U prilogu našeg novinara Scotta Stearnsa o najnovijem djelovanju grupe Boko Haram u Nigeriji postoje vrlo uznemiravajući snimci, i stoga vas upozoravamo da ne gledate video ove priče ukoliko takvo nešto ne možete podnijeti.
Krvoproliće i klanje su postali dijelom svakodnevnog života u Nigeriji, što je rezultat kampanje terora ekstremne grupe Boko Haram. Sve su veće brige da vlada Nigerije nije u stanju ili ne zna kako da se suprotstavi Boko Haramu. Video snimak mobilnim telefonom koji je napravio jedan nigerijski vojnik, a do kojeg je došao Glas Amerike, pokazuje navodnu egzekuciju pripadnika Boko Harama od strane vladinih snaga. Nigerijska vlada tvrdi da su ti navodi lažni. Još jednom , upozoravamo vas da je dio snimka vrlo uznemirujući.
Taj video snimak napravljen u maju pokazuju vojnike u uniformama kako kolju muškarce poredane na zemlju pored plitko iskopane jame. Video snimak je Glasu Amerike dao vojnik Sedme Divizije nigerijske vojske. Glas Amerike nije bio u stanju neovisno potvrditi autentičnost snimka, ali smo bili u stanju analizirati tzv. digitalne otiske prstiju, kao i dijalekt kojim vojnici govore, njihove gestikulacije, opremu i okoliš. Video je takodjer pogledao jedan neovisni stručnjak, koji je rekao da izgleda da je snimak autentičan. I grupa za zaštitu ljudskih prava Amnesty International je objavila dio snimka koji je, izgleda, napravljen tijekom istog incidenta, iz drugog ugla kamere.
Glasnogovornik nigerijske vlade Mike Omeri je izjavio za Glas Amerike da nigerijski vojnici , kako se izrazio, nisu spali na takav nivo degeneracije, i rekao da je video snimak napravljen negdje drugo u Zapadnoj Africi.
Ibrahim Ahmed , novinar redakcije Glasa Amerike na jeziku Hausa koji se govori u Nigeriji, je proveo na ovoj priči gotovo mjesec dana na sjeveru Nigerije. On kaže da je vojnik koji mu je dao snimak , rekao da su pogubljeni pripadnici Boko Harama uhvaćeni u području Sambisa Forest.
"S nekima koje uhapse, postupaju na vrlo odredjene načine, Nije mi puno pričao o detaljima, ali mi je zato dao ovaj snimak. ", kaže novinar Glasa Amerike Ibrahim Ahmed.
Adam Ereli je lobista nigerijske vlade u Washingtonu. On kaže da tamošnji zvaničnici istražuju sadržaj video snimka.
"Prvo su rekli , 'Moramo ovo ispitati.' Potom su rekli , 'Imamo zakone koje naša vojska i naši gradjani moraju poštovati. Ako ih ne poštuju, poduzećemo odgovarajuću akciju. '", kaže Ereli.
Ereli dodaje da Nigerija pokušava da se izbori s okrutnim neprijateljem , na jedan odmjeren način , u skladu s medjunarodnim normama.
"Šta je ko tu uradio? Ne znam. Vlada pokušava saznati. Ali mislim da je izuzetno važno da vlada Nigerije kaže: Mi ovo ne odobravamo, to nisu naša naredjenja. '"
Nigerijske trupe se dugo sučeljavaju sa primjedbama kada su u pitanju ljudska prava, jer često obične ljude u lokalnim zajednicama drže odgovornima za akcije pobunjenika, kažu iz grupe Human Rights Watch . Predstavnica Grupe Sarah Margon kaže:
"Nikada niko nije, koliko mi znamo, odgovarao za zloupotrebu ovlasti ili zlostavljanja koje vrši vojska, ne smo u odnosu na Boko Haram, nego i širom Nigerije. "
Ona dodaje da mnogi nigerijski civili nemaju kome obratiti se za pomoć.
"Civili u najvećem broju apsolutno ne podržavaju taktike, pa ni ideologiju Boko Harama, ali ne žele ragovarati za vlastima, jer je toliko mnnogo muškaraca odvedeno , i ne zna se gdje ih drže ni šta je s njima.Jako puno mladih muškaraca je poubijano samo zato što su sa sjevera zemlje.
Patnje usljed sukoba sa Boko Haramom se osjećaju mnogo više nego što je bio slučaj s gradjanskim ratom u Biafri, podsjeća dobitnik Nobelove nagrade za književnost Wole Soyinka, i objašnjava zašto:
"Bilo je zločina, ali nikada nije bilo tako redovnog, da kažem, predvidivog nivoa krvoprolića. Upravo to je užasavajuće: nema ratne zone, nema borbenih linija, užas je svugdje."
Novinar Glasa Amerike Ibrahim Ahmed kaže da Nigerijci žive u strahu:
"Niko ne zna šta mu se može dogoditi slijedeći dan. Razgovarao sam s jednim učiteljem u Bami koji mi je rekao da svaki puta kada podješ u glavni grad pokrajine Borno, moraš se oprostiti sa porodicom, jer ne znaš hoćeš li se vratiti ."
Nigerijski predsjednik Goodluck Jonathan kaže da radi na tome da se oko 200 djevojčica koje je oteo Boko Hram, pronadje i vrati. Kaže i da želi popraviti ekonomsku bijedu koja je u srži ovoga sukoba.
"Čini se da ima volje kod nigerijskih vlasti da se krene u dobrom pravcu. U slučaju Boko harama, ne radi se samo o vojnom riješenju, I za toga naime postoji duga povijest nezadovoljstva i marginalizacije stanovništva na sjeveru zemlje. ", dodaje Sarah Margon iz Human Rights Watch-a.
Lobista Ereli kaže da Nigerija shvata da mora učiniti više od pukog vojnog rješenja.
"Treba im ekonomska pomoć, političke reforme, jačanje lokalnih institucija, treba dati razlog stanovništvu na sjevero-istoku, Muslimanima, da podrže vladu i bore se protiv Boko Harama. "
A lider te grupe Abubakar Shekau se u medjuvremenu ismijava s medjunarodnom kampanjom da se spasu otete djevojčice, i ujedno traži od vlade da na slobodu pusti zarobljene pripadnike Boko Harama.
