Ovogodišnji svjetski Dan slobode tiska dolazi u vrijeme kad društveni mediji, mobiteli i Internet igraju sve veću ulogu u omogućavanju slobode govora. Kako pokazuju nedavni događaji na Srednjem istoku i u sjevernoj Africi, internetski novinari amateri postižu veliki utjecaj.
Socijalni mediji i izvjestitelji amateri igrali su veliku ulogu u pomaganju organiziranja prosvjednika kao i u dokumentiranju nemira koji potresaju arapski svijet, tvrdi Adel Iskandar, stručnjak za nove medije sa Sveučilišta Georgetown: „Oni imaju odgovornost izvjestitelja, i, u slučaju Sirije, veliku odgovornost obzirom da tamo nema novinara na terenu. Stoga sad Al-Jazeera, Al Arabiya i druge mreže u potpunosti ovise o materijalu snimljenom od strane novinara amatera. Taj je njihov zadatak kolosalan jer su tamo oni doslovce oči i uši svijeta.“
Nemirima su već oborene vlade u Egiptu i Tunisu, no konačni ishod prosvjeda u drugim zemljama je još uvijek neizvjestan.
Courtney Radsch radi za američku organizaciju Freedom House, koja se bavi promatranjem demokratskih promjena, ljudskih prava i sloboda. Ona kaže da je velika raširenost mobitela u arapskom svijetu moćno multimedijsko oruđe u rukama aktivista i običnih gradjana, posebice s obzirom da pojedinci u nekim zemljama imaju i više od jednog mobitela.
Premda je njihova uloga velika, Radsch kaže da je mala vjerojatnost da će izvještavanje novinara amatera na kraju zamijeniti tradicionalno novinarstvo: „Oslanjanje na anonimne slučajne očevice u cilju praćenja svakodnevne politike ili ekonomskih pitanja nije održivo. Takvi se izvjestitelji obično usredotoče na marginalne teme koje glavni mediji ne pokrivaju, te za ispravljanje njihovih navoda.“
Unatoč moći socijalnih medija, oni imaju i ograničenja. Tijekom pobune u Egiptu, tamošnja je vlada zatvorila internet. U Tunisu, vlasti su navodno upale u profile na web stranici Facebook osoba za koje su vjerovale da stoje iza nemira.
I dok novi mediji osnažuju gradjane umrežujući ih s drugim aktivistima i medjunarodnim novinarima, postoji i njihova druga strana. „Istovremeno, baš zato što su dostupni javnosti, oni su takodjer i lako praćeni i manipulirani od strane vlada,“ kaže Radsch.
Analitičari kažu da, premda je gašenje interneta od strane egipatskih vlasti postiglo privremeni učinak, ono je koštalo vladu, prema procjenama, 90 milijardi dolara u izgubljenim prihodima od trgovine, a na kraju su, dodaju analitičari, ulični prosvjedi ipak to uspjeli prevladati.