I u Senatu američkog kongresa prije neki dan usvojen je zakon čijom će primjenom doći do najveće reforme finansijskog sistema od tridesetih godina prošlog stoljeća. Nešto ranije zakon o reformi tog sistema usvojen je i u Zastupničkom domu, doduše sa određenim razlikama. Usaglašavanje tih razlika, kako se predviđa, proteći će bez poteškoća, tako će se reformski paket mjera uskoro naći na stolu predsjednika Baracka Obame čijim će potpisom stupiti na snagu. To je još jedna značajna politička pobjeda gospodina Obame, a kako će se nove mjere reguliranja američkog finansijskog tržišta odraziti i na domaću i na svjetsku ekonomiju ostaje da se vidi.
Za sada, bojazan, pa čak i strah, da bi evropske finasijske dubioze mogle imati mnogo širi nepovoljan uticaj na svjetsku ekonomiju traju i dalje.
Art Cashin, direktor finasijske službe kompanije UBS ističe da mnogi investitori sa zebnjom prate ono što se dešava u Grčkoj i Evropskoj uniji:
“Svako se pita da li bi Grčka mogla, na nacionalnom nivou, biti Bearn Stearns, naš propali finansijski gigant. Ako se to desi, to bi moglo izazvati novi domino-efekat.”
Unatoč hiljadu milijardi dolara teškom planu spašavanja više finansijski zaglibljenih država, članica Evropske unije, pad vrijednosti eura doveo je do pada vrijednosti akcija i dionica na vodećim svjetskim berzama na najniži ovogodišnji nivo. U Sjedinjenim Državama indeks mjeren Dow Jones industrijskim prosjekom, do prije mjesec dana podobro iznad 11 hiljada, u petak je na kratko pao čak ispod 10 hiljada.
Alec Young, analitičar Standard and Poor's-a, takođe značajnog američkog berzanskog pokazatelja vrijednosti, smatra da su to ipak normalne reakcije finansijskog tržišta:
“Mada za sada zaista ne predviđamo novi haos... jer sada smo u fazi korekcija... mi posve sigurno moramo upozoriti investitore na mogućnost da bi moglo biti, vjerojatno u blažoj verziji, nevolja kroz koje smo prošli 2008. godine.”
Te godine potonule su neke od najvećih američkih finasijskih kompanija, a spašavanje koje je uslijedilo finansirano je velikim finansijskih paketom na račun američkih poreskih obveznika.
Predsjednik Barack Obama, za koga je reforma finansijskog sistema bila jedan od najvažnijih prioriteta, ističe da će, prema mjerama reformskog paketa usvojenog u Senatu prošlog četvrtka uveče, finansijske kompanije biti odgovorne za poslovne poteze koje povlače:
“Više neće biti otkupa dubioza i dugova novcem poreskih obveznika. Ako bi velike finansijske institucije došle u situaciju da propadnu, mi ćemo imati poluge kojima ćemo preduprijediti veće ekonomske štete.”
Uz znatno šire ovlasti Centralne banke na kontroliranju poslovanja banaka i finansijskih spekulacija, reformski paket sadrži i mjere kojima će se preduprijediti stvaranje finansijskih institucija toliko velikih da bi njihova propast bila dozvoljiva. I korisnici finansijskih usluga novim se mjerama uveliko štite od kreditora-grabežljivaca.
Gospodin Cashin kaže da Wall Street, američka finansijska žila-kucavica, ostaje oprezan:
“Te mjere mogu zaplašiti, uznemiriti neke od finansijskih intitucija i shodno tome otežati kreditiranja, nova ulaganja, te time i usporiti puni oporavak američke ekonomije.”
Mnogi mali investitori, prosječni Amerikanci, poput Stevena, kažu da je finansijska nesigurnost isuviše velika da bi se kockali:
“Ne ulažem zbog krize kroz koju prolazi euro... Mislim da ni naše tržište nekretnina nije još uvijek sređeno... Dolar jača, ali to je upravo sada nepovoljno po nas... Dakle, za sada ja čuvam gotovinu, ne ulažem, ne kupujem za sada dionice i akcije...”
Unatoč mnogim nepovoljnim elementima i neizvjesnostima na finansijskom tržištu, vrijenosti na tri ključna američka berzanska indeksa u petak su, do kraja zatvaranja berze, nešto ipak porasle.
