I dalje je američka vruća tema djelimični prekid rada federalne vlade koji je ušao u šesti radni dan. Predsjednik, senatori i kongresmeni ne prestaju govoriti o tome dodajući u svoje ocjene, procjene i stavove upozorenja na drugu krizu koja se približava. To je nelikvidnost federalne vlade do koje bi moglo doći ako do 17. otkobra u Kongresu ne bude odluke o podizanju nivoa nacionalnog duga, odnosno odluke kojom bi vladi bilo omogućeno dalje posuđivanje novca da bi država mogla izmirivati finansijske obaveze.
Prije pet godina, na početku posljednje američke ekonomske recesije, dotadašnja cijena dionica, obveznica i drugih hartija od vrijednosti počela je naglo padati. Danas se svi oni Amerikanci koji su ušteđevinu investirali u te hartije boje sličnog.
Paxton Baker, jedan od njih, kaže:
"Ja sam penzioner. Ušteđevinu dok sam radio, ulagao sam u državne obveznice. Sa vladom bez novca, slijedećeg mjeseca neću moći povući ništa od uloženog, niti dobiti penziju."
Paxton Baker je, da bi izbjegao investicione rizike, ulagao u dugoročne investicione fondove. Unatoč neizvjesnosti, on se nada:
"Sigurno je da će biti negativnog uticaja na berzanskim tržištima. Ipak, mislim da će državne obveznice i dalje biti dobar način plasiranja novca."
Sheila Cheek, savjetnik u investicijskoj formi Edward Jones, sugerira klijentima ulaganja na dugi rok.
"Trebaće nešto vremena za smirivanje. Ulaganja na dugi rok u hartije od vrijenosti pomoći će preživjeće kraće potrese na finansijskom tržištu."
Upozorenja iz američkog Ministarstva finansija o posljedicama ukoliko odluka o novoj, višoj granici duga federalne vlade ne bude na vrijeme donesena su brojna. Strani investitori u američke državne obveznice biće vrlo suzdržani ističe ekonomista Stan Collender i dodaje:
"Svi su oni svjesni da američki ekonomski i politički sistem, snažni i pouzdani, sada podrhtvaju. I zbog toga njihovo povjernje može slabiti. Ako budu procijenili da američka vlada neće moći servisirati dugove, držaće se dalje od novog rizika."
Da bi finansijska bura bila izbjegnuta, u Kongresu mora biti postignuta saglasnost o novom limitu nacionalnog duga. Predsjedavajući Zatupničkog doma John Boehner i drugi republikanci traže od demokrata ustupke u kresanju budžetske potrošnje i na račun Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
John Boehner ističe:
"Ne vjerujem da će doći do nelikvidnosti vlade. Ali poslije 55 godina bužetske potrošnje veće od državnih prihoda, nešto mora drugačije biti riješeno."
Predsjednik Obama naglašava:
"O tome neće biti pregovora. Amerikanci nisu piuni u političkoj igri"
Štete ukoliko vlada ne bude mogla izmirivati finansijske obaveze mogle bi trajati dugo, upozorava ekonomista i analitičar Joseph Minarik.
"To će sasvim izvjesno štetiti poštovanju investitora prema Sjedinjenim Državama. Izgubljeno povjerenje teško se ponovo stiče."
Minarikova, i poruka drugih ekonimista i Obami i kongresmenima je kratka i jasna:
"Don't do this."
Poruku "ne dozvolite to" mnogo je lakše izreći, nego doći od odluke o novom limitu američkog nacionalnog duga. Postojeći dug je oko 16 hiljada i 700 milijardi dolara. Čak i ekonomski div poput Sjedinjenih Država taj teret mora početi smanjivati.
Prije pet godina, na početku posljednje američke ekonomske recesije, dotadašnja cijena dionica, obveznica i drugih hartija od vrijednosti počela je naglo padati. Danas se svi oni Amerikanci koji su ušteđevinu investirali u te hartije boje sličnog.
Paxton Baker, jedan od njih, kaže:
"Ja sam penzioner. Ušteđevinu dok sam radio, ulagao sam u državne obveznice. Sa vladom bez novca, slijedećeg mjeseca neću moći povući ništa od uloženog, niti dobiti penziju."
Paxton Baker je, da bi izbjegao investicione rizike, ulagao u dugoročne investicione fondove. Unatoč neizvjesnosti, on se nada:
"Sigurno je da će biti negativnog uticaja na berzanskim tržištima. Ipak, mislim da će državne obveznice i dalje biti dobar način plasiranja novca."
Sheila Cheek, savjetnik u investicijskoj formi Edward Jones, sugerira klijentima ulaganja na dugi rok.
"Trebaće nešto vremena za smirivanje. Ulaganja na dugi rok u hartije od vrijenosti pomoći će preživjeće kraće potrese na finansijskom tržištu."
Upozorenja iz američkog Ministarstva finansija o posljedicama ukoliko odluka o novoj, višoj granici duga federalne vlade ne bude na vrijeme donesena su brojna. Strani investitori u američke državne obveznice biće vrlo suzdržani ističe ekonomista Stan Collender i dodaje:
"Svi su oni svjesni da američki ekonomski i politički sistem, snažni i pouzdani, sada podrhtvaju. I zbog toga njihovo povjernje može slabiti. Ako budu procijenili da američka vlada neće moći servisirati dugove, držaće se dalje od novog rizika."
Da bi finansijska bura bila izbjegnuta, u Kongresu mora biti postignuta saglasnost o novom limitu nacionalnog duga. Predsjedavajući Zatupničkog doma John Boehner i drugi republikanci traže od demokrata ustupke u kresanju budžetske potrošnje i na račun Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
John Boehner ističe:
"Ne vjerujem da će doći do nelikvidnosti vlade. Ali poslije 55 godina bužetske potrošnje veće od državnih prihoda, nešto mora drugačije biti riješeno."
Predsjednik Obama naglašava:
"O tome neće biti pregovora. Amerikanci nisu piuni u političkoj igri"
Štete ukoliko vlada ne bude mogla izmirivati finansijske obaveze mogle bi trajati dugo, upozorava ekonomista i analitičar Joseph Minarik.
"To će sasvim izvjesno štetiti poštovanju investitora prema Sjedinjenim Državama. Izgubljeno povjerenje teško se ponovo stiče."
Minarikova, i poruka drugih ekonimista i Obami i kongresmenima je kratka i jasna:
"Don't do this."
Poruku "ne dozvolite to" mnogo je lakše izreći, nego doći od odluke o novom limitu američkog nacionalnog duga. Postojeći dug je oko 16 hiljada i 700 milijardi dolara. Čak i ekonomski div poput Sjedinjenih Država taj teret mora početi smanjivati.
