Predsjednik SAD Donald Trump je, u govoru koji je u ponedjeljak uveče snimio u Bijeloj kući, poručio da Generalna skupština UN mora da pozove Kinu na odgovornost zbog globalne situacije sa koronavirusom. On je optužio Peking da je dozvolio koronavirusu da "napusti Kinu i inficira svijet".
"Kineska vlada i Svjetska zdravstvena organizacija, koju doslovno kontroliše Kina - netačno su objavili da nema dokaza o prenošenju virusa sa čovjeka na čovjeka, a kasnije netačno rekli da ljudi bez simptoma neće širiti zarazu. UN moraju da Kinu pozovu na odgovornost", rekao je Trump i dodao:
"Ponovo smo uključeni u veliku globalnu borbu. Vodili smo i vodimo žestoku bitku protiv nevidljivog neprijatelja - kineskog virusa - koji je odnio bezbrojne živote u 188 zemalja".
Trump je takođe branio odgovor svoje administracije na pandemiju, navodeći da je u pitanju bila "najagresivnija mobilizacija" od Drugog svjetskog rata.
“Distribuiraćemo vakcinu, porazićemo virus, okončaćemo pandemiju i ući ćemo u novu eru prosperiteta, saradnje i mira bez presedana", rekao je.
Američki predsjednik, koji često kritikuje Ujedinjene nacije, rekao je da, ukoliko žele da budu efikasne, moraju da se koncentrišu na "stvarne probleme u svijetu", uključujući terorizam, tiraniju nad ženama, prinudni rad, krijumčarenje ljudi i narkotika i progon etničko čišćenje vjerskih manjina."
Govoreći o uspjesima svoje administracije, pomenuo je sklapanje sporazuma o normalizaciji odnosa između Izraela i arapskih država Bahreina i Ujedinjenih Arapskih Emirata, kao i američko posredovanje u postizanju ekonomskog sporazuma Srbije i Kosova.
"Ovi istorijski mirovni sporazumi su znak svitanja i rađanja novog Bliskog istoka", poručio je Trump i rekao da njegova administracija namjera da uskoro posreduje novim mirovnim dogovorima.
Predsjednik SAD je govorio i o američkom vojnom angažmanu u Avganistanu, gdje su američki vojnici raspoređeni od 2001. "U ovom trenutku, SAD rade na tome da okončaju rat u Avganistanu i vraćamo vojnike kući" rekao je.
Kina: Nećemo ni hladni, niti pravi rat
Kineski predsjednik Xi Jinping poručio je delegatima Generalne skupštine UN da Peking "nema namjeru da vodi bilo hladni bilo pravi rat sa bilo kojom zemljom", dok raste tenzija između Kine i SAD.
"Nastavićemo da rješavamo sporove sa drugima kroz dijaloge i pregovore. Nećemo raditi samo na sopstvenom razvoju", rekao je Xi u unaprijed snimljenoj poruci svjetskim liderima.
Takođe je objavio da će Kina prije 2030. dostići vrhunac u emisiji ugljen-dioksida da će neutralisati ispuštanje ugljen-dioksida u atmosferu prije 2060, čime je nagovijestio namjeru da nadmaši obećanja koja je Peking dao u okviru Pariskog klimatskog sporazuma.
Iz Moskve, Generalnoj skupštini se obratio i ruski predsjednik Vladimir Putin. On je rekao da Svjetska zdravstvena organizacija treba da se ojača da bi koordinisala globalni odgovor na pandemiju koronavirusa i predložio konferenciju na visokom nivou o saradnji u razvoju vakcine.
"Spremni smo da podijelimo iskustva i nastavljamo saradnju sa svim državama i međunarodnim entitetima, uključujući snabdijevanja drugih zemalja ruskom vakcinom koja se pokazala kao pouzdana, bezbjedna i efikasna".
Putin je indirektno kritikovao i SAD, navodeći da bi ukidanje "nelegitimnih sankcija" Rusiji pomoglo svijetu da se oporavi od pandemije koronavirusa.
"Oslobađanje svjetske trgovine od barijera, zabrana, restrikcija i nelegalnih sankcija bilo bi izuzetno korisno za obnovu globalnog razvoja i smanjenje nezaposlenosti", rekao je.
Putin je takođe predložio da svjetske sile u domenu svemirskih istraživanja potpišu obavezujući sporazum kojim bi se zabranilo "postavljanje oružja u svemir, prijetnja ili upotreba sile protiv objekata u svemiru."
Zasjedanje je počelo snimljenom porukom brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, u skladu sa tradicijom uspostavljenom 1940-ih godina. Bolsonaro je odbacio međunarodne kritike politike svoje vlade u domenu zaštite životne sredine i takođe branio svoje reagovanje na pandemiju koronavirusa. Brazil je druga zemlja na svijetu, poslije SAD, po broju žrtava virusa.
Zasjedanju Generalnom skupštine uživo prisustvuje samo po jedan predstavnik svake zemlje članice, kao i predstavnik Evropske unije, Svete stolice i Palestine, koja nije članica UN i ima status posmatrača.
Oni će u velikoj sali Generalne skupštine, održavajući socijalnu distancu, gledati snimljene govore. Stanice sa gelovima za dezinfekciju su postavljene u prolazima između sedišta a delegati će morati da nose maske ali im se neće meriti temperatura.
UN su u ponedeljak obeležile svoju 75. godišnjicu, u sred pandemije koronavirusa, u kojoj je umrlo više od 960.000 ljudi a razboljelo se više od 31,2 miliona ljudi širom svijeta, prema podacima Univerziteta Johns Hopkins.
"Panedmija COVID-19 je ogolila slabe tačke sveta. Možemo da ih rješavamo samo ako smo zajedno", poručio je generalni sekretar Antonio Guterres. "Danas imamo suficit multilateralnih izazova a deficit multilateralnih rješenja."
UN su rođene 1945. posle Drugog svjetskog rata da bi se, u budućnosti, spriječio novi konflikt globalnih razmera.
“Treći svjetski rat - kojeg su se mnogi plašili - je izbjegnut", rekao je Guterres.
"Nikada u savremenoj istoriji nije prošlo toliko godina bez vojnog sukoba između velikih sila. To je veliko dostignuće na koje članice mogu da budu ponosne - i koje svi moramo da se trudimo da očuvamo".
Ukazao je na druga dostignuća UN, kao što su smanjenje gladi i siromaštva u svetu, pomoć milionima žrtava konflikta i prirodnih nepogoda i iskorjenjivanje bolesti. Međutim, rekao je da je pred svjetskom organizacijom i dalje velika lista zadataka.
“Dvadeset pet godina od Pekinške platforme za akciju, nejednakost polova je i dalje najveći izazov ljudskim pravima širom svijeta”, rekao je Guterres.
“Tu su klimatske opasnosti. Biodiverzitet se raspada, siromaštvo je ponovo u porastu, mržnja se širi. Geopolitičke tenzije esklairaju. Nuklearno oružje je i dalje u pripravnosti. Nove tehnologije su otvorile nove mogućnosti, ali i pokazale nove prijetnje.”
SAD su i zemlja domaćin Ujedinjenih nacija, čije se slavno sjedište nalazi u New Yorku, kao i najveći pojedinačni donator. Međutim, Trumpova administracija je kritikovala svjetsku organizaciju, povlačila sredstva i ukinula saradnju sa nekoliko njenih agencija, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju i Savjet za ljudska prava.
Zamjenica američkog ambasadora u UN, Cherit Norman Chalet, izjavila je da se svjetska organizacija odavno odupire stvarnim reformama i da nije dovoljno transparentna.
“75-ta godišnjica UN je pravo vrijeme da se postave pitanja o jakim stranam ali i slabostima institucije, da se njen rad razmotri i uči na greškama, dok se ujedno veličaju njena dostignuća”, rekla je.
Iako je debata na Generalnoj skupštini UN uglavnom virtuelna, veliki broj ispred zgrade Ujedinjenih nacija na East Riveru je veliki broj njujorških policajaca.
