U jeku sadašnjih rasprava da li graditi naftovod Keystone od Kanade do juga Sjedinjenih Država i napora na daljem razvoju mogućnosti korištenja solarne energije i snage vjetra, o daljem razvijanju kapaciteta za proizvodnju nuklerne energije malo se govori. A upravo tu vrstu energije Institut za nuklernu energiju, uticajna lobistička grupa, smatra racionalnom, ekonomski vrlo povoljnom opcijom. Dosta je i onih koji su protiv gradnje novih nuklernih energetskih objekata.
Za sada, grade se u američkim saveznim državama nove nuklearne elektrane, dvije u Južnoj Karolini, dvije u Džordžiji. Na čekanju je još 12 zahtjeva za gradnju nuklearki.
Steve Byrn, izvršni direktor kompanije South Carolina Electric and Gas ističe da je nuklearna energija dobra opcija za kompaniju koju vodi i dodaje:
"Ugalj je neekonomičan, cijena gasa je povisoka, tako da je nuklearna energija smislen izbor. Ranije smo imali u sastavu naše kompanije nuklernu elektranu, sada imamo i odličnu lokaciju za novu nuklearku i odlučili smo da je gradimo."
U Južnoj Karolini u radu je sedam nuklearnih reaktora, a Džordžiji u pogonu je 6.
Stephen Kuczynski, predsjednik i izvršni direktor Georgia Southern Nuclear Operating Company kaže:
"Naše nuklerne elektrane su bogatsvo koje traje najmanje 60 godina. Gradnja je skupa, a proizvedena energija vrlo jeftina. U vremenskom periodu od 40 do 60 godina to je vrlo ekonomična opcija."
Nekoliko američkih nuklearnih elektrana je zatvoreno jer nisu bile konkuretne drugim elektranama, uglavnom onim na gas. U Institutu za nuklernu energiju smatraju da za Sjedinjene Države nije dobro sužavati energetske izvore.
Čelnik Instituta Marv Fertel upozorava:
"Idemo na gas jer je jeftin. To izgleda kao dobro i oslanjamo se na taj energetski izvor, a on nije obnovljiv. Odustajemo od korištenja uglja i zbog zahtjeva za zaštitom okoline. Odustajemo i od nukleraki zbog razloga koji nemaju smisla. I to nije dobro za ovu zemlju. Plaćaćemo visoku cijenu kada energeski sistem počne da krahira."
Protivljene gradnji nuklearnih elektrana je vrlo snažno. Ankete pokazuju da je više od polovine Amerikanaca protiv takve gradnje, a zabrinutost za sigurnost je osnovni razlog.
Phillip Museguus, predstavnik organizacije Riverkeeper koja se protivi gradnji novih nuklearki, tvrdi da ekonomska logika ne opravdava gradnju elektrana te vrste:
"Postoje bolji načini proizvodnje energije, sigurniji i ekološki čišći. Cijena prirodnog gasa prisilila je na zatvaranje više nuklernih elektrana. Četiri su zatvorene u protekle četiri i po godine. Za četiri postojeće nuklearke ekonomski pokazatelji nisu nimalo dobri."
Prije četrdesetak godina počeli su u svijetu prvi protesti protiv nuklernih elektrana. Havarija ruske nuklearke u Černobilu bila je snažan podsticaj tim protestima, a ono što se od 2011. godine dešava sa japanskom Fukušimom nova je municija onima koji su protiv gradnje nuklearnih elektrana.
Čelnik Instituta za nuklearnu energiju Marv Fertel odbacuje tvrdnje da su nuklearke nedovoljno zaštićene od napada terorista:
"Na protiv-terorističko osiguranje potrošili smo nakon 11. septembra 2001. godine bogatstvo. Nuklearke, ako pitate stručnjake Federalnog istražnog biroa, su najzaštićeniji objekti u Sjedinjenim Državama. Mislimo da za dodavanje nekih novih mjera sigurnosti nema nikakve potrebe. Jedino što trebamo je efikasno provoditi ono što već imamo."
Uz sve dileme oko gradnje novih nuklearki, skladištenje i uništavanje nuklearnog otpada ostaje vrlo sporno pitanje. Kongres Sjedinjenih Država, najviša zakonodavna instanca, do sada nije definirao zakonom uobličeno prihvatljivo rješenje.
Za sada, grade se u američkim saveznim državama nove nuklearne elektrane, dvije u Južnoj Karolini, dvije u Džordžiji. Na čekanju je još 12 zahtjeva za gradnju nuklearki.
Steve Byrn, izvršni direktor kompanije South Carolina Electric and Gas ističe da je nuklearna energija dobra opcija za kompaniju koju vodi i dodaje:
"Ugalj je neekonomičan, cijena gasa je povisoka, tako da je nuklearna energija smislen izbor. Ranije smo imali u sastavu naše kompanije nuklernu elektranu, sada imamo i odličnu lokaciju za novu nuklearku i odlučili smo da je gradimo."
U Južnoj Karolini u radu je sedam nuklearnih reaktora, a Džordžiji u pogonu je 6.
Stephen Kuczynski, predsjednik i izvršni direktor Georgia Southern Nuclear Operating Company kaže:
"Naše nuklerne elektrane su bogatsvo koje traje najmanje 60 godina. Gradnja je skupa, a proizvedena energija vrlo jeftina. U vremenskom periodu od 40 do 60 godina to je vrlo ekonomična opcija."
Nekoliko američkih nuklearnih elektrana je zatvoreno jer nisu bile konkuretne drugim elektranama, uglavnom onim na gas. U Institutu za nuklernu energiju smatraju da za Sjedinjene Države nije dobro sužavati energetske izvore.
Čelnik Instituta Marv Fertel upozorava:
"Idemo na gas jer je jeftin. To izgleda kao dobro i oslanjamo se na taj energetski izvor, a on nije obnovljiv. Odustajemo od korištenja uglja i zbog zahtjeva za zaštitom okoline. Odustajemo i od nukleraki zbog razloga koji nemaju smisla. I to nije dobro za ovu zemlju. Plaćaćemo visoku cijenu kada energeski sistem počne da krahira."
Protivljene gradnji nuklearnih elektrana je vrlo snažno. Ankete pokazuju da je više od polovine Amerikanaca protiv takve gradnje, a zabrinutost za sigurnost je osnovni razlog.
Phillip Museguus, predstavnik organizacije Riverkeeper koja se protivi gradnji novih nuklearki, tvrdi da ekonomska logika ne opravdava gradnju elektrana te vrste:
"Postoje bolji načini proizvodnje energije, sigurniji i ekološki čišći. Cijena prirodnog gasa prisilila je na zatvaranje više nuklernih elektrana. Četiri su zatvorene u protekle četiri i po godine. Za četiri postojeće nuklearke ekonomski pokazatelji nisu nimalo dobri."
Prije četrdesetak godina počeli su u svijetu prvi protesti protiv nuklernih elektrana. Havarija ruske nuklearke u Černobilu bila je snažan podsticaj tim protestima, a ono što se od 2011. godine dešava sa japanskom Fukušimom nova je municija onima koji su protiv gradnje nuklearnih elektrana.
Čelnik Instituta za nuklearnu energiju Marv Fertel odbacuje tvrdnje da su nuklearke nedovoljno zaštićene od napada terorista:
"Na protiv-terorističko osiguranje potrošili smo nakon 11. septembra 2001. godine bogatstvo. Nuklearke, ako pitate stručnjake Federalnog istražnog biroa, su najzaštićeniji objekti u Sjedinjenim Državama. Mislimo da za dodavanje nekih novih mjera sigurnosti nema nikakve potrebe. Jedino što trebamo je efikasno provoditi ono što već imamo."
Uz sve dileme oko gradnje novih nuklearki, skladištenje i uništavanje nuklearnog otpada ostaje vrlo sporno pitanje. Kongres Sjedinjenih Država, najviša zakonodavna instanca, do sada nije definirao zakonom uobličeno prihvatljivo rješenje.