Neizvjesnost u ishod izbora narednog predsjednika Sjedinjenih Država, po ocjenama mnogih ekonomista, može se negativno odraziti na američku ekonomiju u narednih nekoliko mjeseci, pa možda i duže. Novo zapošljvanje, jedan od osnovnih znakova ekonomskog rasta, gubi ritam bilježen posljednjih mjeseci, a prosječne zarade zaposlenih ostaju na prethodnim nivoima. Dva su mjeseca do predsjedničkih izbora i poslodavci, velike i male kompanije, firme i privatnje radnje su vrlo oprezne i sustežu se novih zapošljavnja očekujući i čekajući na jasniju sliku buduće američke ekonomske politike i pravaca u koje će novi predsjednik usmjeravati poslovne, finansijske i poreske aktivnosti i tendencije.
Istraživanja Nacionalne asocijacije poslovnih ekonomista ukazuju da neizvjesnot predsjedničkih izbora unosi znatnu nervozu među poslodavce, ističe Lavaughn Henry, glasnogovornik Asocijacije poslovnih ekonomista:
"Poslodavci vole biti u stanju da planiraju, vole znati kakva će poreska politika biti iduće godine, kakva će biti regulativa sa kojom će se suočavati narednih godina. Bez izbora predsjednika, bez jasne ekonomske politike pred onima koji donose poslovne odluke je vrijeme veće nesigurnosti."
Poslovanje je, pokazuju ranija iskustva, u izbornoj godini opreznije. No, to ne mora biti pravilo. Zakon ponude i potražnje je ipak osnovno mjerilo smatra Mark Hamrick, viši analitičar online servisa BANKRATE.com:
"Teško mi je vjerovati da će se bilo koji proizvođač, poslodavac za čijim proizvodima ili uslugama postoji i raste potražnja, sudržavati od novog zapošljavanja i propustiti da zadovolji tu potražnju samo zato što je u toku izborna kampanja i izborna godina."
U Odboru za odgovorno planiranje i trošenje federalnog budžeta ocjenjuju da ni Hillary Clinton, niti Donald Trump, predsjednički kandidati, nisu do sada temeljito govorili o najvažnjijim ekonomskim pitanjima - saniranju ogromnog nacionalnog duga, nejednakosti po prihodima, javnoj i socijalnoj potrošnji...Maya MacGuineas, predsjednica Odbora, o tome kratko kaže:
"To je, sasvim sigurno, situacija za koju predsjednički kandidati nisu ni blizu ocjeni A. Još uvijek se ne izjašnjavaju precizno o ključnim ekonomskim koracima, recimo o fiskalnoj politici."
Mnoge odluke sačekaće početak novembra i izbor narednog predsjednika. Nakon toga moglo bi biti jasnije što će biti, primjera radi, i sa minimalnim satnicama o čemu zaposlene Amerikanke i zaposleni Amerikanci imaju različit stav. Sharon Miller, ekonomistica BANK OF AMERICA, podsjeća:
"Neizvjesnot je prisutna. Međutim, kada je riječ minimalnim satnicama o kojima se u izbornim kampanjma govori, naše ankete ukazuju da žene poslodavci, vlasnice firmi i radnji, za razliku od anketiranih muškaraca, favoriziraju rast najnižih satnica jer vjeruju da će to imati pozitivan ekonomski učinak."
U avgustu je u Sjedinjenim Državamo otvoreno i popunjeno 155 hiljada radnih mjesta. To je daleko manje nego u junu i julu kada je prosječno mjesečno zaposleno po 270 hiljada radnika.
