Zakon čiji je osnovni cilj smanjiti priliv ilegalnih imigranata u američku saveznu državu Arizonu, pa i Sjedinjene Države u cjelini, stupiće na snagu u Arizoni krajem jula. Da podsjetimo, riječ je o zakonu koji vrijedi za područje te savezne države, a zakonske odredbe su uzrokom brojnih kontroverzi, oštrih reakcija i rasprava širom Sjedinjenih Država. Nedavna istraživanja javnog mnjenja pokazuju da većina Amerikanaca, rođenih i odraslih u Sjedinjenim Državama, a takođe i onih koji žive u Arizoni, podržava odredbe koje nalažu svim ne-državljanima da sa sobom nose dokumente koji pokazuju i dokazuju da su legalno u Sjedinjenim Državama. Policajcima u Arizoni zakonom se daje pravo i obaveza da provjeravaju legalitet statusa svake osobe, ako imaju razloga vjerovati da je ta osoba ilegalno na američkom tlu. Najkraći rezime svih dilema i jednih i drugih, i onh koji podržavaju zakonske odredbe i onih koji im se protive, je da Washington, Bijela kuća i Kongres, trebaju riješiti teško rješivu imigracionu problematiku.
Zakon Arizone o kontroli ilegalnog usljeništva izazvao je, i još uvijek izaziva, proteste širom Sjedinjenih Država . U Tusconu, jednom od najvećih gradova te savezne države, podijelio je ljude.
Grad leži na stotinjak kilometara od granice sa Meksikom, a ako se procjenjuje najmanje 40 procenata onih koji u Sjedinjene Države ulaze ilegalno, čini to na području Tuscona. Samo prošle godine uhvaćeno je preko 240 hiljada „ilegalaca.“ Amerikanci koji žive uz granicu govore o krijumčarenju ljudi i droga, nasilju, kriminalu, štetama, otpacima....
Bil Odle, čije je imanje takođe uz granicu, kaže da je nedostatak akcija federalne vlade uvjetovao donošenje tog zakona:
„Bili smo razočarani što federalna vlada ne poduzima nešto djelotvorno. Federalna vlada je po ustavu odgovorna za zaštitu granice, a ne čini dovoljno.“
U južni dio Tuscona, naseljenog Hispanicima, pristigli su studenti koledža iz Chicaga da saznaju više o uslovima života useljenika i pomažu u lokalnim humanitarnim akcijama. Tu se mogu čuti sasvim drugačiji stavovi. Pancho Medina, aktivist, Amerikanac meksičkog porijekla je uvjeren da su na udaru zakona Hispanici:
„Novousvojeni zakon Arizone govori... Meksikanci, idite kućama, nazad u Meksiko. To je zaista tako. Ljut sam.... jer ja sam mnogo veći Amerikanac, bolji građanin, više patriota nego polovina onih koji žive u Sjedinjenim Državama.“
Reagirajući na kritike, neke formulacije u zakonu su promijenjene tako da isključuju rasno profiliranje u primjeni zakona. Unatoč tome, rasna pripadnost će biti primarni kriterij, smatra velečasna Delle McCormick, izvršna direktorica organizacije "Borderlinks:"
„Svako zna ko biva mnogo češće zaustavljan ovdje. To se dešava godinama i to zbog boje kože, smeđe ili svijetlo smeđe boje kože.“
Policiju u Tusconu brine mogućnost pogoršanja odnosa sa hispaničkim zajednicama. Policijski kapetan Michael Gillooly ističe da će se pojačana kontrola legalnog statusa useljenika odraziti na ostale obaveze policijske službe:
„To će biti novi izazov za nas. Naša policijska služba ima jako mnogo posla... Moraćemo naći vremena i za tu, novu obavezu.“
Od onog aprilskog dana kada je guvernerka Arizone Jan Brewer potpisala zakon, desetine američkih gradova počelo je ekonomski bojkotirati Arizonu. Taj bojkot se osjeća i u turističkom sektoru, u kojem samo na području Tuscona radi 40 hiljada osoba. Preispitivanje valjanosti arizonskog zakona traže mnogi. Tu mogućnost razmatra i federalno Ministarstvo pravosuđa.
Profesori prava sa univerziteta Arizona u Tusconu pokušali su se odrediti prema ustavnosti zakona. Profesor Marc Miller kaže da za sada nije jasno da li će taj zakon moći izdržati pravne izazove:
„Dio teškoća u procjenjivanju tih izazova je u poznavanju i razumijevanju polovine modernog američkog zakonodavstva. Morate poznavati krivično pravo i biti ekspert za krivične procedure, poznavati pravne odnose federalne i saveznih država, zakonodavstvo na lokalnom nivou, znati ustavno pravo, legislativu o useljavanju...“
Predsjednik Sjedinjenih Država Barack Obama najavio je pojačavanje granične službe duž granice sa Meksikom sa 1.200 pripadnika nacionalne garde, ali to za sada nije zadovoljilo ni jednu od strana uključenih u rasprave o arizonskom zakonu.
Na kraju, većina i zagovornika i protivnika zakona, slaže se da je federalna vlada najodgovornija. Konzervativci su uveliko za nepropusnije međugranične ograde i zidove i striktniju provedbu federalnih zakona. Liberali zagovaraju reformu useljeništva i otvaranje puta da milioni sadašnjih ilegalnih useljenika legalno steknu američko državljanstvo.
