Linkovi

Top priča BiH

Direktorica USAID-a za RSE: BiH i dalje prijeti otkazivanje pomoći

Direktorica USAID-a za BiH Nancy J. Eslick

Korupcija u javnim nabavkama u BiH se mjeri milionima, a razmjere se najbolje vide ako se zna da su one jedan od najvećih dijelova ekonomske aktivnosti u zemlji sa tri milijarde KM (1,5 milijardi eura) godišnje, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nancy Eslick, direktorica američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) za BiH.

Upozorava i na to da BiH mora ozbiljno da nastavi i borbu protiv trgovine ljudima, jer joj i dalje prijeti otkazivanje pomoći.

RSE: Iskustva tokom pandemije pokazala su da je korupcija i dalje jedan od najvećih problema u Bosni i Hercegovini.

Eslick: Mislim da je to činjenica i bez da je kažemo, ali COVID-19 pogađa svakog građanina u BiH i ne prihvata etničke ili geografske podjele i zahtijeva odgovor svakog građanina. Od početka našeg rada USAID i State department su uložili 1,3 milijarde dolara u borbu protiv pandemije, pomoć u 120 zemalja širom svijeta, uključujući i BiH.

USAID je obezbijedio više od 2,2 miliona dolara kako bi pomogao Bosni i Hercegovini da odgovori na izbijanje pandemije COVID-19 i zaštiti svoje građane. Naša pomoć u finansiranju u slučaju nužde pomaže BiH da pripremi laboratorijske sisteme, aktivira pronalaženje slučajeva, njihovo praćenje, podržava stručnjake u odgovoru i pripremi, podiže javnu svijest i uključenost zajednice, kao i jačanje prevencije, te aktivnosti na odgovor u zajednicama u BiH koje su pod najvećim rizikom.

Želim da Vas uvjerim da USAID pomaže mnogo više nego što je to samo finansijski. Pružamo tehničku pomoć, održavamo treninge, jačamo kapacitete, jačamo zdravstvene sisteme, ali i lijekove koji spašavaju živote. Krizne situacije, kakva je danas pandemija, demonstrira iskreno prijateljstvo među državama i ljudsku volju da pomognu jedni drugima.

Nažalost, nije neuobičajeno za neke grupe da ovo turbulentno vrijeme iskoriste ze privatno bogaćenje.

Borba protiv korupcije je jedan od top prioriteta, ne samo za USAID, nego i za građane BiH također. Raširena korupcija je glavna prepreka za put BiH ka samoodrživosti. Svi projekti USAID-a u BiH imaju antikorupcijsku komponentu za podršku dobrom upravljanju i demokratizaciji za ekonomski rast i donošenje odluka.

Javne nabavke se često navode kao dio sveukupnog problema korupcije u BiH. To je, uglavnom, zbog toga što javne nabavke čine jedan od najvećih dijelova ekonomske aktivnosti u zemlji. Godišnje, radi se o 3 milijarde KM (1,5 miliona eura) godišnje. Korupcija u javnim nabavkama mjeri se milionima.

Svjesni smo da korupcija slabi vladavinu zakona i stavlja profit iznad spašavanja ljudskih života, tijekom kriza, kao što je COVID-19. Upravo sam se susrela sa tužiocem i predsjednikom kantonalnog suda u Bihaću i razgovarala o podršci USAID-a njihovim naporima u borbi protiv korupcije. Oni su borci na prvoj liniji protiv korupcije i to je profesija koja nije za one koji se boje političkih moćnika ili one koji se boje osporiti nečije interese.

Američka vlada posvećena je nastavku rada s tužiteljima i sudijama u onim pravosudnim institucijama koje pokazuju poboljšanja i imaju značajan broj slučajeva korupcije. Naš je cilj poboljšati učinak pravosudnih institucija u radu sa slučajevima korupcije, ekonomskom kriminalu, transparentnosti i odzivu pravosudnih institucija, kao i povećanju njihove sposobnosti da budu oslobođeni neprimjerenih vanjskih utjecaja.

Put ka samoodrživosti

RSE: Pandemija je imala značajan ekonomski udar i na BiH. Kakve su Vaše procjene kada je u pitanju oporavak?

Eslick: Ekonomski utjecaji COVID-19 pogodili su i najjače svjetske ekonomije. Kao i mnoge druge zemlje, ekonomija BiH je teško pogođena sa COVID-19 i suočava se s mnogim kratkoročnim i dugoročnim izazovima. Jedan od najvažnijih aspekata potrebnih za povratak od ekonomskih utjecaja COVID-19 je jačanje privatnog sektora.

Neravnoteža ekonomskog modela BiH i ekonomskog okruženja u kojem su javne politike i poticaji usmjereni na javni, a ne na privatni sektor, promovira se potrošnja, radije nego investicije, a uvoz u važnim sektorima nadmašuje izvoz. Zemlja mora stvoriti poslovno okruženje koje pogoduje privatnim investitorima. Politički lideri, vlada i privatni sektor moraju biti u potpunosti posvećeni zajedničkom radu, kako bi se ublažile ekonomske posljedice COVID-19.

USAID je posvećen tome da pomogne bh. ekonomiji da se oporavi od utjecaja COVID-19 i aktivno radi diljem zemlje kako bi pomogao i javnom i privatnom sektoru da kreiraju više radnih mjesta, privuku više investicija i poboljšaju poslovnu klimu. Trenutno provodimo više od 30 projekata kako bi na više načina pomogli zemlji. Pomažemo u poboljšanju ekonomskog rasta, promoviramo efikasne i transparentne vladine institucije i snažno civilno društvo i radimo na tome da pomognemo BiH da razvije multietničko, tolerantno društvo.

Želim reći, a ovo je važno za budućnost Bosne i Hercegovine, da je rad USAID-a - njegove strategije, partnerski modeli i programske prakse usmjeren ka tome da BiH dovede do mjesta u kojem strana pomoć više nije potrebna i može samostalno da funkcioniše.

Mi to nazivamo putem ka samoodrživosti. Kao partner BiH na ovom putu, osnažujemo zemlju da postigne održive rezultate na lokalnom nivou, pomažući joj da mobilizira javne i privatne prihode, jačajući lokalne kapacitete i ubrzavajući razvoj koji vode kompanije. Ovaj pristup njeguje stabilnu, otpornu i prosperitetnu zemlju koja se više oslanja na sebe i daje prednost trajnim partnerstvima. Ovo je dobro za zemlju i dobro je za građane BiH.

Želim spomenuti još jedan od glavnih prioriteta USAID-a u Bosni i Hercegovini - pomažemo vladi BiH da poduzme konkretne mjere u borbi protiv trgovine ljudima. Ukoliko to ne uradi, posljedice po BiH bit će monumentalne u smislu sposobnosti američke vlade da podrži BiH. Ne mogu dovoljno jako ni naglasiti važnost ovoga.

BiH je već tri godine na Listi za praćenje borbe protiv trgovine ljudima (C-TIP) američkog State Departmenta. Američka pomoć BiH se nastavlja samo zbog posebnog odricanja. Osnovni prvi korak u preokretu situacije sa C-TIP-om je provođenje i osiguravanje resursa za nacionalnu Strategiju koju je odobrilo Vijeće ministara BiH.

To znači da BiH mora revitalizirati udarne snage protiv trgovine ljudima, kombinirati sva vladina sredstva za pomoć žrtvama, reformisati regionalne nadzorne timove i poboljšati obuku policajaca, tužilaca i sudija. Drago mi je da je BiH počela raditi na nekim od ovih zadataka, ali još mnogo toga treba učiniti da se makne iz opasne zone, jer je krajnji cilj da se trgovina ljudima zaustavi.

Rušenje barijera među zajednicama

RSE: Obilazite regiju sjeveroistočne Bosne. Zbog čega ste odabrali ovu regiju sada. Ta se regija suočava sa migrantskom krizom, porastom nasilja, ali i straha od pojave ekstremizma.

Eslick: Kao direktor USAID-a u Bosni i Hercegovini posjećujem svaki dio ove nevjerovatne zemlje. Da, posljednih pet dana posjetila sam nekoliko gradova u regiji Krajine i Livno također. Najbolji način da se očuva stabilnost i mir u ovom dijelu BiH, kao i u cijeloj zemlji, je olakšavanje ekonomskog rasta i pomoć BiH da postane samoodrživa zemlja kojoj više nije potrebna strana pomoć.

U regiji Krajine, USAID to čini jačanjem lokalnih zajednica i jačanjem mladih i njihovog obrazovanja, stvarajući više radnih mjesta, a istovremeno, povećavajući ulaganja dijaspore, podržavajući ulogu zakona i tužilaca u borbi protiv korupcije, smanjujući prijetnju ekstremizma, povećavajući neovisno novinarstvo i osnažujući žensko preduzetništvo. Puno posla, ali ne i nemoguće, jer radimo u partnerstvu s lokalnim šampionima razvoja.

Upoznala sam sam nevjerovatne ljude širom sjeveroistočne BiH koji naporno rade na razvoju svojih zajednica, kreiranju novih radnih mjesta, osiguranju neovisnih i tačnih informacija. Također, rade na smanjenju tenzija i sprečavanju i reagiranju na radikalizaciju mladih na lokalnom nivou. Na primjer, pomažemo Centru za socijalni rad u Bihaću da se pozabavi osjetljivim pitanjem radikalizacije i proširi podršku kako bi doprli do ranjivih mladih ljudi. Nadam se da će centar u Bihaću postati model za druge centre širom zemlje i podijeliti svoje vještine i iskustva.

Naša Inicijativa otpornosti na sjeveroistoku Bosne doprinijela je rušenju i savladavanju barijera među mladima iz različitih zajednica, koje nikada prije nisu imale interakciju, te im pomogla da shvate koliko imaju zajedničkog, kako u pogledu izazova s kojima se suočavaju, tako i u pogledu svojih ciljeva.

Inspirativne priče povratnika iz dijaspore

RSE: Kakva su iskustva s ljudima iz dijaspore koji su se vratili u BiH, kojima je USAID odlučio pomoći?

Eslick: USAID je podržao 116 kompanija koje su pokrenuli ljudi iz dijaspore širom zemlje, pomažući u prikupljanju preko 15 miliona američkih dolara novih ulaganja i više od 360 radnih mjesta. Danas te kompanije u vlasništvu ljudi iz dijaspore iz različitih sektora, uključujući obradu metala, preradu drveta, proizvodnju, poljoprivredu, turizam i energetiku, uvode nove tehnologije, naprednu poslovnu praksu i pristup novim tržištima.

Prije nekoliko dana upoznala sam investitora iz dijaspore Amira Kurića koji se vratio u svoj rodni Bihać nakon što je proveo 14 godina u Holandiji. Njegova priča inspiriše. Po povratku, prije dvije godine, Amir je pokrenuo AMIK, avanturistički turizam na rijeci Uni, što uključuje rafting, vožnju kajakom, veslanje na dasci, ronjenje, kao i aktivnosti team buildinga na otvorenom. Donio je nove ideje koje se fokusiraju na poboljšanje turističke ponude na otvorenom na sporijem toku rijeke Une i na angažiranje lokalnih vlasnika kuća za usluge smještaja radi podsticanja ekonomskog razvoja njegovog rodnog kraja. Zahvaljujući velikim poslovnim kontaktima u Holandiji i podršci USAID-a, Amir je uspio uspostaviti veze s holandskim poslodavcima i započeo prijem gostiju prošlog ljeta.

Također sam posjetila Hikmeta Kurbegovića, povratnika u obližnji grad Sanski Most. Živeći u Švicarskoj, gdje je stekao iskustvo u realnom sektoru, od prvog dana po povratku u rodni grad okrenuo se ulaganju i otvaranju novih radnih mjesta. Prije nekoliko godina pokrenuo je CNC LAB, kompaniju koja se bavi preradom metala i odabran je među kompanijama koje je pokrenula bh. dijaspora i dobio našu podršku za investicije i zapošljavanje. U periodu od dvije godine, u CNC LAB-u je zaposleno 30 novih radnika, a trenutno kompanija planira proširiti kapacitete i izgraditi novi proizvodni pogon površine 1500 kvadratnih metara.

Dozvolite da kažem i ovo: nedavno smo proveli flash anketu u 32 firme korisnice kako bismo procijenili neposredne negativne utjecaje pandemije COVID-19 na njihovo poslovanje. Oko 84 posto ispitanika očekuje pad prodaje u 2020. godini u odnosu na prethodnu godinu. Ohrabrujuće je što samo 13 posto ispitanika namjerava smanjiti broj zaposlenih kao rezultat pandemije COVID-19. Više od 30 posto anketiranih kompanija namjerava povećati ulaganja tokom 2020. godine, što je ohrabrujući znak imajući u vidu nivo nesigurnosti koja je prisutna na tržištu. Dodatnih 41 posto ne vidi promjene u investicijskim planovima u odnosu na period prije pandemije.

Anketa pokazuje da više od dvije trećine ispitanih kompanija žele iskoristiti trenutnu krizu za provođenje promjena u svom poslovnom modelu ili fokusu, restrukturiranje postojećih proizvoda ili uvođenje novih, kako bi povećali svoju konkurentnost i vrijednost. Ovo je ohrabrujući razvoj koji ukazuje na visok nivo fleksibilnosti i spremnosti firmi iz dijaspore da prihvate promjene.

Pozdravljamo pozitivan trend ulaganja dijaspore u BiH. Ovi investitori pomažu u promjeni narativa u BiH. Ljudi ovdje mogu biti uspješni ako imaju dobro vođstvo i ako imaju dobar poslovni plan.

See all News Updates of the Day

Dan planete Zemlje: BiH bez odgovora na klimatsku krizu

Akcija 'Oslobodite nas uglja', Banja Luka, 18. decembar 2019. (CZZS)

Dok lideri zemalja širom svijeta traže rješenja kako bi se smanjile klimatske promjene, bh. ekološki predstavnici upozoravaju da se nadležni u BiH gotovo i ne bave ovim problemom, te da štiteći interese privilegovanih pojedinaca na štetu prirodnih resursa i građana, udaljavaju BiH od adekvatne borbe sa klimatskom krizom.

Već 50 godina u svijetu se 22. april obilježava kao Dan planete Zemlje. Dok 40 svjetskih lidera, na poziv američkog predsjednika Joe Bidena, učestvuju u samitu o klimatskim promjenama, predstavnici Centra za životnu sredinu, u razgovoru za Glas Amerike otkrivaju na koji način se BiH nosi sa globalnim izazovima i koliko su ove teme u fokusu bh. lidera.

Dan planete Zemlje obično je prilika da se predstavnici najviših bh. institucija osvrnu na klimatske promjene i ukažu na potrebu zaštite životnog okruženja. Međutim, situacija na terenu prikazuje jednu sasvim drugačiju sliku, tvrde ekološki aktivisti, koji gotovo svakodnovno nastoje da spriječe uništavanje i ekspolataciju prirodnih resursa BiH.

"Postoje dva principa bh. razmišljanja o ovoj temi: 'Raditi uobičajeno i kao da se ništa ne dešava' i 'Naša zemlja ne daje veliki doprinos emisijama poput Kine ili SAD-a'. Takvi stavovi će nas dovesti pred svršen čin i krizu kakvu već vidimo na pomolu sa pandemijom", kaže za Glas Amerike Majda Ibraković, koordinatorica Energije i klimatskih promjena u Centru za životnu sredinu (CZZS).

Majda Ibraković, koordinatorica Energije i klimatskih promjena u Centru za životnu sredinu
Majda Ibraković, koordinatorica Energije i klimatskih promjena u Centru za životnu sredinu

Prema njenim riječima, promjene izazvane pandemijom su samo mali talas u odnosu na „klimatski cunami“ koji dolazi i donosi probleme koje već sad osjećamo s ekstremnim temperaturama, vremenskim nepogodama, poljoprivredom i proizvodnjom hrane, nekontrolisanom sječom šuma, zagađenjem voda i enormnim emisijama u zraku.

"Bh. političari nastavljaju štititi interese lobija i profitera dozvoljavanjem eksploatacije naših resursa koji nas štite od negativnih posljedica klimatske krize. Samo potpunom promjenom paradigme i politike, okretanjem ka zelenoj tranziciji i očuvanju prirodnih vrijednosti, možemo ublažiti klimatsku i ekološku krizu i adaptirati se na promjene koje su već prisutne", kaže ona.

Pandemija i klimatske promjene

Vrbas, Banja Luka
Vrbas, Banja Luka

U trenutku kada je borba sa korona virusom u fokusu cijelog svijeta, mnogi stručnjaci brigu o javnom zdravlju dovode u vezu sa očuvanjem biodiverziteta, prirodnih staništa i različitih vrsta.

"Antropocentrični stav savremene civilizacije je nešto protiv čega se cijelo čovječanstvo, pa i naše društvo, mora boriti. Neophodno je osvijestiti opštu i političku javnost da za opstanak života na zemlji nije dovoljan samo čovjek, nego njegov održiv suživot sa drugim vrstama u zdravoj i stabilnoj životnoj sredini", objašnjava za Glas Amerike Aleksandra Dragomirović, potpredsjednica CZZS, koja dodaje da prirodu ne smijemo posmatrati kao razvojni resurs, već kao naš neophodan osnov za opstanak.

Prošle godine, obilježavanje Dana planete Zemlje u Bosni i Hercegovini proteklo je u neizvjesnoj borbi sa prvim udarima pandemije. To je bio povod da 27 ekoloških udruženja zatraže hitan sastanak sa svim relevantnim bh. institucijama kako bi se pristupilo oporavku i reformi javnih politika, a s ciljem lakšeg prevazilaženja postojeće krize izazvane pandemijom, ali i dugoročnim neodrživim upravljanjem resursima.

Pandemija promijenila životne navike i način kretanja stanovništva, Banja Luka, 2020.
Pandemija promijenila životne navike i način kretanja stanovništva, Banja Luka, 2020.

Dopis sa zahtjevima poslan je u junu na adrese entitetskih, državnih i međunarodnih institucija. Odgovor, ali ne i termin za sastanak, stigao je samo od Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

"Ova pasivnost govori o odnosu prema životnoj sredini u Bosni i Hercegovini. Šta onda da očekujemo kada klimatske promjene pokažu svoju najtamniju stranu?", pita se Tihomir Dakić, predsjednik CZZS, koji dodaje da su reakcije domaćih i stranih institucija prespore i nedovoljne, ali da će pomenuti zahtjevi ponovno biti proslijeđeni i ove godine.

Tihomir Dakić (desno), predsjednik Centra za životnu sredinu, Evropska sedmica mobilnosti, Banja Luka, 2020.
Tihomir Dakić (desno), predsjednik Centra za životnu sredinu, Evropska sedmica mobilnosti, Banja Luka, 2020.

Ekološki predstavnici ne očekuju da se stvari promijene preko noći, ali ističu da se mnogo toga moglo realizovati prethodnih deset mjeseci.

Prema njihovim riječima, dok su inspekcije bile fokusirane na sprječavanje širenja virusa, a građani onemogućeni da javno djeluju, dešavale su se intezivnije zloupotrebe prirodnih resursa.

"Sa jedne strane smo imali investitore koji bez obzira na pandemiju započinju radove na uništavanju rijeka, a sa druge strane smo imali aktiviste koji zbog mjera nisu mogli izraziti masovnije protivljenje", kaže Dragana Skenderija, koordinatorica Koalicije za rijeke BiH, koja smatra da su zabrane javnog okupljanja pogodovale bh. vlastima.

"Javnost je bila uskraćena za blagovremeno, transparentno i pravedno učešće u postupcima koji se tiču pitanja životne sredine. Zbog toga je CZZS uložio zahtjev za da se pristup javnosti omogući korištenjem IT alata, kao i zahtjev da se olakša pristup ekološkoj pravdi. Dok prvom zahtjevu još uvijek nije udovoljeno, drugi je rezultirao Preporukom Ombudsmena za ljudska prava BiH", kaže Redžib Skomorac iz CZZS, koji se poziva na poštovanje Arhuske konvencije, koju je BiH potpisala 2008. godine, a koja predviđa da javnosti učestvuje u donošenju odluka, te ima pristup informacijama i pravosuđu u pitanjima životne sredine.

Rim: Priprema biciklističke infrastrukture za vrijeme pandemije
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:49 0:00

S obzirom na ograničeno kretanje ljudi tokom pandemije, mnogi evropski gradovi pristupili su prenamjeni prostora, tako da je privremenim oduzimanjem saobraćajnica automobilima, omogućen veći prostor za kretanje pješaka i biciklista. Uprkos apelima ekoloških organizacija, ova mjera nije realizovana u bh. gradovima.

"Gradovi koji su uhvatili 'talas' promjena, sada svoje privremene mjere mijenjaju u trajne, a donose nove privremene. Za to vrijeme pred nama je tek promjena koncepta razmišljanja kod donosioca odluka, prije svega onih na lokalnom nivou", kaže Dragan Kabić, koordinator transporta u CZZS.

Majda Ibraković smatra da se tokom pandemije, umjesto izgovora da su kapaciteti smanjeni, trebalo raditi na jačanju inspekcijskog nadzora i povećanju sankcija kad su u pitanju aktivnosti ugrožavanja životne sredine.

"Trebalo je i revidirati sve strateške dokumente i promijeniti planove za štetne projekte koji dokazano već ugrožavaju životnu sredinu, ali i bh. društvo i ekonomiju", objašnjava aktivistica Ibraković.

Banja Luka, Šehitluci-Banj brdo
Banja Luka, Šehitluci-Banj brdo

Ovo su samo neki od koraka koji su, prema mišljenju ekoloških predstavnika, mogli biti bar započeti u prethodnom periodu. S obzirom na izostanak njihove realizacije, ostaje otvoreno pitanje na koji način će BiH odgovoriti na krupnije izazove, poput energetske tranzicije, koja je primarni uslov bh. evropskog puta.

U nedavnoj izjavi za Glas Amerike stručnjaci Regionalnog centra za održivu energetsku tranziciju – RESET istakli su da je Evropski zeleni dogovor, koji propisuje potpunu dekarbonizaciju energetskog sektora do 2050. godine, jedinstvena šansa za razvoj BiH.

Međutim, BiH, koja bi svoju energetsku strategiju trebala prilagoditi Pariškom sporazumu i Sofijskoj deklaraciji, čija je potpisnica, još se nije izjasnila u kom pravcu ide u tom pogledu, zbog čega bi se u narednim decenijama mogla suočiti sa ozbiljnim društvenim, ekonomskim i socijalnim problemima.

Ambasada SAD poslije Dodikovog poziva: Zapaljiva retorika neprihvatljiva

Zapaljiva retorika koja govori o ratu, secesionizmu u Bosni i Hercegovini (BiH) je opasna, neodgovorna i neprihvatljiva, navodi se u odgovoru ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH na upit Radija Slobodna Evropa (RSE).

Takav stav nam je saopšten povodom poziva na razgovor, koji je Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, uputio Federaciji BiH , kako bi se došlo do "uravnoteženog rješenja za sve".

"Nijedan entitet nema budućnost izvan Bosne i Hercegovine", navode u odgovoru iz ambasade SAD, u srijedu 21. aprila.

Dodik je, 20. aprila, nakon sastanka vladajuće koalicije u Republike Srpske (RS) na Mrakovici (planina Kozara) najavio da će u Narodnoj skupštini Republike Srpske političke partije donijeti platformu na osnovu koje će se obratiti partnerima u Federaciji BiH da se razgovara o budućnosti BiH.

Iz Ambasade SAD u BiH poručuju da ‘niti Dejton, niti Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje niti jednom od dva entiteta, te da ‘svako djelovanje usmjereno na razgradnju BiH predstavlja kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma’

Entitet RS se zadužuje 350 miliona eura na londonskoj berzi

Entitet RS se zadužuje 350 miliona eura na londonskoj berzi
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:02 0:00

BiH iskazala spremnost za kupovinu 720.000 Pfizer vakcina

Čovjek prolazi pored sjedišta Pfizera u New Yorku, februar 2021.

Bosna i Hercegovina (BiH) je putem Ministarstva civilnih poslova obavijestila farmaceutsku kompaniju Pfizer da je zainteresovana za kupovinu 720.000 doza vakcina protiv COVID-a 19, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u ponedjeljak 19. aprila, predstavnik Pfizera u BiH Mirza Vlajčić.

Pismo namjere je poslano ovoj američkoj farmaceutskoj kompaniji i sada se očekuje njihov odgovor o tome kakve će biti mogućnosti nabavke i rokovi isporuke.

Predsjedništvo BiH 12. aprila je dalo saglasnost za kupovinu 200 hiljada Pfizerovih vakcina.

Na telefonskoj sjednici, Predsjedništvo je na inicijativu Ministarstva vanjskih poslova BiH, dalo saglasnost za zaključivanje međunarodnog sporazuma o nabavci vakcina između Republike Austrije i BiH, a odnosi se vakcine Pfizer/BioNTech.

Ova isporuka od 200.00 hiljada vakcina bit će plaćena sredstvima iz IPA fondova.

Iz Ministarstva vanjskih poslova u petak, 16. aprila, saopćeno je da će BiH do kraja aprila dobiti i 50.000 doza kineskih vakcina protiv COVID-19, koje su donacija Narodne Republike Kine.

BiH bi krajem aprila i početkom maja trebala dobiti i vakcine naručene iz COVAX mehanizma.

Isporuke su dio ranije dodijeljene količine od 108.000 doza za period februar - maj 2021. godine, a u okviru koje je krajem marta u BiH već dopremljeno 26.400 doza vakcina AstraZeneca i 23.400 doza Pfizer/BioNTech vakcina.

Ekonomista Faruk Hadžić za RSE: Masovna vakcinacija za ekonomski oporavak

Faruk Hadžić

Bez vakcina i masovne vakcinacije nema ekonomskog oporavka za BiH, ističe u intervju za Radio Slobodna Evropa (RSE), makroekonomista Faruk Hadžić.

On smatra da najnovije prognoze MMF-a o privrednom rastu od 3,5 odsto za BiH u ovoj godini nisu realne, jer BiH ima problema u nabavci vakcina, što će usporiti privrednu aktivnost, a dodatni problem je što vlasti na svim nivoima ne vuku prave poteze kako bi pomogli privredi.

RSE: Prema najnovijem izvještaju MMF-a prognoze za rast BDP-a Bosne i Hercegovine su od 3,5 posto, uz opasku da će on biti uslovljen dostupnošću vakcina i masovnom vakcinacijom u BiH. Možete li pojasniti kako nabavka vakcina i masovna vakcinacija utiču na ekonomiju, te koliko su realne prognoze MMF-a, s obzirom na to da BiH još uvijek ima problema u nabavci vakcina, a masovna vakcinacija se ne nazire?

Hadžić: Kada govorimo o prognozama, generalno, i MMF-a, i Svjetske banke, svake godine, kada oni objavljuju te prognoze, one nekako na početku godine budu malo optimistične, a onda se u toku godine koriguju, obično na niže. Nešto slično bi se moglo očekivati za Bosnu i Hercegovinu.

Ako govorimo o tih 3,5 posto, ako se zaista potvrdi da ćemo u ovoj godini imati takvu stopu ekonomskog rasta, treba prvo reći da smo prilično pali prošle godine zbog pandemije koju je uzrokovao COVID. Još uvijek nemamo zvanično objavljeno koliko je ekonomski pad iznosio u Bosni i Hercegovini.

Neki preliminarni rezultati Državne agencije za statistiku pokazuju oko 4,4 procenta pada. I sada, ako imamo na takvu jednu novu osnovicu, koja je poprilično pala, rast 3,5 procenta, to je opet manje, nije dovoljno da se vratimo na nivo 2019. godine, u pretpandemijsko stanje. To je, slikovito, kao da imate 100 KM (50 evra) platu, ona vam je pala na 90 KM (45 evra), nakon toga ste imali rast na 95 KM (47,5 evra). Vi se sada hvalite kako vam je plata porasla sa 90 na 95 maraka, a ustvari vi još uvijek niste došli na to neko stanje koje ste prije imali.

Što se tiče vakcinacije, ona može pomoći ekonomiji da se ona što prije otvori i da se vrati tom nekom normalnijem životu.
Faruk Hadžić

Sumnjam da se možemo u potpunosti vratiti nekom stanju kakvo je bilo prije pojave COVID-a, ali da se vratimo što normalnijem životu i da se ponovo stimuliše ekonomija. Svako će daljnje odgađanje u nabavci vakcina imati za posljedice koje sad svakodnevno gledamo – stalni skok zaraženih, restriktivne mjere, zatvaranje ekonomije, subvencioniranje koliko je moguće, a to sve dovodi do daljnjeg pada potrošnje, ekonomskog kretanja, otkaza, sporijeg oporavka, da u tom kontekstu sigurno da ima mjesta za konstataciju iz MMF-a da će oporavak u mnogome ovisiti o vakcinaciji.

Da smo sada vakcinisali većinu našeg stanovništva, da smo osigurali vakcine, imali bismo sada otvaranje ekonomije, priliv turista itd., znači puno drugačije stanje. Međutim, toga nema i zbog toga ćemo i dalje gledati restriktivne mjere u Bosni i Hercegovini.

RSE: Kada je u pitanju privredni rast koji se prognozira, od 3,5 posto, zvuči malo. Koliki bi rast za Bosnu i Hercegovinu trebao biti da bi se osjetio napredak, da rastu plate, penzije, da raste potrošnja i samim tim da raste standard građana?

Hadžić: Minimalno šest procenata. To je nešto što smo mi kao struka godinama upozoravali, spominjali u javnosti da je to stopa dugoročnog ekonomskog rasta kojeg moramo imati da bi građani osjetili taj neki rast. Mi nismo jako dugo uduplali naš BDP. On je posljednjih pet, šest godina porastao samo za hiljadu dolara, ako gledamo po statistici Svjetske banke. To je zaista neodovoljno. U tom periodu se govori o predkovid stanju.

Ako sada ostavimo po strani pandemiju koja nas je zadesila, minimalno šest procenata je stopa rasta da bi građani mogli osjetiti pozitivne promjene. Na taj način se fokusira na ekonomiju, a manje na ovu dnevnu politiku koja nas stalno sve drži zarobljene, razgovaramo o nekim temama koje u potpunosti ne odgovaraju potrebama običnih ljudi. Razgovaramo o tim temama da ne bismo razgovarali o tome zašto penzija građanima nije povećana, zašto imamo rast troškova života, a plaće su iste, pa građani imaju ustvari manju platu.

Ako bi se nastavilo sa ovim stopama, dva, tri procenta, to je toliko sporo da ne možemo da sustignemo zemlje okruženja, koje su nas sve prestigle po BDP-u, osim Kosova. Kosovo je jedino iza nas, ali i ono, ako mi ovim tempom nastavimo, moglo bi nas prestići.

RSE: Kakvo je trenutno stanje u ekonomiji i kakve su bile posljedice pandemije u BiH? Jesu li mjere koje su vlasti donosile kao podršku privredi dale pozitivne rezultate?

Hadžić: Uglavnom je privreda uspjela sama sebi pomoći tokom prošle godine. Pomoć vlasti, države, entiteta bila je prvo zakašnjela, onda finansijski nedovoljna. Na državnom nivou, potpuno je jasno, nije donijeta apsolutno niti jedna mjera da se pomogne privredi, a bilo je više mogućnosti, državni nivo je mogao nešto pomoći kroz, recimo, izmjene zakona o PDV-u, izmjene zakona o akcizama, ako govorimo o tim državnim zakonima, ali opet, gro odgovornosti je na entitetima.

Naplata poreza, podaci kojima ja raspolažem, koji su zvanični i koji se mogu provjeriti, pokazuju da je u prošloj godini naplata svih poreza manja za nekih 800 miliona maraka (400 miliona evra). To je novac koji mi nismo uspjeli prikupiti i morali smo se zadužiti da bismo nadoknadili taj pad. Jedan dio tog novca pokrio se od MMF-a prošle godine, drugi dio kroz komercijalna zaduženja u bankama.

Vanjska trgovina, to je jedan vrlo interesantan podatak, vratila nas je na nivo negdje između 2016. i 2017. godine.
Faruk Hadžić


Znači, obim vanjskotrgovinske razmjene – uvoz nam je pao za oko 2,6 milijarde KM, a izvoz za oko 900 miliona KM, i vratili smo se na taj nivo koji smo imali između 2016. i 2017. godine.

Koliko god to pohvalno zvučalo da nam je uvoz pao puno više nego što je izvoz, to drugim riječima znači da naš omjer vanjskotrgovinske razmjene popravljen, uvoz je direktno vezan za potrošnju stanovništva. To se kasnije potvrdilo kroz objavljene podatke gdje se vidjelo da je potrošnja stanovništva, koja je glavna sastavnica BDP-a pala za milijardu konvertibilnih maraka.

Ovo je jedna duboka ekonomska kriza koju ćemo sigurno osjećati i ove i narednih godina, a pogotovo ako oporavak bude sporiji. Nadam se iskreno da nećemo doživjeti masovni egzodus stanovništva koje će vidjeti da mjere koje se donose nisu bile dobre, da tu nema neke perspektive, ali opet naglašavam, ukoliko vlast shvati dubinu ekonomskih problema koje imamo i krene u stvarno njihovo rješavanje, sa konkretnim reformama koje stoje godinama u ladicama i nisu pokrenute, možemo ipak ovu situaciju okrenuti u pozitivnom smjeru.

RSE: Kakve su Vaše prognoze kretanja za BiH u ovoj godini, te šta je trebalo ili treba uraditi kako bi se sanirale posljedice pandemije?

Hadžić: Za ovu godinu je, zaista, vrlo teško davati bilo kakvu prognozu, pogotovo kretanja BDP-a. Za prošlu godinu, možemo reći da gotovo sve što smo nas grupa ekonomista prognozirali na kraju se i potvrdilo u praksi – od pada poreza, od pada industrijske proizvodnje, uvoza, izvoza, potrošnje, BDP-a. Sve te stavke koje smo prognozirali, koje su zasnovane na modelima, dostupnim podacima, dužim vremenskim serijama, pokazale su se tačnim. Međutim, za ovu godinu vrlo je teško donijeti bilo kakvu prognozu, koliko će nam BDP pasti ili rasti, iz jednog vrlo jednostavnog razloga – ne znamo kako će se daljnji tok pandemije odvijati, govorim zbog vakcinacije. To je nešto što može ekonomiju odvesti ili u pozitivnom smjeru ili je ostaviti na ovom putu nekog usporenog kretanja.

Ono što sigurno mogu reći jeste da ćemo u ovoj godini imati rast zato što smo toliko pali prošle godine, napravićemo neki rast u odnosu na prošlu godinu. To je sasvim sigurno. A koliko će taj rast biti, zaista Vam u ovom trenutku ne mogu prognozirati zbog mnogih nedefinisanih i još uvijek neizvjesnih faktora. U prošloj godini smo svi znali da neće biti vakcina tako da se moglo i pretpostaviti obim ekonomskog pada. U ovoj godini već vakcine postoje, ali je pitanje kada će one doći u Bosnu i Hercegovinu.

Što se tiče konkretnih mjera, moramo krenuti sa ovim reformama koje smo trebali provesti i prije same pandemije, a tiču se poreskog rasterećenja poslovanja. Više puta smo govorili o tim reformama. Sada, kada je kriza, najbitnije je stimulisati potrošnju stanovništva koja je pala. Na tržištu vlada potrošački pesimizam, ljudi se suzdržavaju da troše novac. Cijene rastu, ljudi koji su u prilici da štede, štede. To dovodi do ozbiljnih problema.

Ako bi se radila reforma poreskog sistema, da se stimuliše povećanje potrošnje kroz manje poreze, ako se Vama recimo ukine porez na dohodak na plate do 1.000 maraka (oko 500 eura), ta razlika koju ste plaćali državi sada Vama ostaje da je trošite. Time ćete stimulisati potrošnju, dovest ćete do ekonomskog napretka i to može dodatno pokrenuti ekonomiju.

Potrebno je raditi na daljnjoj digitalizaciji prije svega javne uprave. Na taj način mi možemo poboljšati naš poslovni ambijent, otvoriti ga za veći priliv investicija, naravno pokušati ukinuti i probati smanjiti što više parafiskalnih nameta, da bi firme preživjele.

Ono sve što država može uraditi jeste – ako se već mora zaduživati, kod MMF ili na neki drugi način, da ta kreditna sredstva budu isključivo usmjerena za podršku privredi, za daljnji razvoj, a nikako za tekuću budžetsku potrošnju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG