Generalni tužilac Andrij Kostin rekao je da je u Ukrajini registrovano skoro 80.000 slučajeva ratnih zločina od početka rata u februaru 2022.
Fokusirajući se na samo jednu oblast zemlje koja je osjetila najveći teret rata, Kostin je opisao neka od otkrića do kojih je došlo kada je ukrajinska vojska oslobodila Herson prošlog novembra. On je rekao da je pronađeno oko 20 komora za mučenje i da je više od 1.000 preživjelih prijavilo niz zlostavljanja, uključujući korišćenje električnih šokova, simulaciju davljenja vodom, prisiljavanje da se skinu goli i prijetnje sakaćenjem i smrću.
Kostin je rekao da je samo u regionu Hersona dokumentovano više od 60 slučajeva silovanja. U oblastima koje još uvijek kontrolišu ruske snage, stanovnici, uključujući djecu, se nasilno premještaju na druge okupirane teritorije ili u Rusiju.
"Nemoguće je ostaviti takvo zlo na miru", rekao je Kostin.
Upitan je o motivima ruske taktike, on je rekao da se bori da razumije brutalnost ruskih snaga u ciljanju civila.
"Jedino moguće objašnjenje je da oni samo žele da izbrišu Ukrajinu i Ukrajince sa zemlje", rekao je Kostin. "Možda zato što zaista žele da nas sve pobiju".
Ruski zvaničnici su dosljedno poricali da su počinili ratne zločine u, kako nazivaju, svojoj specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini.
Komitet za spoljne poslove Predstavničkog doma SAD pozvao je Kostina da svjedoči. Predsjedavajući, republikanski predstavnik iz Texasa Michael McCaul, vjeruje da će isticanje brutalnosti ruskih akcija pokazati zakonodavcima i biračima zašto su SAD u pravu u podršci Ukrajini.
"Ovo se dešava upravo sada. Oni su čudovišta i treba ih izvesti pred lice pravde", rekao je McCaul. "Ovo je više od ratnih zločina. Ovo je više od zločina protiv čovječnosti. Ono čemu smo svjedoci u Ukrajini je genocid".
On je također uputio izazov kolegama zakonodavcima, rekavši da će nam historija suditi po onome što radimo ovdje i sada.
"Nijedna zemlja ne može ostati neutralna pred takvim zlom", rekao je McCaul.
Američki lider nastoji da obezbijedi avione F-16
Kongres je odobrio oko 113 milijardi dolara ekonomske, humanitarne i vojne potrošnje u 2022. za pomoć Ukrajini. Predsjednik Joe Biden je više puta rekao da će Sjedinjene Države pomoći Ukrajini "koliko god bude potrebno" da odbije rusku invaziju, iako je podrška toj pomoći omekšala, pokazuju ankete.
Lideri Kongresa predviđaju da će Ukrajini trebati milijarde dolara dodatne pomoći u narednim mesecima.
Ukrajina se sprema da krene u kontraofanzivu u pokušaju da povrati teritoriju izgubljenu od ruskih trupa. McCaul je rekao da bi volio da SAD podrže napore Ukrajine da povrati Krim, crnomorsko poluostrvo koje je Rusija zauzela 2014, kako bi mogla da pregovara o prekidu vatre sa jače pozicije. On se zalaže da SAD i njeni saveznici obezbijede Ukrajini dalekometnu artiljeriju i borbene avione F-16 za kontraofanzivu.
U utorak je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski tvitovao da je telefonom razgovarao sa predsednikom Predstavničkog doma Kevinom McCarthyjem, republikancem iz Kalifornije, i zahvalio mu se na dvopartijskoj podršci Kongresa. Zelenski je također naveo "situaciju na frontu" i "hitne odbrambene potrebe Ukrajine u oklopnim vozilima, artiljeriji, protivvazdušnoj odbrani i avionima".
Komisija Predstavničkog doma saslušala je i jednu preživjelu ratnog zločina, 57-godišnju ženu, koja je rekla da je odvedena u mučilište na pet dana, da je premlaćivanaa, da je bila prisiljena da se skine i da je pretrpjela prijetnje silovanjem i ubistvom.
U jednom trenutku bila je primorana da sama iskopa grob. Rekla je da joj je kuća opljačkana. Ona je pobjegla, ali drugi Ukrajinci i dalje doživljavaju takav tretman na teritorijama pod ruskom kontrolom, rekla je.
"Ove strašne zločine treba zaustaviti", rekla je ona poslanicima. Njen identitet nije otkriven zbog zabrinutosti od odmazde.
Tužilac traži reparaciju
Kostin je rekao da razotkrivanje zločina nije dovoljno.
"Samo otkrivanjem i utvrđivanjem istine, privođenjem počinilaca odgovornosti i obezbeđivanjem adekvatne reparacije žrtvama i preživjelima, možemo reći da je pravda zadovoljena", rekao je Kostin.
Međunarodni krivični sud izdao je prošlog mjeseca nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog ratnih zločina, optužujući ga za ličnu odgovornost za otmice djece iz Ukrajine. Ali praktične implikacije su ograničene jer su šanse da se Putin suoči sa suđenjem malo vjerovatne jer Moskva ne priznaje nadležnost suda niti izručuje svoje državljane.
Mekol je rekao za AP da će se zalagati da američki Sekretarijat za pravosuđe i agente FBI pomognu tužiocima u Ukrajini, iako sumnja da će ikada biti potpunog polaganja računa za ratne zločine.
"Ne znam šta će se dogoditi, kako će se ovo završiti", rekao je Mekol. "Ali barem će postojati historijska dokumentacija o tome šta su uradili, za generacije koje će čitati o zvjerstvima".
