Evropski ministri vanjski poslova, okupljeni danas u Luksemburgu, zabrinuti prerastanjem zbivanja na istoku Ukrajine u nasilje, nisu u dilemi koje je odgovoran. Britanski ministar vanjskih poslova William Hague upire prstom u Moskvu i ističe:
"To što se dešava ima sve karakteristike grubog, promišljenog i ranije planiranog kršenja neovisnosti i suvereniteta Ukrajine."
I švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt je jednako direktan:
"Do sada Rusi esklaliraju uključenost, i ako tako nastave, mislim da i mi moramo naš odgovor eskalirati."
To prije svega znači pojačati i proširiti sankcije prema Rusiji.
Istovremeno, ruska strana se ne suzdržava ni od vojnih provokacija. Jedan ruski vojni mlaznjak u više je navrata u prošlu subotu u neposrednoj blizini nadletao američki razarač „Donald Cook“ koji patrolira u međunarodnim vodama Crnog mora. Iz američkog Ministarstva odbrane ocijenjeno je da je incident, mada ruski avion nije bio naoružan raketama, "provokativan i neprofesionalan."
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, s druge strane, optužuje Washington da podstiče Kijev na slamanje separatista na istoku Ukrajine:
"U toku je izuzetno opasan razvoj događanja i oni koji ohrabruju vlast u Kijevu na takve akcije snosiće odgvornost."
Ruski ministar postavlja i pitanje boravka direktora američkih obavještajnih službi Johna Brennana u Kijevu prošlog vikenda. Za taj boravak glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney kaže dio uobičajene saradnje u oblasti sigurnosti i dodaje:
"Sasvim je izvjesno da će nove ruske provokacije i povrede ukrajinskog suvereniteta imati i novu, višu cijenu."
Kao i Evropska unija i Sjedinjene Države su spremne pooštriti sankcije prema Rusiji. Washington je jučer garantirao kredit Ukrajini od milijardu dolara.
Vojna pomoć koju zahtijeva Ukrajina za sada nije izvjesna, mada se u štabu NATO saveza sa zabrinutočću prati gomilanje ruskih trupa uz granicu sa Ukrajinom.
Bivši američki senaor Richard Lugar kaže:
"To je situacija za koju se nadamo da nas neće vratiti u stanje hladnog rata. Zapad protiv Rusije nije racionalna opcija, jer je rusko ušešće u rješavanju složenih svjetskih pitanja jako bitno."
Koliko će i kako će Zapad biti protiv Rusije ovisiće, prije svega, od toga koliko daleko će Rusija ići. Američki ambasador u Ukrajini Georffrey Pyatt ističe:
"Prosvjednici na istoku Ukrajine nisu miroljubivi, oni su zapravo oružana snaga. Mislim da postoji realna opasnost da će njihove akcije izazvati veće nasilje i prolijevanje krvi, što naravno Sjedinjene Države ne žele i nastoje da bude izbjegnuto."
Unatoč dosadašnjim naporima međunarodne zajednice tenzije u Ukrajini, odnosno u istočnim dijelovima te zemlje nastavljaju da rastu. Politički dijalog, ma kako bio intenzivan, za sada ne daje rezultata.
"To što se dešava ima sve karakteristike grubog, promišljenog i ranije planiranog kršenja neovisnosti i suvereniteta Ukrajine."
I švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt je jednako direktan:
"Do sada Rusi esklaliraju uključenost, i ako tako nastave, mislim da i mi moramo naš odgovor eskalirati."
To prije svega znači pojačati i proširiti sankcije prema Rusiji.
Istovremeno, ruska strana se ne suzdržava ni od vojnih provokacija. Jedan ruski vojni mlaznjak u više je navrata u prošlu subotu u neposrednoj blizini nadletao američki razarač „Donald Cook“ koji patrolira u međunarodnim vodama Crnog mora. Iz američkog Ministarstva odbrane ocijenjeno je da je incident, mada ruski avion nije bio naoružan raketama, "provokativan i neprofesionalan."
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, s druge strane, optužuje Washington da podstiče Kijev na slamanje separatista na istoku Ukrajine:
"U toku je izuzetno opasan razvoj događanja i oni koji ohrabruju vlast u Kijevu na takve akcije snosiće odgvornost."
Ruski ministar postavlja i pitanje boravka direktora američkih obavještajnih službi Johna Brennana u Kijevu prošlog vikenda. Za taj boravak glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney kaže dio uobičajene saradnje u oblasti sigurnosti i dodaje:
"Sasvim je izvjesno da će nove ruske provokacije i povrede ukrajinskog suvereniteta imati i novu, višu cijenu."
Kao i Evropska unija i Sjedinjene Države su spremne pooštriti sankcije prema Rusiji. Washington je jučer garantirao kredit Ukrajini od milijardu dolara.
Vojna pomoć koju zahtijeva Ukrajina za sada nije izvjesna, mada se u štabu NATO saveza sa zabrinutočću prati gomilanje ruskih trupa uz granicu sa Ukrajinom.
Bivši američki senaor Richard Lugar kaže:
"To je situacija za koju se nadamo da nas neće vratiti u stanje hladnog rata. Zapad protiv Rusije nije racionalna opcija, jer je rusko ušešće u rješavanju složenih svjetskih pitanja jako bitno."
Koliko će i kako će Zapad biti protiv Rusije ovisiće, prije svega, od toga koliko daleko će Rusija ići. Američki ambasador u Ukrajini Georffrey Pyatt ističe:
"Prosvjednici na istoku Ukrajine nisu miroljubivi, oni su zapravo oružana snaga. Mislim da postoji realna opasnost da će njihove akcije izazvati veće nasilje i prolijevanje krvi, što naravno Sjedinjene Države ne žele i nastoje da bude izbjegnuto."
Unatoč dosadašnjim naporima međunarodne zajednice tenzije u Ukrajini, odnosno u istočnim dijelovima te zemlje nastavljaju da rastu. Politički dijalog, ma kako bio intenzivan, za sada ne daje rezultata.
