Krajem prošlog mjeseca Ukrajinci su, na izborima održanim u velikom dijelu zemlje, izabrali novi snažno pro-reformski i pro-evropski orijentirani parlament. Tjedan dana kasnije Rusijom podržavani separatisti na dva područja na istoku Ukrajine proveli su izbore u nastojanjima da samoproglašavanju neovisnosti tih područja i izabranim kandidatima daju kakav takav legitimitet.
Ukrajina i međunarodna zajednicane ne priznaju rezultate tih izbora kao legitimne. Rusija ih priznaje i ide korak dalje. Posmatrači OECE-a NATO-a i stanovnici tih područja uočili su i potvrdili da su, u posljednjih nekoliko dana, najmanje tri konvoja teškog ruskog naoružanja, vojne opreme i vojnika u neobilježenim uniformama prešli na teritoriju Ukrajine koju kontroliraju separatisti. Rusija demantira takve tvrdnje kao netačne. Rusko-separatistički scenario je vrlo sličan invaziji Krima, koju je Rusija negirala dok ta invazija nije okončana.
Po ocjenama nekih posmatrača i analitičara situacija na istoku Ukrajine je ušla je u fazu "zamrznutih sukoba." Direktor i analitičar Kraljevskog instituta iz Londona Jonathan Eyal ističe da oni koji tako misle griješe i dodaje:
"Ti sukobi nisu zamrznuti. Nikada neće biti. Zamrznuti su samo za vlade nekih zapadnih zemalja koje ne žele da se o tome izjašnjavaju. Sukobi na istoku Ukrajine su sukobi koji generiraju razaranja, prolijevanje krvi, žrtve.... Obično prerastaju u ratni sukob kakav smo već vidjeli u Gruziji."
Tokom ljeta ukrajinske oružane snage potisnule su pro-ruske pobunjeničke formacije sa širih područja na mnogo manji prostor uz granicu sa Rusijom. Kako sada izgleda pobunjenici će, uz rusku podršku, insistirati na povratku izgubljenog. Takvu namjeru nagovijestio je i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ističući da ukrajinski zvaničnici i predstavnici pobunjenika moraju finalizirati detalje i uslove razdvajanja oružanih snaga i obnoviti primirje dogovoreno u septembru.
"Dugoročni cilj Moskve je jednostavan - da Ukrajina u cjelini ostane u ruskoj sferi uticaja. Ako pak ostane u sferi uticaja Zapada, ona je cilj Moskve da to bude Ukrajina bez određenih dijelova na istoku, krnja Ukrajina" - ističe Jonathan Eyal.
Nove borbe na istoku Ukrajine su već intenzivirane. Granatiranja sa obje strane, nova razaranja i nove žrtve, uključujući i civile.
"Te strane testiraju snagu jedna druge" - kaže Orysia Lutsevych, analitičarka londonskog Chatam House-a. Ona ukazuje na očigledno - teško stanje na područjima pod kontrolom pobunjenika, nestašice hrane, vode struje.... Za to stanje ona krivi i politiku Zapada koju vodi prema Rusiji još od ruske invazije na Gruziju 2008. godine:
"Zapad pokušava komporomisima, ne želi, ili se boji, snažno pritisnuti Rusiju. Mislim da to nije dobra strategija i na dugi rok koštaće mnogo više" dodaje Orysia Lutsevych.
Ukrajinska vlada, parlament, predsjednik... moraju definirati najbitniji strateški proces Ukrajine, zaokret prema Zapadu, istovremeno se noseći sa krizom na istoku Ukrajine, inspiriranom ruskom politikom i podrškom.
Danak toj krizi nastavlja se političkim, ekonomskim i ljudskim žrtvama.