Za kraj marta planirana posjeta francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozy-a Washingtonu mogla bi proteći u sjeni navoda najviših zvaničnika Francuske, Britanije i Njemačke koji optužuju Sjedinjene Države, odnosno američko Ministarstvo odbrane za protekcionizam. Naime, Pentagon je promijenio uvjete i specifikacije 40 milijardi dolara vrijednog ugovora tako da je američka avio-kompanija Boeing jedina kompanija koja može konkurirati i dobiti posao. Američka kompanija Northrop Grumman i Evropska kompanija za zračnu odbranu i svemir, kao partneri za taj posao, povukle su ovih dana svoju prijavu.
U najkraćem, kada je Ministarstvo odbrane objavilo tender o kupovini aviona kojima će zamijeniti zastarjelu flotu aviona-cisterni za nadopunjavanje gorivom drugih aviona u letu, malo ko je očekivao probleme međunarodnih dimenzija.
„Nikad nisam vidio ništa slično za 25 godina analiziranja vojnih tendera“ - kaže Richard Aboulafia, konsultant korporacije Tael Group. Podsjećajući da su neki od aviona-cisterni stari preko 50 godina on dodaje:
„Ako te stare počnete mijenjati sada, kada zamijenite posljednji postojeći, prvi će biti stari 75 godina.“
Za taj ogroman i dugoročan posao konkurirali su, kao partneri, Northrop Grumman i Evropska kompanija za zračnu odbranu i svemir i Boeing. Nakon što je Pentagon promijenio prvobitne specifikacije Boing je ostao jedini kandidat za ugovor koji bi, u konačnici, mogao dostići i 50 milijardi dolara.
Prilikom nedavne posjete Britaniji francuski predsjednik Nicolas Sarkozy je optužio Sjedinjene Države za protekcinizam:
„Za Sjedinjene Države to nije pravi način odnosa prema evropskim saveznicima. To nije pravi način ponašanja jer su Sjedinjene Države vodeća svjetska nacija.“
Francuski zvaničnici najavljuju da će gospodin Sarkozy o tom pitanju razgovarati sa predsjednikom Obamom kada se susretnu krajem ovog mjeseca. Francusku je podržalo nekoliko evropskih lidera, uključujući i britanskog premijera Gordona Browna:
„Ja sam takođe razočaran američkom odlukom i mi to jasno kažemo. Vjerujemo u slobodnu trgovinu, vjerujemo u otvoreno tržište, vjerujemo u otvorenu konkurenciju.“
I dok analitičari smatraju da su tvrdnje o protekcionizmu opravdane, gospodin Aboulafia vjeruje da je prednost data Boeingu odraz američkih unutarnjih političkih odnosa, a ne protekcionizam:
„Na kraju krajeva, to je način na koji ovdje neke stvari teku. Boing je kompanija iz američkih saveznih država u kojima su Demokrati u većini. Proizvodnja aviona Northrop Grummana je locirana najviše u Alabami gdje su Republikanci u većini. Vjerojatno da je napravljena racionalnu kalkulacija ... Demokrati u većini u Zastupničkom domu, Senatu, izvršnoj vlasti.... i Boeing se našao u prednosti.“
Tu su takođe i analitičari koji ističu da evropski argumenti nemaju veliku težinu jer, primjera radi, francuska vlada nikada nije kupila neki američki vojni proizvod ako su Evropljani imali takav.
Gospodin Aboulafia ipak upozorava da bi Boeingovo favoriziranje moglo izazvati probleme američkim proizvođačima:
„Mislim da je realna mogućnost da Evropljani primjene protekcionističke mjere i zatvore njihove granice i osiguraju da članice Evropske unije kupuju evropsko naoružanje, a ne američko. To je relana opasnost.“
Očekivani ugovor Boeinga sa Pentagonom, a i drugi vojni ugovori su samo mali dio u odnosu na ugovore o proizvodnji civilnih aviona. Gospodin Aboulafia je ubijeđen da će zbog sve većih zatjeva za većim i, po potrošnji goriva, racionalnijim letjelicama, proizvođači aviona, i američki i evropski, imati pune ruke posla.
