Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država odbacio je većinu odredbi kontroverznog zakona Arizone o provjeri useljeničkog statusa građana u toj američkoj saveznoj državi. Sudije su, međutim, glasovima 5 prema 3, podržale one odredbe zakona kojima se olakšava hapšenje i zatvaranje ilegalnih useljenika. Odlukom Vrhovnog suda takođe je potvrđeno pravo američkih saveznih država da usvajaju i provode vlastite zakone o useljeništvu. Pri tome, stav je Vrhovnog suda, potpuno je legalno da policija, uz postojanje razumne sumnje, zaustavi i provjeri da li je neka osoba u Sjedinjenim Državama legalno ili ilegalno.
Na tu jučerašnju odluku uslijedile su vrlo brzo i prve rekacije. Deepak Bhragava, predstavnik vašingtonske grupe Kampanja za promjene kaže:
„Odluka Vrhovnog suda otvara mogućnost selektivnog provjeravanja na rasnoj osnovi. Useljenički status osoba tamnije puti, ili Azijata, policija će vrlo vjerojatno češće provjeravati nego osoba bijele puti.“
S druge strane, Joe Arpaio, šerif okruga Maricopa, najvećeg okruga u Arizoni, pozdravlja odluku Vrhovnog suda:
„To je odluka koja omogućava provjeru i utvrđivanje legalnosti boravka u Americi. To je ono najbitnije i stoga mislim da je to dobra odluka.“
Odlukom sudija Vrhovnog suda u suštini je naglašen stav da je useljeništvo u Sjedinjene Države u nadležnosti i odgovornosti federlane vlade, a ne saveznih država.
To ističe i Eliseo Medina, predstavnik Međunarodne unije zaposlenih koja predstavlja i mnoge radnike Hispanike:
„Vrhovni sud je jasno rekao da su useljeništvo i useljenici federalno pitanje i da savezne države ne mogu svojim zakonima zakrpiti rupe koje postoje u tom sistemu.“
Guvernerka Arizone Jan Brewer zakon koji je izazvao brojne kontroverze potpisala je, čime je on stupio na snagu, prije dvije godine. I tada je isticala, a i sada naglašava:
„Građanska prava svih biće štićena, rasno podvajanje neće biti tolerirano.“
Osim Arizone, 13 savenih država je usvojilo ili planira usvojiti slične propise kojima će biti omogućena provjera useljeničkog statusa.
Gaby Pacheco, useljenica iz Ekvadora, smatra da bi sve takve zakonske odredbe trebalo staviti van snage:
„Hispanici u Sjedinjenim Državama žive u strahu od rasnog podvajanja, od hapšenja i zatvaranja jer policajci koriste takve zakonske odredbe da nas, Hispanike, maltretiraju mnogo češće nego druge. Moramo biti bolje informirani i u našim prosvjedima jači.“
Odlukom Vrhovnog suda Sjedinjenih Država rasprava o uslejavanju, useljenicima i statusu ilegalnih useljenika biće dodatno intenzivirana. I bez toga, ta problematika će biti jedan od značajnih faktora ovogodišnjih predsjedničkih izbora.
Na tu jučerašnju odluku uslijedile su vrlo brzo i prve rekacije. Deepak Bhragava, predstavnik vašingtonske grupe Kampanja za promjene kaže:
„Odluka Vrhovnog suda otvara mogućnost selektivnog provjeravanja na rasnoj osnovi. Useljenički status osoba tamnije puti, ili Azijata, policija će vrlo vjerojatno češće provjeravati nego osoba bijele puti.“
S druge strane, Joe Arpaio, šerif okruga Maricopa, najvećeg okruga u Arizoni, pozdravlja odluku Vrhovnog suda:
„To je odluka koja omogućava provjeru i utvrđivanje legalnosti boravka u Americi. To je ono najbitnije i stoga mislim da je to dobra odluka.“
Odlukom sudija Vrhovnog suda u suštini je naglašen stav da je useljeništvo u Sjedinjene Države u nadležnosti i odgovornosti federlane vlade, a ne saveznih država.
To ističe i Eliseo Medina, predstavnik Međunarodne unije zaposlenih koja predstavlja i mnoge radnike Hispanike:
„Vrhovni sud je jasno rekao da su useljeništvo i useljenici federalno pitanje i da savezne države ne mogu svojim zakonima zakrpiti rupe koje postoje u tom sistemu.“
Guvernerka Arizone Jan Brewer zakon koji je izazvao brojne kontroverze potpisala je, čime je on stupio na snagu, prije dvije godine. I tada je isticala, a i sada naglašava:
„Građanska prava svih biće štićena, rasno podvajanje neće biti tolerirano.“
Osim Arizone, 13 savenih država je usvojilo ili planira usvojiti slične propise kojima će biti omogućena provjera useljeničkog statusa.
Gaby Pacheco, useljenica iz Ekvadora, smatra da bi sve takve zakonske odredbe trebalo staviti van snage:
„Hispanici u Sjedinjenim Državama žive u strahu od rasnog podvajanja, od hapšenja i zatvaranja jer policajci koriste takve zakonske odredbe da nas, Hispanike, maltretiraju mnogo češće nego druge. Moramo biti bolje informirani i u našim prosvjedima jači.“
Odlukom Vrhovnog suda Sjedinjenih Država rasprava o uslejavanju, useljenicima i statusu ilegalnih useljenika biće dodatno intenzivirana. I bez toga, ta problematika će biti jedan od značajnih faktora ovogodišnjih predsjedničkih izbora.
