Ljeto ove 2012. već ulazi u knjige rekorda, nažalost, onih negativnih. Već sada je izvjesno da će visoke temperetaure i suša u Sjedinjenim Državama rezultirati velikim smanjenjem uroda žitarica i značajnim povećanjem cijena, posebno kukuruza i soje. Veće cijene imaće i dugotrajne negativne posljedice na cijene hrane u ostalim dijelovima svijeta, a naročito u nerazvijenim u zemljama.
„Ovo jeto je najsušnije od 1988. Suša je uveliko usporila razvoj kukuruza. U naredna tri tjedna isto će se desiti i sa sojom“ - kaže poljoprivredni stručnjak Terry Roggensack.
Bez pogodnijih vremenskih uvjeta, praktično odmah i sada, a za to su slabi izgledi, farmer Matt Hughes će izgubiti najmanje trećinu uobičajenog uroda:
„Porazno je osjećanje svakodnevno gledati u nebo očekujući kišu koja bi pospješila rast kukuruza, soje... Uložio sam jakom mnogo truda u, može se desiti, ništa.“
Manji urod znači veće cijene. Cijne zaliha kukuruza od maja do sada porasle su više od 30, a soje za preko 20 odsto.
Ekonomista Srinivas Thiruvadanthai ilustrira to primjerom:
„Cijena svinjetine u Kini, najvećem potrošaču svinjskog mesa u svijetu, ovisiće od cijena stočne hrane u kojima su kukuruz i soja ključni sastojci.“
Veće cijene žitarica i grahorica, povrća i voća, mesa i brojnih drugih vrsta namirnica osjetiće stanovnici mnogih zemalja, a posebno one najmnogoljudnije:
„Uzmite Indiju. U godinama normalnih klimatskih okolnosti Indija izvozi šećer. U suprotnom... mora uvoziti. Indija je, ovisno od vremenskih okolnosti, jedan od u svijetu najvećih izvoznika, ili uvoznika šećera. A kada mora uvoziti, to znači da je i na svjetskom tržištu hrane nepovoljno stanje“ – dodaje gospodin Thiruvadanthai.
Bez kiša, uz sadašnje vrućine i sušu, posebno u središnjem, žitorodnom dijelu Sjedinjenih Država, najvećem svjetskom izvozniku hrane, analitičari kretanja na tržištu hrane ne isključuju mogućnost racionaliziranja hrane, nestašica pa i gladi u onim dijelovima svijeta u kojima su američke žitarice prodavane pod povoljnim cijenama ili donirane besplatno.
„Ovo jeto je najsušnije od 1988. Suša je uveliko usporila razvoj kukuruza. U naredna tri tjedna isto će se desiti i sa sojom“ - kaže poljoprivredni stručnjak Terry Roggensack.
Bez pogodnijih vremenskih uvjeta, praktično odmah i sada, a za to su slabi izgledi, farmer Matt Hughes će izgubiti najmanje trećinu uobičajenog uroda:
„Porazno je osjećanje svakodnevno gledati u nebo očekujući kišu koja bi pospješila rast kukuruza, soje... Uložio sam jakom mnogo truda u, može se desiti, ništa.“
Manji urod znači veće cijene. Cijne zaliha kukuruza od maja do sada porasle su više od 30, a soje za preko 20 odsto.
Ekonomista Srinivas Thiruvadanthai ilustrira to primjerom:
„Cijena svinjetine u Kini, najvećem potrošaču svinjskog mesa u svijetu, ovisiće od cijena stočne hrane u kojima su kukuruz i soja ključni sastojci.“
Veće cijene žitarica i grahorica, povrća i voća, mesa i brojnih drugih vrsta namirnica osjetiće stanovnici mnogih zemalja, a posebno one najmnogoljudnije:
„Uzmite Indiju. U godinama normalnih klimatskih okolnosti Indija izvozi šećer. U suprotnom... mora uvoziti. Indija je, ovisno od vremenskih okolnosti, jedan od u svijetu najvećih izvoznika, ili uvoznika šećera. A kada mora uvoziti, to znači da je i na svjetskom tržištu hrane nepovoljno stanje“ – dodaje gospodin Thiruvadanthai.
Bez kiša, uz sadašnje vrućine i sušu, posebno u središnjem, žitorodnom dijelu Sjedinjenih Država, najvećem svjetskom izvozniku hrane, analitičari kretanja na tržištu hrane ne isključuju mogućnost racionaliziranja hrane, nestašica pa i gladi u onim dijelovima svijeta u kojima su američke žitarice prodavane pod povoljnim cijenama ili donirane besplatno.
