U Washingtonu se nastavljaju nastojanja da se iziđe iz pat pozicije oko povećavanja praga zaduživanja savezne vlade kako bi se izbjeglo da Sjedinjene Države ne budu u stanju ispunjavati svoje financijske obveze po prvi put u američkoj povijesti. Ovaj spor oko toga da se vladi dopusti dodatno posuđivanje novca kako bi mogla otplaćivati zajmove izaziva sukob između predsjednika Baracka Obame i njegovih demokratskih saveznika u Kongresu s republikancima koje je na izborima u studenome prošle godine preuzela kontrolu nad Zastupničkim domom Kongresa.
Tako je predsjednik Obama sinoć imao razmjenu mišljenja s čelnikom republikanske većine u Zastupničkom domu Ericom Cantorom. Predsjednik Obama zalaže se za dugoročniji sporazum, a republikanci sada žele privremeno povećati ograničenje američkog duga kako bi se osiguralo da se Sjedinjene Države mogu dodatno zadužiti.
Kad je Eric Cantor ponovio takav stav republikanca frustrirani predsjednik Obama zaprijetio je da će vetom blokirati taj prijedlog. “Nemojte misliti da blefiram. Ovo može uništiti moj mandat, ali neću popustiti”, rekao je predsjednik Obama, odgurnuo stolicu i napustio sastanak dobacivši: “Vidimo se sutra.”
Ovaj posljednji test za podijeljenu vladu u Sjedinjenim Državama ima ogromne implikacije ne samo na domaćem planu već i diljem svijeta. Dužnosnici administracije predsjednika Obame upozoravaju da će Sjedinjene Države doći u situaciju da prestanu otplaćivati svoje dužničke obveze, ukoliko Kongres ne poveća prag zaduživanja, koji sad iznosi 14 bilijuna i 300 milijardi dolara, do 2. kolovoza.
Nesolventnost bi imala ogroman efekt na američko gospodarstvo, a dovela bi i do domino efekta na međunarodnim tržištima - to kaže financijski analitičar Greg McBride. "To je nešto što ćemo svi osjetiti. Tržišta će se preliti i to je nešto što ćemo osjetiti u svojim mirovinskim fondovima, u fondovima za sveučilišnu školarinu djece. Međutim, ono što je još gore jest da bi izdavanje zajmova moglo doći do potpunog zastoja".
Obje strane u ovoj raspravi kažu da žele izbjeći da dođe do nesolventnosti. Međutim, postizanje sporazuma izgleda da je teško velikim dijelom zbog različitih stavova o povećavanju poreza. Predsjednik Obama i njegovi demokratski saveznici u Kongresu spremni su pristati na velike rezove u vladinoj potrošnji, ali samo ako se republikanci prestanu protiviti povećavanju poreza za najbogatije Amerikance kao dio bilo kakvog sporazuma da se poveća prag zaduživanja zemlje.
Predsjednika Obamu čeka teška kampanja za ponovni izbor sljedeće godine, uzme li se u obzir slaba domaća ekonomska situacija, a analitičari kažu da se pokušava obratiti glasačima centra, onima koji su u sredini, sa svojim stavom o pregovorima o povećavanju duga, glasačima koje je pridobio 2008. i glasačima koje će ponovno trebati da pobjedi na izborima sljedeće godine. "Možemo se suprotstaviti predodžbi kako uvijek samo razmišljamo o kratkoročnoj politici i sljedećim izborima, tako da tu i tamo možemo odstupiti od toga i učiniti ono što je dobro za zemlju".
Republikanci se drže svog obećanja o ne povećavanju poreza, jer vjeruju da imaju prednost u ovom političkom sporu, ukazujući na ankete javnog mnijenja koja pokazuju da Amerikanci žele rezove u potrošnji i smanjivanje proračunskog manjka. Predsjedatelj Zastupničkog doma John Boehner također se nalazi pod pritiskom svojih republikanskih kolega koji su prošle godine izabrani u Kongres uz podršku aktivista iz tzv. Pokreta čajanke – Tea Party - da održi obećanja i suprotstavi se povećavanju poreza te da se zalaže za dramatično smanjivanje savezne vlade. "Ne slažemo se s idejom da se povećaju porezi onim istim ljudima od kojih tražimo da otvaraju nova radna mjesta u našoj zemlji. Američki narod neće prihvatiti, a Bijela kuća neće progurati zakon koji povećava poreze stvarateljima radnih mjesta".
Rasprave oko toga treba li više naglasiti proračunske rezove ili povećavanja poreza za rješenje proračunskih problema nisu nove i zastupnici su uglavnom uspijevali pronaći kompromise u prošlim sporovima. Međutim, ovaj put razlike su očigledne, kaže analitičar Stuart Rothenberg iz Washingtona. "Republikanci i demokrati imaju vrlo različite stavove. Za republikance - radi se isključivo o smanjivanju poreza i manjoj vladi. Demokrati kažu, 'Da, trebamo ograničiti dio naše potrošnje, trebamo smanjiti dio proračunskog manjka, ali moramo također prikupiti dodatni prihod'".
Ekonomski i politički stručnjaci upozoravaju da bi propust da se poveća prag zaduživanja mogao ugroziti mlaki gospodarski oporavak, što bi zauzvrat bilo katastrofalno po izglede predsjednika Obame na izborima sljedeće godine. Analitičar Stuart Rothenberg kaže da su politički ulozi za predsjednika Obamu ogromni. "Raspoloženje potrošača pada i to predstavlja značajan problem jer odražava osjećaj straha javnosti, zabrinutost i čak bijes prema nesposobnosti predsjednika Obame i političara da išta učine".
Rasprave u Washingtonu komplicira i činjenica da ankete pokazuju da je američka javnost oštro podijeljena oko povećavanja praga zaduživanja. Ankete pokazuju da se republikanski glasači protive ili izražavaju sumnju u potrebu da se poveća prag zaduživanja, dok su demokratski glasači skloni podržati tu ideju, bojeći se negativnih ekonomskih posljedica, ako Kongres ne usvoji tu mjeru.