Jedan od razloga za to je što Majami vrelinu shvata ozbiljno i tom problemu pristupa sistematski uz planiranje unaprijed, a ne tek kada temperatura skoči. Na vrijeme se informišu ranjive kategorije stanovništva, instaliraju se klima uređaji i pravi se strategija šta da se radi kada temperature stvarno postanu ekstremne - i to se vježba. Lokalne vlasti okruga Miami-Daid i Nacionalna meteorološka služba sarađuju u borbi protiv vrućina.
Kada je Jane Gillbert prije tri godine preuzela funkciju okružne službenice za borbu protiv vrućina, bila je jedna od prvih na toj dužnosti, a gradonačelnica Miamija joj je rekla da "želi da pripremi ljude za vrućine na istom nivou kao što ih priprema za uragane".
Majami u prosjeku svakih šest godina pretrpi udar uragana, tako da su pripreme za sezonu oluja prilično velike i iziskuju saradnju vlasti sa medijima i drugim akterima.
Kada je riječ o vrućini, lokalne vlasti prvo utvrđuju ko su ranjive kategorije i gdje se nalaze, kaže Gilbert.
"Gledali smo po poštanskim brojevima gdje ima najviše hitnih intervencija i hospitalizacija, i utvrdili da je u nekim kvartovima ta stopa četiri ili pet puta viša nego u drugim", kaže ona.
Zbog efekata toplotnih ostrva, siromaštva, količine asfalta i zelenila, temperatura na nekim mjestima može da bude i za nekoliko stepeni veća. Gilbert ističe da u takvim kvartovima živi više porodica sa djecom, nego na drugim mjestima.
Majami, u prosjeku, ima više klima uređaja u domovima nego drugi gradovi, ali je i skup i mnogi ne mogu da priušte klimu ili je ne koriste često. Prije vrelog talasa prošle godine, lokalne vlasti instalirale su 1.700 klima uređaja kako bi "svi u okrugu imali pristup rashlađivanju", ističe službenica za borbu protiv vrućina.
Kao početak ekstremnih vrućina određen je 31. maj i lokalne vlasti se u periodu od maja do oktobra spremaju za tri prirodne katastrofe: vrućinu, uragane i poplave.
"Zovemo ih treninzima za trostruki efekat", kaže Gilbert. Podrazumijevaju odlazak volontera u šatorska naselja sa beskućnicima, ljetnje kampove, klinike i kvartove u kojima stanuje ranjiva populacija, i razgovore sa stanovnicima, organizatorima i lekarima šta treba raditi kada nastupi vrelina, i koje opasnosti nosi sa sobom. Ove godine Majami je organizovao 14 različitih treninga na engleskom, španskom i kreolskom jeziku.
Okružne vlasti beskućnicima daju rashladne prostirke, dostavljaju im vodu i mape - da vide gdje se nalaze rashladne prostorije dostupne svima, a nekad im organizuju i prevoz do tamo.
Takođe, okrug je u saradnji sa lokalnom meteorološkom službom promijenio prag za upozorenja na ekstremnu vrućinu, kaže Sammy Hadi iz Nacionalne meteorološke službe.
Ranije je toplotni indeks, koji kombinuje temperaturu i procenat vlage, trebalo da dostigne 45 stepeni da bi se upalila upozorenja i krenulo u akciju. Prošle godine je taj prag spušten 43 stepena. Alarmi upozorenja na manje ekstremne vrućine se sada pale na 40 umjesto na 42 stepena - i Majami je prošle godine imao rekordnih 38 dana tokom kojih su na snazi bila ta upozorenja.
U kvartovima gdje živi ranjiva populacija, gradske vlasti su na benzinskim pumpama, samoposlugama, autobuskim stanicama i bilbordima postavile obavještenja šta se radi u situacijama kada se oglase alarmi za vrućinu.
"Samo obavještavanje ljudi je pola posla", kaže Hadi.
I djeluje da radi uspješno.
U okrugu Marikopa u Arizoni je prošle godine od vrućine umrlo najmanje 645 osoba, u Teksasu 450, a Nevadi 226. U Majamiju je smrtnost bila manja od 10. Gilbert ipak kaže da nije fer porediti smrtnost u Arizoni i južnoj Floridi, jer je Arizona postavila prioritet da se svaka smrt od vrućine tako i zavede, dok Florida nije - pa je moguće da je broj žrtava i veći. Takođe, ona napominje da u Phoenixu ima više beskućnika nego u Majamiju, i da se manje ljudi sklanja u zatvorene, rashlađene prostorije.
"Vrućine su bez presedana, kao da je nastupio totalno drugačiji klimatski režim. Broj probijenih rekorda je nezamisliv, od sredine juna do sredine oktobra toplotni indeks je premašen u 40 odsto dana u tom periodu", kaže ekspert za tropsku klimu Brian McNoldi sa Univerziteta Majamija.
Ekstremne vrućine postale su i političko pitanje.
Guverner Floride Ron Desantis u aprilu je potpisao zakon koji zabranjuje okružnim i gradskim vlastima da od poslodavaca traže da uvedu obavezne pauze za radnike na otvorenom. To je bio direktan odgovor na pokušaje okružnih vlasti da uvedu obavezu da se radnicima na građevini, farmerima i drugima koji rade napolju, obezbijede hladovina i voda.
Mnogi stručnjaci za javno zdravlje, ljekari i meteorolozi, ipak kažu da su Majami, Feniks i Huston primjeri kako se izboriti sa sve gorim vrelim talasima i sve većom stopom smrtnosti i ističu Majami kao najbolji primjer jer na prvom mjestu - ima gradsku službenicu zaduženu za vrućine.
