Linkovi

Aktuelno

SAD: Kontroverze oko sprečavanja ilegalnog useljavanja traju i dalje

Nedovoljno čvrsta pred najezdom ilegalnih useljenika: Američko-meksička granica

Konzervativci su za bolje štićenu granicu sa Meksikom, nepropusnije međugranične ograde i zidove i striktniju provedbu federalnih zakona. Liberali zagovaraju reformu useljeništva i otvaranje puta da milioni sadašnjih ilegalnih useljenika legalno steknu američko državljanstvo.

Zakon čiji je osnovni cilj smanjiti priliv ilegalnih imigranata u američku saveznu državu Arizonu, pa i Sjedinjene Države u cjelini, stupiće na snagu u Arizoni krajem jula. Da podsjetimo, riječ je o zakonu koji vrijedi za područje te savezne države, a zakonske odredbe su uzrokom brojnih kontroverzi, oštrih reakcija i rasprava širom Sjedinjenih Država. Nedavna istraživanja javnog mnjenja pokazuju da većina Amerikanaca, rođenih i odraslih u Sjedinjenim Državama, a takođe i onih koji žive u Arizoni, podržava odredbe koje nalažu svim ne-državljanima da sa sobom nose dokumente koji pokazuju i dokazuju da su legalno u Sjedinjenim Državama. Policajcima u Arizoni zakonom se daje pravo i obaveza da provjeravaju legalitet statusa svake osobe, ako imaju razloga vjerovati da je ta osoba ilegalno na američkom tlu. Najkraći rezime svih dilema i jednih i drugih, i onh koji podržavaju zakonske odredbe i onih koji im se protive, je da Washington, Bijela kuća i Kongres, trebaju riješiti teško rješivu imigracionu problematiku.

Zakon Arizone o kontroli ilegalnog usljeništva izazvao je, i još uvijek izaziva, proteste širom Sjedinjenih Država . U Tusconu, jednom od najvećih gradova te savezne države, podijelio je ljude.

Grad leži na stotinjak kilometara od granice sa Meksikom, a ako se procjenjuje najmanje 40 procenata onih koji u Sjedinjene Države ulaze ilegalno, čini to na području Tuscona. Samo prošle godine uhvaćeno je preko 240 hiljada „ilegalaca.“ Amerikanci koji žive uz granicu govore o krijumčarenju ljudi i droga, nasilju, kriminalu, štetama, otpacima....

Bil Odle, čije je imanje takođe uz granicu, kaže da je nedostatak akcija federalne vlade uvjetovao donošenje tog zakona:

Bili smo razočarani što federalna vlada ne poduzima nešto djelotvorno. Federalna vlada je po ustavu odgovorna za zaštitu granice, a ne čini dovoljno.

U južni dio Tuscona, naseljenog Hispanicima, pristigli su studenti koledža iz Chicaga da saznaju više o uslovima života useljenika i pomažu u lokalnim humanitarnim akcijama. Tu se mogu čuti sasvim drugačiji stavovi. Pancho Medina, aktivist, Amerikanac meksičkog porijekla je uvjeren da su na udaru zakona Hispanici:

Novousvojeni zakon Arizone govori... Meksikanci, idite kućama, nazad u Meksiko. To je zaista tako. Ljut sam.... jer ja sam mnogo veći Amerikanac, bolji građanin, više patriota nego polovina onih koji žive u Sjedinjenim Državama.

Reagirajući na kritike, neke formulacije u zakonu su promijenjene tako da isključuju rasno profiliranje u primjeni zakona. Unatoč tome, rasna pripadnost će biti primarni kriterij, smatra velečasna Delle McCormick, izvršna direktorica organizacije "Borderlinks:"

Svako zna ko biva mnogo češće zaustavljan ovdje. To se dešava godinama i to zbog boje kože, smeđe ili svijetlo smeđe boje kože.

Policiju u Tusconu brine mogućnost pogoršanja odnosa sa hispaničkim zajednicama. Policijski kapetan Michael Gillooly ističe da će se pojačana kontrola legalnog statusa useljenika odraziti na ostale obaveze policijske službe:

To će biti novi izazov za nas. Naša policijska služba ima jako mnogo posla... Moraćemo naći vremena i za tu, novu obavezu.

Pozivi na bojkot bili su sastavni dio protesta
Pozivi na bojkot bili su sastavni dio protesta

Od onog aprilskog dana kada je guvernerka Arizone Jan Brewer potpisala zakon, desetine američkih gradova počelo je ekonomski bojkotirati Arizonu. Taj bojkot se osjeća i u turističkom sektoru, u kojem samo na području Tuscona radi 40 hiljada osoba. Preispitivanje valjanosti arizonskog zakona traže mnogi. Tu mogućnost razmatra i federalno Ministarstvo pravosuđa.

Profesori prava sa univerziteta Arizona u Tusconu pokušali su se odrediti prema ustavnosti zakona. Profesor Marc Miller kaže da za sada nije jasno da li će taj zakon moći izdržati pravne izazove:

Dio teškoća u procjenjivanju tih izazova je u poznavanju i razumijevanju polovine modernog američkog zakonodavstva. Morate poznavati krivično pravo i biti ekspert za krivične procedure, poznavati pravne odnose federalne i saveznih država, zakonodavstvo na lokalnom nivou, znati ustavno pravo, legislativu o useljavanju...

Kako spriječiti ilegalne ulaske na tlo SAD?
Kako spriječiti ilegalne ulaske na tlo SAD?

Predsjednik Sjedinjenih Država Barack Obama najavio je pojačavanje granične službe duž granice sa Meksikom sa 1.200 pripadnika nacionalne garde, ali to za sada nije zadovoljilo ni jednu od strana uključenih u rasprave o arizonskom zakonu.

Na kraju, većina i zagovornika i protivnika zakona, slaže se da je federalna vlada najodgovornija. Konzervativci su uveliko za nepropusnije međugranične ograde i zidove i striktniju provedbu federalnih zakona. Liberali zagovaraju reformu useljeništva i otvaranje puta da milioni sadašnjih ilegalnih useljenika legalno steknu američko državljanstvo.

See all News Updates of the Day

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Protesti pred Parlamentom FBiH nakon potresnih fotografija o odnosu prema štićenicima u Zavodu u Pazariću

Protestno okupljanje građana pred Parlamentom FBiH, 20. novembar 2019.

Pred Parlamentom FBiH okupilo se nekoliko desetina građana nakon objavljenih potresnih fotografija zlostavljanja štićenika u Zavodu u Pazariću.

Fotografije i snimke sa medijima je podijelila zastupnica u Parlamentu FBiH Sabina Ćudić.

„Mnoga od te djece sama pružaju ruke da im se ruke vežu, zato što su navikli da i po 14 sati budu vezanih ruku i nogu (…)”, kaže Ćudić.

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Mediji izvještavaju da je Ćudić zatražila u Parlamentu da se na dnevnom redu nađu i informacije o stanju u Pazariću, ali je ta njena inicijativa većinom glasova odbijena.

Građani okupljeni ispred Parlamenta traže odgovornost i da se utvrdi kada su snimci nastali.

„Ovo se mora riješiti odmah, ne za sedam dana, već odmah. Grozno je da se iživljavaju ovako nad ljudskim bićima, posebno djecom. Nama su, nažalost, ruke svezane, a parlamentarci su radi nas i moraju raditi za dobrobit građana”, kazali su okupljeni građani.

Protestno okupljanje građana ispred Parlamenta FBiH, 20. novembar 2019.
Protestno okupljanje građana ispred Parlamenta FBiH, 20. novembar 2019.

Aktuelni direktor Zavoda Redžep Salić tvrdi da su snimci nastali prije njegovog dolaska na tu poziciju.

Portal Klix javlja da je Parlament FBiH naložio da se u narednih sedam dana izvrše provjere.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je hitno zatražilo od nadležnih institucija - svih kantonalnih ministarstava za socijalni rad da djeluju na području svoje mjesne nadležnosti, ukoliko imaju smještene svoje štićenike u Zavodu Pazarić, a federalne i kantonalne uprave za inspekcijske poslove da hitno izvrše nadzor i utvrde činjenice te poduzmu odgovarajuće zakonske mjere.

Fotografije i snimci su objavljeni na Međunarodni dan djeteta.

Za sutra su najavljeni protesti pred Vladom FBiH.

Sondland kaže da je radio po Trumpovom naređenju i da je bilo "usluge za uslugu", Trump to negira

U.S. Ambassador to the European Union Gordon Sondland is sworn in to testify before the House Intelligence Committee on Capitol Hill in Washington, Nov. 20, 2019, during a public impeachment hearing of President Donald Trump.

Američki ambasador pri Evropskoj uniji ​Gordon Sondland rekao je u svedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja Predstavničkog doma, u istrazi o opozivu Donalda Trumpa, da je sve radio u skladu sa "Trumpovim naređenjima", a implicirao je i da su sa pritiscima na Ukrajinu bili upoznati i državni sekretar Mike Pompeo i potpredsjednik SAD Mike Pence.

Sondlend je kazao da je po "Trumpovim naređenjima" radio i sa Trampovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem koji je pritiskao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pokrene istragu o kompaniji "Burisma" i navodnom ukrajinskom miješanju u američke izbore 2016.

Ambasador SAD u EU je rekao da je to bilo povezano sa dolaskom Zelenskog na sastanak u Belu kuću i da je to bila "usluga za uslugu".

U istom danu planirano je da javno svjedoče još dva američka zvaničnika – Laura Cooper, zamjenica pomoćnika državnog sekretara odbrane i Daivd Hale, službenik State Departmenta.

Gordon Sondland, jedan je od važnijih diplomata u administraciji Donalda Trumpa i jedan od značajnijih donatora predsjednika države iz redova republikanaca. U okviru istrage o opozivu, koju sprovodi većinski demokratski Predstavnički dom, jedan je od najintrigantnijih zvaničnika, zbog revizije izjave koju je dao o tom slučaju.

Taj američki diplomata je sredinom oktobra iza zatvorenih vrata dao iskaz u kojem je tvrdio da dodijeljivanje vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 400 miliona dolara i pokretanje istrage o bivšem potpredsjedniku SAD-a Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru Bidenu nisu povezane.

Potom je početkom novembra Sondlandov advokat predao odborima Predstavničkog doma novu izjavu u kojoj diplomata potvrđuje sumnje o Trumpovom pritisku na Ukrajinu da se obaveže na sprovođenje istrage sa političkom konotacijom.

U dodatku na prethodno svjedočenje, Sondland je naveo da je visoko pozicioniranom ukrajinskom zvaničniku prenio da stotine miliona dolara vojne pomoći, najvjerovatnije neće biti isplaćene, dok Ukrajina ne pristane da se oglasi antikorupcijskom izjavom - koju su dvije strane razmatrale.

Svjedoci koji su do sada prisustvovali javnom pretresu ili svjedočili iza zatvorenih vrata, čiji su transkripti objavljeni, govorili su o zajedničkom djelovanju Trumpa i Sondlanda u tom slučaju.

Tako je David Holmes, zvaničnik američke ambasade u Kijevu, bez prisustva javnosti i u sjenci javnog svjedočenja bivše američke ambasadorice Mari Jovanovič, prošlog petka govorio o telefonskom razgovoru Trumpa i Sondlanda, koji se dogodio 26. jula 2019.

Prema detaljima Holmsovog svjedočenja, koji su procurili u javnost, a objavila ih agencija Reuters, američki predsjednik interesovao se za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika - centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

“Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

“Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora, koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden - predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom - u kojem nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Poslije Sondlanda, Cooper i Halea, ostalo je da u četvrtak pred Odborom za obavještajna pitanja Predstavničkog doma svedoči Fiona Hill, bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Do sada je pred tim tijelom govorilo šestoro diplomata ili vojnih zvaničnika - William Taylor, George, Kent, Mari Jovanovič, Jennifer Williams, Alexsander Vindman, Kurt Volker i Tim Morrison.

Senat SAD podržao demokratiju u Hongkongu

Police officers stand guard in front of a street scattered with umbrellas outside Hong Kong Polytechnic University (PolyU) in Hong Kong, China, November 19, 2019. Picture taken November 19, 2019. REUTERS/Thomas Peter

Senat SAD odobrio je zakon koji podržava ljudska prava u Hongkongu, nakon nekoliko mjeseci nasilnih protesta na toj teritoriji.

"Hongkonški zakon o ljudskim pravima i demokratiji", kako javlja novinska agencija AP, sada ide u Predstavnički dom.

Zakonom je predviđeno da SAD svake godine potvrđuju visok stepen autonomije Hongkonga kako bi opravdao poseban trgovinski status te teritorije kao i sankcije kineskim i hongkonškim zvaničnicima ako bi suzbijali slobode na toj teritoriji.

Republikanski senator Marko Rubio rekao je da će zakon poslati poruku podrške stanovnicima Hongkonga, koji mjesecima protestuju sa zahtjevima za osnovne slobode usprkos ugnjetavanju kineske vlade.

Kina je upozoravala ostale zemlje da se ne miješaju, navodeći da je situacija u Hongkongu njena unutrašnja stvar te je kao odgovor obećala još uvijek neodređene kontramere.

Protesti u Hongkongu traju od početka juna. Izbili su zbog prijedloga zakona o ekstradiciji koji je predviđao izručenje osumnjičenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i očuvanje građanskih sloboda koje su Hongkongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

Irak: U novim sukobima ranjeno najmanje 27 demonstranata

Iraqi riot police fire tear gas while blocking al-Rashid Street during clashes with anti-government demonstrators in al-Rashid Street, in Baghdad, Iraq, Nov. 17, 2019.

Irački bezbjednosni zvaničnici saopštili su da je najmanje 27 demonstranata ranjeno u toku noći u novim sukobima u Bagdadu.

Iračke snage bezbjednosti bacile su suzavac kako bi spriječile demonstrante da udju u Zelenu zonu, sjedište vlade.

Najmanje 320 demonstranata ubijeno je, a hiljade su ranjene od kada su počeli nemiri 1. oktobra.

Desetine hiljada demonstranata od tada izlaze na ulice ogorčeni zbog korupcije i loših uslova za život uprkos ogromnom naftnom bogatstvu Iraka.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG