U nedavnom govoru u Berlinu, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država predložio je duboki rez u američkom i ruskom nuklearnom arsenalu.
Smanjenjem tog arsenala svijet bi mogao biti sigurniji, a dvije zemlje uštedjeti mnogo novca. Uz to, pregovori o smanjenju nuklernog oružja mogli bi biti put značajnog poboljšanja američko-ruskih odnosa. I to su u najkraćem ocjene analitičara kojima su popratili govor održan na Branderbuškoj kapiji u kojeme je gospodin Obama najavio mogućnost američkog smanjenja nuklearnih bojevih glava za trećinu i, pored ostalog, istakao:
„Nastojaću dogovoriti smanjenje sa Rusima... kako bi još više odmakli od hladnoratovske logike.“
Nakon oduševljenja i entuzijazma u Berlinu, realnost koja slijedi je sasvim drugačija. Naime, pregovori smanjenju nuklernog oružja uvijek su komplicirani i teški, a ishod neizvjestan.
Heather Williams, analitičarka londonskog instituta Chatam House o mogućim pregovorima kaže:
„Broj i vrsta smanjenog nuklearnog oružja su bitni, ali ne i najvažniji dio kontrole nuklernog naoružanja. Najbitnije je da Rusi i Amerikanci razgovaraju i otvore mogućnosti za poboljšanje međusobnih odnosa.“
Američko-ruski pregovori, uz rusku želju da makar Kina bude uključena, mogli bi otvoriti i put za smanjenje nuklernog naoružanja i u drugim zemljama, Indiji na primjer. Devet zemalja ima tu vrstu oružja, a dosta je i onih koje žele u klub nuklerno naoružanih.
Sjedinjene Države i Rusjija imaju oko 90 procenata nuklearnih bombi u svijetu, uglavnom smještenih u pozemne silose, spremnih za lansiranje u roku od nekoliko minuta.
Da li američko-ruske pregovore očekivati uskoro?
O tome Malcolm Chalmers, analitičar britanskog Kraljevskog instituta kaže:
„Ne mislim de će se to desiti u narednih nekoliko mjeseci. Mislim da to ne odgovara Putinu u kontekstu ruskih unutarnjih pitanja. Možda za nekih 5 ili 10 godina pregovori o smanjenju nuklernog oružja budu karta za koju će i Amerikancima i Rusima odovarati da je stave na sto.“
Američko i rusko nuklerno oružje je i na kopnu, i u zraku, i na moru, i ispod morske površine. Opasnosti od njegovog aktiviranja, kao u pojedinim trenucima hladnog rata, sada nema. Troškovi su međutim ogromni, podsjeća analitičarka Williams i dodaje:
„Rusija je pod ogromnim finansijskim pritiskom. I ne mogu investirati u nuklearnu infrastrukturu. U određenoj mjeri to ne mogu ni Amerikanci. Rusima je, ipak, mnogo nužnije obostrano smanjenje nuklernih arsenala.“
Uz finansijski aspekt kao snažan motiv, uz potrebu i dobru volju da se svijet učini još sigurnijim, američko-ruski dijalog o smanjenju nuklernog naoružanja je dobra prilika i za, istovremeno, razgovore i o drugim otvorenim pitanjima.
Smanjenjem tog arsenala svijet bi mogao biti sigurniji, a dvije zemlje uštedjeti mnogo novca. Uz to, pregovori o smanjenju nuklernog oružja mogli bi biti put značajnog poboljšanja američko-ruskih odnosa. I to su u najkraćem ocjene analitičara kojima su popratili govor održan na Branderbuškoj kapiji u kojeme je gospodin Obama najavio mogućnost američkog smanjenja nuklearnih bojevih glava za trećinu i, pored ostalog, istakao:
„Nastojaću dogovoriti smanjenje sa Rusima... kako bi još više odmakli od hladnoratovske logike.“
Nakon oduševljenja i entuzijazma u Berlinu, realnost koja slijedi je sasvim drugačija. Naime, pregovori smanjenju nuklernog oružja uvijek su komplicirani i teški, a ishod neizvjestan.
Heather Williams, analitičarka londonskog instituta Chatam House o mogućim pregovorima kaže:
„Broj i vrsta smanjenog nuklearnog oružja su bitni, ali ne i najvažniji dio kontrole nuklernog naoružanja. Najbitnije je da Rusi i Amerikanci razgovaraju i otvore mogućnosti za poboljšanje međusobnih odnosa.“
Američko-ruski pregovori, uz rusku želju da makar Kina bude uključena, mogli bi otvoriti i put za smanjenje nuklernog naoružanja i u drugim zemljama, Indiji na primjer. Devet zemalja ima tu vrstu oružja, a dosta je i onih koje žele u klub nuklerno naoružanih.
Sjedinjene Države i Rusjija imaju oko 90 procenata nuklearnih bombi u svijetu, uglavnom smještenih u pozemne silose, spremnih za lansiranje u roku od nekoliko minuta.
Da li američko-ruske pregovore očekivati uskoro?
O tome Malcolm Chalmers, analitičar britanskog Kraljevskog instituta kaže:
„Ne mislim de će se to desiti u narednih nekoliko mjeseci. Mislim da to ne odgovara Putinu u kontekstu ruskih unutarnjih pitanja. Možda za nekih 5 ili 10 godina pregovori o smanjenju nuklernog oružja budu karta za koju će i Amerikancima i Rusima odovarati da je stave na sto.“
Američko i rusko nuklerno oružje je i na kopnu, i u zraku, i na moru, i ispod morske površine. Opasnosti od njegovog aktiviranja, kao u pojedinim trenucima hladnog rata, sada nema. Troškovi su međutim ogromni, podsjeća analitičarka Williams i dodaje:
„Rusija je pod ogromnim finansijskim pritiskom. I ne mogu investirati u nuklearnu infrastrukturu. U određenoj mjeri to ne mogu ni Amerikanci. Rusima je, ipak, mnogo nužnije obostrano smanjenje nuklernih arsenala.“
Uz finansijski aspekt kao snažan motiv, uz potrebu i dobru volju da se svijet učini još sigurnijim, američko-ruski dijalog o smanjenju nuklernog naoružanja je dobra prilika i za, istovremeno, razgovore i o drugim otvorenim pitanjima.
