Kongresni izbori u Sjedinjenim Američkim Državama možda neće promijeniti američku vanjsku politiku, ali svijet ipak čeka da vidi kako će predsjednik Obama sarađivati sa novim, Zastupničkim domom u kojem su većina Republikanci. Sama vijest da je Demokratska stranka pretrpjela poraz u Britaniji nije izazvala iznenađenje. Mada prosječni Britanci nisu pratili detalje izborne utrke, shvataju značaj onoga što se događa u Sjedinjenim Državama.
„Vrlo je važno, vrlo je važno“ – kaže jedna Britanka.
A jedan drugi Britanac dodaje:
„Amerika je i dalje prilično dominantna sila, tako da sve što se tamo radi zaista utječe i na nas, naročito u pogledu finansijskog tržišta.“
Indeksi vrijednosti na berzama u Britaniji i u Njemačkoj ostali su relativno nepromijenjeni. Berzanski analitičari, poput Olivera Rotha iz finanasijske firme Close Brothers kaže da bi političke promjene u Sjedinjinm Državama mogle biti dobre:
„U ekonomskom smislu, Wall Street voli ovakve situacije, jer smo mi usredsređeni na kratkoročne promjene i volimo stabilnu situaciju.“
Analitičari ocjenjuju da finasijska politika američkih Federalnih rezervi utječe na tržište više nego „politička“ politika.
Dana Allin, sa Međunarodnog instituta za strateške studije u Londonu, misli da bi neuspjeh predsjednika Obame na unutrašnjem planu mogao dovesti do njegove veće pažnje prema međunarodnoj scenu. No nije optimista i objašnjava:
„Postoji mogućnost da se on nakon ovih izbora, kao predsjednik, više usmjeri ka međunarodnoj politici, ali ne vidim nijedno područje na kojem bi mogao postići veliki uspeh.“
Kao rezultat gubitka nekoliko mjesta u Senatu, Demokrati će, mada i dalje u većini, možda imati problema sa novim Sporazumom o smanjenju nuklearnog naoružanja, kaže gospodin Allin:
„Ratifikacija novog sporazuma START sa Rusijom je sada manje vjerovatna. Mislim da se u mnogim evropskim državama ne raduju takvom mogućem ishodu.“
I rješavanje pitanja iranskih nuklearnih ambicija je područje na kojem će predsjednik Obama možda morati da činiti ustupke novom Kongresu, dodaje gospodin Allin:
„Moguće je da će imati manju fleksibilnost, na primjer, u pregovorima sa Iranom, jer ako bi tu ikada moglo doći do sporazuma, on bi podrazumijevao ublažavanje američkih sankcija, koje u najvećoj meri uslovljava Kongres i mislim da će u tom smislu ovo biti tvrdokorniji Kongres od prethodnog.“
Na Srednjem Istoku, i zamjenik izraelskog ministra vanjskih poslova i njegov palestinski kolega kažu da ne vjeruju da će se politika Sjedinjenih Država promijeniti i misle da će Obamina administracija nastaviti raditi na postizanju mira. Ipak, čuju se i ne tako pozitivne ocjene.
Danny Danon, poslanik izraelskog Kneseta, inače član konzervativne partije Likud, smatra da su birači uputili jasnu poruku predsjedniku Obami:
„On bi trebalo da digne ruke od Jerusalema, trebalo bi da digne ruke od nametanja određenih rješenja izraelskom narodu…. Nadam se da će shvatiti da Izraelcima ne može nametnuti mirovni plan koji on priželjkuje.“
Predsjednik Obama je bio u Londonu aprila 2009, tijekom svoje prve predsjedničke turneje po Evropi. U to vrijeme je postojala velika nada da će on bitno uticati na promjene u svijetu. Sada Britancima i drugima ostaje da vide da li će se američki predsjednik „zaboraviti“ svijet i okrenuti se unutrašnjoj sceni i još više usredsrediti na „domaće zadatke.“
