Unatoč globalnoj ponudi sirove koja je u posljednje vrijeme znatno veća od tražnje, unatoč padu cijena "crnog zlata" na svjetskom tržištu, Senat američkog Kongresa je sa 62 glasa za i 36 protiv odobrio izgradnju naftovoda kojim bi kanadska sirova nafta bila transportirana na jug Sjedinjenih Država, do rafinerija u saveznim državama koje izlaze na obale Meksičkog zaliva. Američki predsjednik Barack Obama najavio je veto na takvu odluku Kongresa, što bi značilo odlaganje realizacije kontroverznog projekta za koji su zainteresirane velike poslovne kompanije, a protiv su mnoge organizacije za zaštitu okoline.
Što se Amerikanaca, vlasnika automobila tiče, oni su vrlo zadovoljni sadašnjim cijenama benzina i nadaju se da će niske cijene dugo, dugo trajati.
"Cijene će biti još niže. Hvala bogu... "- često se ovih dana može čuti na američkim benzinskim pumpama. Te cijene su u posljednjih šest mjeseci pale skoroo za 50 procenata.
Da cijene benzina ostanu kao sadašnje, da budu i još niže, mogao bi pripomoći i zakon o gradnji naftovoda Keystone XL usvojen u Senatu. Naftovodom, dugim oko 1.400 kilometara, od kanadske provincije Alberta do američkih rafinerija na obali Golfskog zaliva svakodnevno bi proticalo 830 hiljada barela sirove nafte.
Taj projekat je ekonomski i energetski dragulj, ocjenjuje lider republikanske većine u Senatu Mitch McConnell i dodaje:
"Gradnjom tog infrastrukturnog projekta upumpaćemo bukvalno milijarde dolara u našu ekonomiju."
Senatorka Liza Murkowski, takođe Republikanka, o gradnji naftovoda govori u geopolitičkom kontekstu:
"Zar nije bolje imati naftu iz Kanade, naše saveznice, nego iz Venecuele."
Oponenti gradnji naftovoda Keystone XL tvrde da će tim projektom biti otvoreno samo nekoliko stotina novih radnih mjesta, da će derivati dobijeni iz kanadske nafte biti izvoženi na treća tržišta, da je kanadska sirova nafta jedna od najprljavijih u svijetu....
Senatorka Barbara Boxker, Demokrata, ističe:
"Znamo da nafta sa kanadskih naftnih pješčanih polja sadrži opasne zagađivače i kancerogene sastojke. To je dokumentirano brojnim analizama. Gradnja naftovoda omogućiće kanadskim privatnim kompanijama veliki profit, a mi naftne derivate nećemo čak ni zadržavati u našoj zemlji.... Da li šalite...?"
Glasanje u Senatu uslijedilo je nakon rasprava koje su trajale tri tjedna. Sada su na redu zastupnici Zastupničkog doma koji će odlučiti da li da usvoje senatsku verziju zakona, ili da je usaglašavaju sa verzijom već usvojenom u Zastupničkom domu.
Definitivno usvajanje zakona je sasvim izvjesno, a mnogi analitičari ocjenjuju da će slijediti i veto predsjednika Obame, koji, pored ostalog, ističe:
"Gledajmo i više i dalje od jednog naftovoda. Ako ne budemo djelovali snažni i odlučno na zaštiti prirode nivo okenana će rasti, imaćemo duže periode većih vrućina, češće teške suše i opasne poplave."
Niže cijene benzina nisu negativno uticale na većinsku podršku američke javnosti granji naftovoda, kaže analitičar Centra za istraživanje javnog mnjenja PEW Carool Doherty:
"Odnos javnosti prema energiji i okolini je poprilično jednostavan. Ako ljude pitate jesu li energiju iz alternativnih izvora, reći će da jesu. Ako ih pitate za tracionalne izvore, opet kažu da. Mnogi Amerikanci to ne vide kao nešto što bi morali odabrati, morali se odlučiti za energente iz različitih izvora."
Za sada vozači uživaju na benzinskim pumpama. Dileme vezane za naftovoda Keystone XL malo ih se dotiču.