, uvode nove tehnologije, naprednu poslovnu praksu i pristup novim tržištima.
Prije nekoliko dana upoznala sam investitora iz dijaspore Amira Kurića koji se vratio u svoj rodni Bihać nakon što je proveo 14 godina u Holandiji. Njegova priča inspiriše. Po povratku, prije dvije godine, Amir je pokrenuo AMIK, avanturistički turizam na rijeci Uni, što uključuje rafting, vožnju kajakom, veslanje na dasci, ronjenje, kao i aktivnosti team buildinga na otvorenom. Donio je nove ideje koje se fokusiraju na poboljšanje turističke ponude na otvorenom na sporijem toku rijeke Une i na angažiranje lokalnih vlasnika kuća za usluge smještaja radi podsticanja ekonomskog razvoja njegovog rodnog kraja. Zahvaljujući velikim poslovnim kontaktima u Holandiji i podršci USAID-a, Amir je uspio uspostaviti veze s holandskim poslodavcima i započeo prijem gostiju prošlog ljeta.
Također sam posjetila Hikmeta Kurbegovića, povratnika u obližnji grad Sanski Most. Živeći u Švicarskoj, gdje je stekao iskustvo u realnom sektoru, od prvog dana po povratku u rodni grad okrenuo se ulaganju i otvaranju novih radnih mjesta. Prije nekoliko godina pokrenuo je CNC LAB, kompaniju koja se bavi preradom metala i odabran je među kompanijama koje je pokrenula bh. dijaspora i dobio našu podršku za investicije i zapošljavanje. U periodu od dvije godine, u CNC LAB-u je zaposleno 30 novih radnika, a trenutno kompanija planira proširiti kapacitete i izgraditi novi proizvodni pogon površine 1500 kvadratnih metara.
Dozvolite da kažem i ovo: nedavno smo proveli flash anketu u 32 firme korisnice kako bismo procijenili neposredne negativne utjecaje pandemije COVID-19 na njihovo poslovanje. Oko 84 posto ispitanika očekuje pad prodaje u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu. Ohrabrujuće je što samo 13 posto ispitanika namjerava smanjiti broj zaposlenih kao rezultat pandemije COVID-19. Više od 30 posto anketiranih kompanija namjerava povećati ulaganja tokom 2020. godine, što je ohrabrujući znak imajući u vidu nivo nesigurnosti koja je prisutna na tržištu. Dodatnih 41 posto ne vidi promjene u investicijskim planovima u odnosu na period prije pandemije.
Anketa pokazuje da više od dvije trećine ispitanih kompanija žele iskoristiti trenutnu krizu za provođenje promjena u svom poslovnom modelu ili fokusu, restrukturiranje postojećih proizvoda ili uvođenje novih, kako bi povećali svoju konkurentnost i vrijednost. Ovo je ohrabrujući razvoj koji ukazuje na visok nivo fleksibilnosti i spremnosti firmi iz dijaspore da prihvate promjene.
Pozdravljamo pozitivan trend ulaganja dijaspore u BiH. Ovi investitori pomažu u promjeni narativa u BiH. Ljudi ovdje mogu biti uspješni ako imaju dobro vođstvo i ako imaju dobar poslovni plan.
See all News Updates of the Day
Kremlj: Putin je ozbiljan u pogledu pregovora o miru u Ukrajini

Kremlj je saopštio u utorak da je ruski predsjednik Vladimir Putin ozbiljan da pregovara o nagodbi za okončanje rata u Ukrajini dok traju pregovori na visokom nivou u Saudijskoj Arabiji, te da bi Rusija radije sve svoje ciljeve postigla mirnim putem.
Putin je poslao rusku vojsku u Ukrajinu 2022. Više puta je rekao da je spreman razgovarati o okončanju rata koji odražava stvarnost na terenu, gdje ruske snage sada kontroliraju gotovo petinu ukrajinske teritorije.
Zapadni obavještajci, europski lideri i bivši američki predsjednik Joe Biden opetovano su tvrdili da ne misle da Putin zaista želi mir, iako američki predsjednik Donald Trump kaže da misli da je Putin ozbiljan.
"Predsjednik Putin od samog početka ponavlja svoje riječi o spremnosti za mirovne pregovore", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
"Glavna stvar za nas je postići naše ciljeve. I, naravno, preferiramo mirna sredstva za postizanje naših ciljeva."
Peskov je rekao da još nema dogovora oko datuma sastanka Putina i Trumpa, iako bi to pitanje moglo biti jasnika nakon pregovora u Rijadu. Rekao je da je nemoguće dati bilo kakav smisao razgovorima jer su tek počeli.
Upitan je li Putin spreman konkretno pregovarati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, Peskov je rekao da je Putin više puta rekao da jest.
Ali on je također rekao da bi svaki sporazum morao uzeti u obzir mogući izazov legitimnosti Zelenskog, pozivajući se na činjenicu da je Zelenski ostao na funkciji nakon kraja svog normalnog mandata jer je Ukrajina pod vanrednim stanjem.
Peskov je rekao da je pridruživanje Evropskoj uniji suvereno pravo Ukrajine ako to želi, ali da je stav Moskve drugačiji kada je u pitanju pridruživanje vojnim savezima.
Moskva je saopćila da je jedan od ciljeva svoje "specijalne vojne operacije" spriječiti svaku perspektivu da se Ukrajina pridruži transatlantskom odbrambenom savezu NATO, što bi smatrala prijetnjom po sigurnost Rusije.
Američki izaslanik za Ukrajinu kaže da niko neće nametnuti mirovni sporazum Zelenskom

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, rekao je u ponedjeljak da niko neće nametati mirovni sporazum Kijevu i da će se kasnije rješavati pitanja o tome da li će Washington dati garancije za buduće evropske mirovne snage.
Visoki američki dužnosnici, uključujući državnog sekretara Marca Rubija - ali ne i Kelloga - trebali bi razgovarati u utorak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom o okončanju rata u Ukrajini.
Kelogg, koji je rekao da će ove sedmice posjetiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Kijevu, rekao je novinarima u sjedištu NATO-a u Briselu da niko neće nametnuti dogovor "izabranom lideru suverene nacije".
Ponovio je i da razgovara sa evropskim saveznicima, koji se zalažu za uključivanje u pregovore, ali da po njegovom mišljenju nije izvodljivo da svi sjednu stol.
Evropski zvaničnici bili su šokirani potezima Trumpove administracije posljednjih dana da se dodvori Rusiji, koja je pokrenula invaziju na Ukrajinu prije skoro tri godine.
Američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima dokument u kojem se, između ostalog, pitaju sa koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.
Lideri Francuske, Britanije, Njemačke, Danske, Poljske, Italije, Španije i Holandije, kao i najviši zvaničnici NATO-a i Evropske unije održavaju u ponedjeljak hitan sastanak u Parizu.
Britanija, Švedska i Njemačka rekle su da su otvorene za slanje mirovnih snaga u Ukrajinu, uz jasan i prihvatljiv mandat. Mnogi zvaničnici su naglasili da bi razmotrili slanje trupa u Ukrajinu samo ako SAD daju sigurnosnu garanciju.
Deportacije migranata donose neizvjesnost kalifornijskim poljoprivrednicima i lokalnim uzgajivačima
U centralnoj Kaliforniji sezona je berbe jagoda i citrusa. No, neki radnici na farmama koji nisu legalni stanovnici SAD-a se klone posla nakon hvatanja migranata u okviru suzbijanja ilegalne imigracije predsjednika Donalda Trumpa.
Alejandra je radnica na farmi bez dokumenata u Kaliforniji koja ne želi pokazati svoje lice ili podijeliti svoje prezime zbog straha od deportacije.
Ona kaže da je bila na putu na posao ranije ovog mjeseca kada su agenti Imigracione i carinske službe – ili ICE – počeli prikupljati migrante bez dokumenata širom grada Bakersfielda.
„To je bilo u utorak kada su krenuli u racije, a u srijedu nismo izašli jer smo bili uplašeni. Čuli smo i vidjeli cijeli dan da je ICE jako aktivan. Bili su na ključnim mestima kroz koja moraju da prođu svi poljoprivrednici, gde su nasadi agruma, tako da sutradan nisam otišao na posao jer sam se uplašio”, priča Alejandra, nedokumentirana migrantkinja.
Predsjednica sindikata United Farm Workers Teresa Romero kaže da su dva njihova člana privedena.
„Radnici sa farme koji su deportovani ovdje rade 15-20 godina. Nemaju čak ni kaznu za parkiranje”, govori Romero.
Dok Trumpova administracija kaže da će se prve akcije protiv migranata fokusirati na osumnjičene kriminalce, američki „granični car” Tom Homan kaže da je to samo početak.
„Jasno sam stavio do znanja: ako ste u zemlji ilegalno, niste isključeni”, kaže Homan.
U Bakersfieldu, stanovnik James Miller kaže da deportacije mogu stvoriti nedostatak terenskih radnika, ali imigracijski agenti moraju provoditi zakon.
„Mislim da je pogrešno protumačeno da će upasti u škole. Imaju posla i trebali bi ga obaviti. Hoće li to utjecati na nas? Vjerojatno hoće”, kaže Miller.
Drugi stanovnik, JP Avalos, kaže da bi ekonomski utjecaj mogao biti značajan.
„Vidjet ćemo za dva ili tri mjeseca kada se Latinoamerikanci, kada se to dogodi i kada ih izbace, vidjet ćemo koliko košta vaša hrana i što ćete vi učiniti da to dobijete”, kaže Avalos.
Susjedni okrug Ventura također je svjedočio racijama usmjerenim na migrante pod novom administracijom. Više od 80 posto lokalnih žetelaca su migranti bez dokumenata, prema procjenama neprofitnog poljoprivrednog ureda okruga Ventura. Maureen McGuire je izvršna direktorica ureda.
„Ako imamo masovne deportacije i izgubimo radnu snagu koja žanje, bit će manja ponuda hrane za onu pojedinačnu robu koja je pogođena, a onda će se trgovine mješovitom robom natjecati tko će dobiti taj ograničeni resurs. To će podići cijene”, kaže McGuire.
Alejandra kaže da se vratila na posao berbe mrkve nekoliko dana nakon hvatanja migranata, ali drži sebe i svog sina rođenog u SAD-u podalje od javnih mjesta u nadi da će izbjeći imigracijske agente.
Putin šalje Lavrova i savjetnika Kremlja na sastanak sa Trumpovim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji

Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je u utorak ministra vanjskih poslova i višeg savjetnika Kremlja da se sastanu sa američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji kako bi razgovarali o obnavljanju odnosa i mogućim razgovorima za okončanje rata u Ukrajini, saopćio je Kremlj u ponedjeljak.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je nakon razgovora s Putinom prošle srijede da će započeti razgovore u cilju hitnog okončanja rata u Ukrajini, a razgovarali su i o Bliskom istoku, energetici, američkom dolaru i vještačkoj inteligenciji.
Američki državni sekretar Marco Rubio trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati s ruskim zvaničnicima, zajedno s Mikeom Waltzom, Trumpovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, i Steveom Witkoffom, izaslanikom Bijele kuće za Bliski istok.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su Sergej Lavrov, Putinov ministar inostranih poslova od 2004. godine, i Jurij Ušakov, spoljnopolitički savjetnik Kremlja, otputovali za Rijad na Putinov zahtjev.
"Očekuje se da u utorak održe sastanak sa američkim kolegama, koji će se prvenstveno fokusirati na obnavljanje čitavog kompleksa rusko-američkih odnosa", rekao je Peskov.
"Također će biti posvećeni pripremi mogućih pregovora o ukrajinskom rješenju i organizaciji sastanka dva predsjednika."
Ukrajina i Evropa bit će dio "pravih" mirovnih pregovora, kaže Rubio, dok SAD vagaju Putinove motive

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u nedjelju da će Ukrajina i Evropa biti eventualnih "pravih pregovora" o okončanju rata Moskve, nagovještavajući da su pregovori SAD-a s Rusijom ove sedmice prilika da se vidi koliko je ruski predsjednik Vladimir Putin ozbiljan po pitanju mira.
Američki najviši diplomata umanjio je zabrinutost Evrope da će biti isključena iz početnih pregovora između Rusije i Sjedinjenih Država koji će se održati u Saudijskoj Arabiji u narednim danima.
U intervjuu za CBS, Rubio je rekao da pregovarački proces još nije ozbiljno započeo, a ako pregovori budu napredovali, Ukrajinci i drugi Evropljani će biti uključeni.
Ranije u nedjelju, Reuters je izvijestio da su američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima upitnik u kojem se, između ostalog, pita sa koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.
"Predsjednik Trump razgovarao je s Vladimirom Putinom prošle sedmice i njemu je Vladimir Putin izrazio svoj interes za mir, a predsjednik je izrazio želju da vidi kraj ovog sukoba na način koji je trajan i koji štiti ukrajinski suverenitet", rekao je Rubio u emisiji "Meet the Press" na CBS-u.
"Sada, očigledno, to mora biti praćeno akcijama, tako da će narednih nekoliko sedmica i dana odrediti da li je to ozbiljno ili ne. Na kraju, jedan telefonski poziv ne donosi mir."
Planirani pregovori u Saudijskoj Arabiji poklapaju se sa pokušajem SAD-a da sklope sporazum s Kijevom kako bi se ukrajinsko bogatstvo prirodnih resursa otvorilo američkim investicijama.
Ukrajinski predsjednik Volodimyr Zelenski, u intervjuu za NBC koji je emitiran u nedjelju, postavio je pitanje da li će minerali u područjima koje drži Rusija biti dati Putinu.
Trump, koji je u srijedu razgovarao sa Putinom i rekao da ruski lider želi mir, rekao je u nedelju da je uvjeren da Putin neće željeti da pokuša da preuzme kontrolu nad cijelom Ukrajinom.
"To bi mi izazvalo veliki problem, jer jednostavno ne možete dozvoliti da se to desi. Mislim da on želi da to okonča", rekao je Trump novinarima u West Palm Beachu na Floridi.
Trump je dodao da će Zelenski biti uključen u razgovore o okončanju sukoba.