Jačanje pro-ruskih oružanih snaga na Krimu se nastavlja. Ukrajinski zvaničnici u Kijevu, sjedištu novoformirane vlade, tvrde da je na Krimu sada najmanje 18 hiljada vojnika koji su okupirali taj poluotok, zvanično dio teritorije Ukrajine. Osim Ukrajine, i druge zemlje, susjedi Rusije, pažljivo prate sadašnje poteze Moskve i procjenjuju da li bi poslije Krima moglo nešto slično da se desi i na drugim područjima uz ruske granice.
"Jako je bitno, kada su u pitanju vojni potezi, poslati jasan signal. Taj signal su jedinice na tlu“ - ističe James Jeffrey, bivši američki ambasador u Turskoj, sada analitičar. On smatra da bi Sjedinjene Države trebalo da pošalju kopnene jedinice na poljsko-ukrajinsku granicu radi izvođenja vojnih vježbi i dodaje:
"Te vježbe simbolizirale bi našu volju da zaštitimo sada zabrinute zemlje istočne Evrope, članice NATO saveza."
Jedna od tih zemalja saveznica je Poljska. Ryszard Schnepf, njen ambasador u Sjedinjenim Državama, kaže da ruska agresija na Krim prijeti cijelom regionu:
"Sadašnju situaciju sa Ukrajinom smatramo direktnom prijetnjom suverenitetu Poljske. Predviđamo da bi, kada Moskva procijeni da je ukrajinska kriza razrješena, Moldavija mogla biti slijedeća meta, a možda i druge države tog regiona."
Druge države, poput Gruzije, takođe bivše sovjetske republike. Ruske snage su 2008. godine prodrle na područja Abhazije i Južne Osetije. Gruzijska vlada tvrdi da su ta područja dio teritorije Gruzije, a Rusija ih smatra neovisnim državama, sa ruskim trupama još uvijek i u Abhaziji i u Južnoj Osetiji.
"Te invazije pouka su ključnim učesnicima sadašnje krize, ukrajinske krize" - kaže Archil Gegeshidze, ambasador Gruzije u Sjedinjenim Državama i ističe da je izostanak značajnije američke akcije 2008. godine svojevrsno zeleno svjetlo za zbivanja na Krimu:
"Ono u što Rusija vjeruje nakon Gruzije je da može metodama iz 19. vijeka i sada ostvarivati ciljeve, jer nije bila prisiljena platiti nikakvu političku cijenu zbog upada u drugu suverenu državu.“
Ambasador Gegeshidze smatra da bi, unatoč okupaciji Krima, ukrajinska vlada trebalo da djeluje vrlo promišljeno:
"Ono što je vladi Ukrajine sada prijeko potrebno je ne provocirati Rusiju na dalju eskalaciju upotrebe vojne sile."
U sastavu borbenih snaga ukrajinske armije je oko 130 hiljada vojnika. Ruska vojna mašinerija je višestruko jača, i to ne samo u odnosu na ukrajinske snage. Upravo zbog tog nesrazmjera vojne moći i Ukrajina, a i druge zemlje koje dijele granicu sa Rusijom, imaju razloga za zabrinutost.
"Jako je bitno, kada su u pitanju vojni potezi, poslati jasan signal. Taj signal su jedinice na tlu“ - ističe James Jeffrey, bivši američki ambasador u Turskoj, sada analitičar. On smatra da bi Sjedinjene Države trebalo da pošalju kopnene jedinice na poljsko-ukrajinsku granicu radi izvođenja vojnih vježbi i dodaje:
"Te vježbe simbolizirale bi našu volju da zaštitimo sada zabrinute zemlje istočne Evrope, članice NATO saveza."
Jedna od tih zemalja saveznica je Poljska. Ryszard Schnepf, njen ambasador u Sjedinjenim Državama, kaže da ruska agresija na Krim prijeti cijelom regionu:
"Sadašnju situaciju sa Ukrajinom smatramo direktnom prijetnjom suverenitetu Poljske. Predviđamo da bi, kada Moskva procijeni da je ukrajinska kriza razrješena, Moldavija mogla biti slijedeća meta, a možda i druge države tog regiona."
Druge države, poput Gruzije, takođe bivše sovjetske republike. Ruske snage su 2008. godine prodrle na područja Abhazije i Južne Osetije. Gruzijska vlada tvrdi da su ta područja dio teritorije Gruzije, a Rusija ih smatra neovisnim državama, sa ruskim trupama još uvijek i u Abhaziji i u Južnoj Osetiji.
"Te invazije pouka su ključnim učesnicima sadašnje krize, ukrajinske krize" - kaže Archil Gegeshidze, ambasador Gruzije u Sjedinjenim Državama i ističe da je izostanak značajnije američke akcije 2008. godine svojevrsno zeleno svjetlo za zbivanja na Krimu:
"Ono u što Rusija vjeruje nakon Gruzije je da može metodama iz 19. vijeka i sada ostvarivati ciljeve, jer nije bila prisiljena platiti nikakvu političku cijenu zbog upada u drugu suverenu državu.“
Ambasador Gegeshidze smatra da bi, unatoč okupaciji Krima, ukrajinska vlada trebalo da djeluje vrlo promišljeno:
"Ono što je vladi Ukrajine sada prijeko potrebno je ne provocirati Rusiju na dalju eskalaciju upotrebe vojne sile."
U sastavu borbenih snaga ukrajinske armije je oko 130 hiljada vojnika. Ruska vojna mašinerija je višestruko jača, i to ne samo u odnosu na ukrajinske snage. Upravo zbog tog nesrazmjera vojne moći i Ukrajina, a i druge zemlje koje dijele granicu sa Rusijom, imaju razloga za zabrinutost.
