Međustranačka polarizacija i politička nefunkcionalnost, jasno uočljiva u pregovorima o izbjegavanju fiskalne provalije posljednjih dana prošle godine povod je za pesimistično pitanje koje postavljaju brojni Amerikanci - da li američki demokratski sistem može funkcionirati?
Mnogi posjetioci Capitol Hilla, poput Davida Starka, zdanje američkog Kongresa doživljavaju kao jedan od temelja demokracije, ali i izražavaju nezadovoljstvo političkom polarizacijom unutar tog zdanja:
„Želio bih da ima više zajedničkog i da stranke i njihovi lideri budu jedinstveniji.“
Iako su Kongres i predsjednik Barack Obama postigli, u zadnji čas, sporazum kojim je otklonjena neposredna opasnost fiskalne provalije, taj je proces podcrtao nespremnost političara na veće zajedništvo.
Pregovori između predsjednika Obame, Demokrate, i Johna Boehnera, Republikanca i predsjedavajućeg Zastupničkog doma nisu davali rezultata. Ni u Senatu, Demokrati i Republikanci nisu uspjeli postići saglasnost.
Analitičar Thomas Man ističe da takvo stanje, izazvano međustranačkim razlikama, često blokira saradnju zakonodavne i izvršne vlasti i dodaje:
„Naše političke stranke, što u vrijeme stvaranja američkog ustava nije moglo biti predviđeno, evolvirale su tako da se u potpunosti ne uklapaju u naš sistem vladanja.“
U postizanju saglasnosti o povećanju poreza bogatim ključni momenat su bili osobni odnosi potpredsjednika Joe Bidena, Demokrate, i lidera republikanske manjine u Senatu Mitcha McConnella. Dogovor njih dvojice pretočen je u odgovarajući zakon.
Mada je pitanje rastućeg deficita odgođeno za kasnije, analitičar Man dogovor o porezima ocjenjuje značajnim međustranačkim postignućem:
„Izbjegnuta je fiskalana provalija, sporazum je imao veliku podršku u Senatu, gdje su Demokrati u neznatnoj većini, a usvojen je i u Zastupničkom domu, gdje su Republikanci u izrazitoj većini.“
Historičar Allan Lichtman podsjeća da su mnogo teži problemi ostali netaknuti:
„Dok smo raspravljali i brinuli o povećanju poreske stope milionerima, sa 35 na 39 odsto, druga, mnogo krupnija pitanja sa kojima se suočava ova zemlja u potpunosti su zanemarena.“
Sa tim otvorenim pitanjima, sa nužnim kresanjima budžetske potrošnje i smanjivanjem nacionalnog duga Sjedinjenih Država, Bijela kuća i Kongres, odnosno izvršna i zakonodavna vlast moraće se suočiti vrlo brzo. Bilo bi dobro da međustranačkih razlika bude što manje.
Mnogi posjetioci Capitol Hilla, poput Davida Starka, zdanje američkog Kongresa doživljavaju kao jedan od temelja demokracije, ali i izražavaju nezadovoljstvo političkom polarizacijom unutar tog zdanja:
„Želio bih da ima više zajedničkog i da stranke i njihovi lideri budu jedinstveniji.“
Iako su Kongres i predsjednik Barack Obama postigli, u zadnji čas, sporazum kojim je otklonjena neposredna opasnost fiskalne provalije, taj je proces podcrtao nespremnost političara na veće zajedništvo.
Pregovori između predsjednika Obame, Demokrate, i Johna Boehnera, Republikanca i predsjedavajućeg Zastupničkog doma nisu davali rezultata. Ni u Senatu, Demokrati i Republikanci nisu uspjeli postići saglasnost.
Analitičar Thomas Man ističe da takvo stanje, izazvano međustranačkim razlikama, često blokira saradnju zakonodavne i izvršne vlasti i dodaje:
„Naše političke stranke, što u vrijeme stvaranja američkog ustava nije moglo biti predviđeno, evolvirale su tako da se u potpunosti ne uklapaju u naš sistem vladanja.“
U postizanju saglasnosti o povećanju poreza bogatim ključni momenat su bili osobni odnosi potpredsjednika Joe Bidena, Demokrate, i lidera republikanske manjine u Senatu Mitcha McConnella. Dogovor njih dvojice pretočen je u odgovarajući zakon.
Mada je pitanje rastućeg deficita odgođeno za kasnije, analitičar Man dogovor o porezima ocjenjuje značajnim međustranačkim postignućem:
„Izbjegnuta je fiskalana provalija, sporazum je imao veliku podršku u Senatu, gdje su Demokrati u neznatnoj većini, a usvojen je i u Zastupničkom domu, gdje su Republikanci u izrazitoj većini.“
Historičar Allan Lichtman podsjeća da su mnogo teži problemi ostali netaknuti:
„Dok smo raspravljali i brinuli o povećanju poreske stope milionerima, sa 35 na 39 odsto, druga, mnogo krupnija pitanja sa kojima se suočava ova zemlja u potpunosti su zanemarena.“
Sa tim otvorenim pitanjima, sa nužnim kresanjima budžetske potrošnje i smanjivanjem nacionalnog duga Sjedinjenih Država, Bijela kuća i Kongres, odnosno izvršna i zakonodavna vlast moraće se suočiti vrlo brzo. Bilo bi dobro da međustranačkih razlika bude što manje.
