Politička kriza i protesti tokom kojih je dolazilo i do oštrih sukoba snaga sigurnosti i prosvjednika traju u ukrajinskim gradovima danima. Ocjena sposobnosti Ukrajine za nova zaduživanja i mogućnosti zemlje da servisira dugove prema inostravstvu su smanjene. Rusija, najjači finansijski oslonac premijera Viktora Yanukovycha, odložiće dalje uplaćivanje rata Ukrajini odobrenog kredita do formiranja nove vlade. Politička kriza, jednostavno rečeno, uveliko pogoršava odranije postojeće ekonomske probleme.
Na Trgu neovisnosti u Kijevu prosvjednici i u filmovima sa tematikom iz Drugog svjetskog rata nalaze podsticaj za sadašnje prosvjede. Ili revoluciju, kako mnogi kažu, kojom žele prisiliti, Rusijom podržavanog, predsjednika Viktora Yanukovycha na povlačenje. On se odlučio na opciju koja je pokrenula prosvjede Ukrajinaca - u novembru je potpisao ugovor sa Rusijom o kreditu od 15 milijardi dolara umjesto sporazuma o trgovini sa Evropskom unijom.
U prošlu srijedu ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi bilo pametno odložiti uplatu daljih tranši te pozajmice:
"To je logično. Sačekajmo do formiranja nove vlade Ukrajine."
Dan prije toga, agencija za kreditni rejting „Standard and Poors“ snizila je stepen finansijskog povjerenja u Ukrajinu zbog, kako je istaknuto, oslabljenih političkih institucija.
Unatoč velikim nemirima, Ukrajina može podnijeti tu oluju, tvrdi Oleh Soskin, profesor Nacinalne akademije za menadžment:
"Politička neizvjesnost i sukobi prosvjednika i pripadnika snaga sigurnosti ne utiču toliko mnogo na ekonomiju. Nema direktnih negativnih posljedica političke krize i sukoba na stabilnost ekonomije."
Bruto društveni proizvod Ukrajine značajno je opao zbog pada tražnje za čelikom i željezom. Izvoz je ispod nivoa iz 1989. godine, u vrijeme kolapsa Sovjetskog Saveza. Međunarodni monetarni fond okrivljuje predsjednika Yanukovycha za neprovođenje ekonomskih reformi i povećanje državne potrošnje.
Poslanica iz opozicije Lesya Orobets smatra da su korijeni protesta u pozadugo pogoršavanom ekonomskom stanju:
"Stagniramo godinama. Bruto društveni proizvod opada. Plate se ne povećavaju, imamo ekonomsku regresiju godinama. To je jedan od razloga izlaska Ukrajinaca na ulice"
Drugi veliki razlog je korupcija. Prema indeksu korupcije Transparency Internationala Ukrajina je na 144 mjestu, od 177 rangiranih zemalja. Stepen korupcije u njoj je najveći u Evropi.
Most Darnytsky gradi se nedaleko od Kijeva. Dug je jedan kilometar, a gradnja će koštati milijardu i 100 miliona dolara. S obzirom na dužinu, biće to jedan od najskupljih mostova u svijetu. Mnogi kritičari ukrajinske vlade tvrde da je taj most simptom razuzdane korupcije unutar državne potrošnje. Vlada demantira i odbacuje takve kritike.
Mito prožima javni život ističe i profesor Soskin:
"Korupcija u Ukrajini cvjeta. U troškovima gradnje državnih objekata, ili gradnje finansirane iz državnog budžeta, 50 ili 60 odsto ide na korupciju."
Lijek za rastuće ekonomske probleme ukrajinski predsjednik Viktor Yanukovych vidio je u svrstavanju uz Rusiju. Prosvjednici vjeruju da je su za Ukrajinu bolje tijesne veze sa Evropom. Dvije različite vizije budućnosti dovele su zemlju na ivicu građanskog sukoba i ekonomskog, i u ovom zimskom periodu, bukvalnog smrzavanja.
Na Trgu neovisnosti u Kijevu prosvjednici i u filmovima sa tematikom iz Drugog svjetskog rata nalaze podsticaj za sadašnje prosvjede. Ili revoluciju, kako mnogi kažu, kojom žele prisiliti, Rusijom podržavanog, predsjednika Viktora Yanukovycha na povlačenje. On se odlučio na opciju koja je pokrenula prosvjede Ukrajinaca - u novembru je potpisao ugovor sa Rusijom o kreditu od 15 milijardi dolara umjesto sporazuma o trgovini sa Evropskom unijom.
U prošlu srijedu ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da bi bilo pametno odložiti uplatu daljih tranši te pozajmice:
"To je logično. Sačekajmo do formiranja nove vlade Ukrajine."
Dan prije toga, agencija za kreditni rejting „Standard and Poors“ snizila je stepen finansijskog povjerenja u Ukrajinu zbog, kako je istaknuto, oslabljenih političkih institucija.
Unatoč velikim nemirima, Ukrajina može podnijeti tu oluju, tvrdi Oleh Soskin, profesor Nacinalne akademije za menadžment:
"Politička neizvjesnost i sukobi prosvjednika i pripadnika snaga sigurnosti ne utiču toliko mnogo na ekonomiju. Nema direktnih negativnih posljedica političke krize i sukoba na stabilnost ekonomije."
Bruto društveni proizvod Ukrajine značajno je opao zbog pada tražnje za čelikom i željezom. Izvoz je ispod nivoa iz 1989. godine, u vrijeme kolapsa Sovjetskog Saveza. Međunarodni monetarni fond okrivljuje predsjednika Yanukovycha za neprovođenje ekonomskih reformi i povećanje državne potrošnje.
Poslanica iz opozicije Lesya Orobets smatra da su korijeni protesta u pozadugo pogoršavanom ekonomskom stanju:
"Stagniramo godinama. Bruto društveni proizvod opada. Plate se ne povećavaju, imamo ekonomsku regresiju godinama. To je jedan od razloga izlaska Ukrajinaca na ulice"
Drugi veliki razlog je korupcija. Prema indeksu korupcije Transparency Internationala Ukrajina je na 144 mjestu, od 177 rangiranih zemalja. Stepen korupcije u njoj je najveći u Evropi.
Most Darnytsky gradi se nedaleko od Kijeva. Dug je jedan kilometar, a gradnja će koštati milijardu i 100 miliona dolara. S obzirom na dužinu, biće to jedan od najskupljih mostova u svijetu. Mnogi kritičari ukrajinske vlade tvrde da je taj most simptom razuzdane korupcije unutar državne potrošnje. Vlada demantira i odbacuje takve kritike.
Mito prožima javni život ističe i profesor Soskin:
"Korupcija u Ukrajini cvjeta. U troškovima gradnje državnih objekata, ili gradnje finansirane iz državnog budžeta, 50 ili 60 odsto ide na korupciju."
Lijek za rastuće ekonomske probleme ukrajinski predsjednik Viktor Yanukovych vidio je u svrstavanju uz Rusiju. Prosvjednici vjeruju da je su za Ukrajinu bolje tijesne veze sa Evropom. Dvije različite vizije budućnosti dovele su zemlju na ivicu građanskog sukoba i ekonomskog, i u ovom zimskom periodu, bukvalnog smrzavanja.
