Izdvojeno
Tužilaštvo BiH bez optužnica za negiranje genocida: Potrebno vrijeme ili manjak volje
Prije više od mjesec dana na snagu su stupile izmjene i dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje negiranje genocida i ratnih zločina, ali Državno tužilaštvo uprkos brojnim prijavama još nije podiglo niti jednu optužnicu.
Dok jedni smatraju da Tužilaštvo BiH treba vrijeme za istrage, drugi su stava da efikasnost u istrazi za negiranje genocida ovisi od volje, a ne prava.
Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovine Valentin Inzko krajem jula je nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Pravna ekspertica Lejla Gačanica kaže da će provedba ovih zakonskih odredbi pokazati žrtvama da njihovo stradanje više ne može biti stvar jednostranih interpretacija i zloupotreba.
“Ovo je posebno važno u kontekstu sporih i dosta fragmentiranih reparacija, izostanka javnih izvinjenja i preuzimanja pojedinačne odgovornosti, odnosno opšte teške pozicije žrtava u našem društvu”, mišljenja je Gačanica, za koju su nametnute izmjene i dopune način da se uvede malo reda u javni prostor koji je dosada bio ispunjen kontinuiranim opravdavanjem i veličanjem ratnih zločina i zločinaca.
Docentica na Katedri za pravnu historiju i komparativno pravo Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Ehlimana Memišević smatra kako je neophodno da se počne kažnjavati poricanje genocida, kako ove izmjene i dopune ne bi ostale na nivou zakonskih propisa bez “prava u stvarnosti”.
“Sada ključnu ulogu imaju Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine u primjeni zakona. Krivičnim gonjenjem osoba koje poriču genocid sigurno bi se pokazala opredijeljenost Tužilaštva BiH za implementiranjem odluke o dopuni Krivičnog zakona, odnosno poštivanje zakona i zasigurno bi uticalo na smanjenje poricanja”, kaže Memišević.
Izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH kaznom od šest mjeseci do pet godina bit će kažnjen onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom, ako je usmjereno protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine.
Prema ovim izmjenama i dopunama, onaj ko distribuira letke, slike ili druge materijale kojima se podstrekava na mržnju ili negira genocid, bit će kažnjen kaznom zatvora od najmanje jedne godine.
Ovim izmjenama će onaj ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, biti kažnjen kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Nekoliko dana nakon što su dopune i izmjene Krivičnog zakona BiH stupile na snagu iz Tužilaštva BiH je krajem jula saopćeno da su zaprimili 29 prijava za negiranje genocida i formirali više predmeta, ali više od mjesec kasnije nije podignuta niti jedna optužnica.
Memišević podsjeća da do sada niko nije odgovarao ni po izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Federacije BiH koje se odnose na javno poricanje ili opravdavanje genocida, zločina protiv čovječnosti ili počinjenih ratnih zločina utvrđenih pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda.
Podsjeća da je za djelo podsticanja na “narodu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost” po ovom Zakonu također propisana kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Teško uspostavljanje prakse i izazovi
Advokatica Mirna Avdibegović smatra da je rok od mjesec dana malo vremena da se može provesti adekvatna i temeljita istraga.
“Tužioci moraju preuzeti sve neophodne radnje u cilju procesuiranja tih krivičnih djela, ali isto tako Tužilaštvo mora imati određen vremenski period za provođenje istrage”, kaže Avdibegović.
S druge strane advokat Senad Pizović mišljenja je da ne treba previše vremena za istragu za negiranje genocida, jer su počinioci poznati, a dokazi jasni i svima dostupni.
“Treba dati mogućnost toj osobi da se izjasni, da se sasluša osumnjičeni, onda slijedi podizanje optužnice. Sada je samo pitanje koliko ima volje da se to uradi na efikasan način i sankcioniše, ali to je već drugo pitanje koje nema veze s pravom”, kaže Pizović.
Bivši predsjednik VSTV-a i sudija Suda BiH Branko Perić smatra da će teško biti uspostavljena sudska praksa kažnjavanja negiranja genocida i ratnih zločina. Da bi postojalo krivično djelo, prema odredbama Krivičnog zakona BiH, potrebno je dokazati u kojem kontekstu se negiranje desilo i da li je izrečeno svjesno pred većim brojem ljudi.
Prema mišljenju Gačanice, za sami postupak bi bilo bolje da formulacija krivičnog djela negiranja nije kondiciono postavljena, odnosno da negiranje nije zabranjeno samo ako je usmjereno prema grupi ili članu grupe i da je usmjereno na poticanje nasilja ili mržnje.
“Ovo vjerovatno hoće zahtijevati više u dokaznom postupku, jer nije dovoljno dokazati da je neko negirao već i da je to sadržavalo namjeru/poticanje mržnje i nasilja. No ovakva formulacija postoji u brojnim zemljama Evropske unije i bez obzira na pravne izazove nije nemoguće provesti postupak dokazivanja”, kaže Gačanica i dodaje da je potpuno svejedno da li je ovakva odredba u Krivičnom zakonu ili zasebnom zakonu, sve dok se primjenjuje.
“Za veličanje, primjera radi, ne postoji ova vrsta uslovljenosti – svako veličanje je krivično djelo. Tu Tužilaštvo nema komplikacija za dokazivanje, pitanje je pak da li će biti postupaka”, kaže Gačanica.
Prijave protiv Milorada Dodika
Nekoliko krivičnih prijava do sada je prema saopćenju Tužilaštva BiH podnijeto protiv člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je u medijima izjavio da se neće odazvati pozivu za saslušanje.
Iz Tužilaštva BiH nisu potvrdili da li mu je upućen poziv za saslušanje, a prema Zakonu o krivičnom postupku BiH svako ko dobije poziv, bilo da je osumnjičen ili svjedok, mora se odazvati.
Za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Behaija Krnjić govori da su se odredbe Krivičnog zakona BiH trebale počete primjenjivati u zakonskom roku.
“Milorad Dodik je na visokoj funkciji, njegova odgovornost za negiranje genocida je veća, kao i visina propisanih sankcija, jer je svjesniji posljedica onoga što govori. U nekoj normalnoj državi bi vođenje istrage i kažnjavanje jedne takve osobe sigurno proizvelo kod funkcionera na nižim nivoima ili običnih građana svijest o tome da je to kažnjivo djelo i da se s time prestane”, kaže za BIRN BiH tužilac Krnjić, koji smatra i da je Tužilaštvo BiH po službenoj dužnosti do sada moglo donijeti odluku o provođenju istrage i podizanju nekoliko krivičnih prijava zbog negiranja genocida.
U ovom slučaju, prema Krnjiću, ukoliko se Dodik ne bi pojavio na saslušanju slijedi mu poziv, nakon toga naredba o prinudnom dovođenju od strane Državne agencije za istrage i zaštitu ili nekog drugog organa kojeg odredi Tužilaštvo BiH.
Sudija Perić smatra kako bi se negiranje genocida i ratnih zločina smanjilo kada bi bili sankcionisani nosioci javnih funkcija i političari.
“Politika procesuiranja treba da ide u tom pravcu. Ako krene obrnuto to će biti tragikomično, nema ništa do toga. Mržnju i netrpeljivost proizvode ljudi na visokim funkcijama i njih treba u tome zaustaviti”, zaključuje Perić.
See all News Updates of the Day
Američka ambasada u BiH: Dodik ne govori istinu o zakonu o "stranim agentima". Zakon je po uzoru na Rusiju, a ne na SAD
Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini oštro je reagovala na riječi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da je Nacrt zakona o stranim agentima, kojeg je usvojila Narodna skupština tog bosanskohercegovačkog entiteta, benignija verzija američkog zakona, ocijenivši njegove tvrdnje neistinitima.
Iz Ambasade su argumentovali zašto je takva tvrdnja netačna, uz napomenu da je usvojeni dokument oblikovan po uzoru na "represivno rusko zakonodavstvo".
U saopštenju objavljenom u subotu na mreži X, iz Ambasade su pojasnili kako zakon na kojeg se Dodik poziva, poznat kao United States Foreign Agents Registration Act (FARA) iz 1938. godine, zapravo unosi transparentnost u rad lobista, bilo da se radi o pojedincima ili organizacijama, koje rade u ime stranog upravitelja kako bi utjecale na donošenje odluka vlade.
"FARA zahtijeva od takvih pojedinaca i organizacija da se registruju pri Ministarstvu pravosuđa i prijave svoj odnos, aktivnosti i finansijsku naknadu. Te se registracije objavljuju, omogućujući javnosti da bude informisana o aktivnostima stranih agenata lobista u Sjedinjenim Državama", ističu iz Ambasade.
"FARA ne zabranjuje niti ograničava aktivnosti stranih agenata, ne ograničava slobodu govora ili udruživanja i ne odnosi se na nezavisne medije ili na veliku većinu organizacija civilnog društva", naglasili su iz Ambasade.
Ističu da ovaj zakon osigurava transparentnost u užem području vladinog lobiranja i ne reguliše građansko društvo.
Što nije slučaj sa zakonom usvojenim u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tvrde iz Ambasade SAD-a.
"Nasuprot tome, 'Zakon o posebnom registru i transparentnosti rada neprofitnih organizacija' koji je Narodna skupština RS-a odobrila u prvom čitanju 29. septembra, oblikovan je po uzoru na represivno rusko zakonodavstvo koje je Kremlj koristio za suzbijanje neslaganja, uništavanje civilnog društva i iskorjenjivanje slobodnih medija", upozorili su iz Ambasade SAD-a.
Formulacije i definicije iz zakona nazvali su "nejasnima i dvosmislenim", što će vlastima u RS-u dati slobodu da sve neprofitne organizacije koje primaju sredstva iz izvora izvan Bosne i Hercegovine označe kao "strane agente" i zabrane im određene aktivnosti.
"Ovaj antidemokratski zakon ima jasnu namjeru ograničiti prostor za djelovanje civilnog društva i suzbiti kritike Dodikove vladajuće koalicije, narušavajući prava stanovnika RS-a i približavajući RS još jedan korak bliže autoritarizmu", dodaje se u saopštenju.
Uprkos upozorenjima, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 28. septembra Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, u javnosti poznatijem kao zakon o "stranim agentima".
Ovaj nacrt zakona je naišao na niz kritika javnosti, nevladinog sektora i međunarodnih organizacija.
Nacrt zakona predviđa, između ostalog, posebnu prismotru za nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva, zabranu političkih aktivnosti, potrebu za dodatnom registracijom i slanjem finansijskih izvještaja.
Osim toga, entitetski ministar pravde će sudu moći da predloži zabranu njihovog rada.
Bijela kuća: Beograd da prestane sa gomilanjem vojske na granici sa Kosovom
Sjedinjene Američke Države nagledaju pomjeranje srpske vojske ka granici sa Kosovom, pozivaju Beograd da prestane sa tom operacijom, kao i da aktivno učestvuje u istrazi o napadu kod Banjske, rekao je novinarima u Bijeloj kući Džon Kirbi, portparol Vijeća za nacionalnu sigurnost.
"Pratimo velika pomjeranja srpske vojske uz granicu sa Kosovom koja obuhvata i do sada neviđeno postavljanje napredne artiljerije, tenkova i mehanizovanih pješadijskih jedinica. Smatramo da je ovo veoma destabilizujući razvoj događaja", rekao je Kirbi na konferenciji za medije.
Kirbi je međutim istakao da nema detaljnije obavještajne informacije o tome šta je cilj gomilanja trupa na granici.
"To pratimo, vidimo, i o tome govorimo danas da bi stavili do znanja koliko smo zbog toga zabrinuti. Međutim, ne mogu u ovom trenutku da govorim o stvarnoj namjeri. Ali je to jedan od razloga što smo željeli ovo jasno da pomenemo danas, da javnim komentarima potkrijepimo razgovore iza zatvorenih vrata, da pozovemo Srbiju kroz diplomatske kanale da povuče te trupe, jer su njihov sam obim, veličina i prisustvo destabilizujući sami po sebi i zabrinjavaju ljude, uključujući i nas".
Redakcija Glasa Amerike obratila se Ministarstvu odbrane Srbije za komentar na tvrdnje Bijele kuće.
Blinken: Počinioci napada na Kosovu, koji su u Srbiji, moraju da snose odgovornost
State Department saopštio je u petak da je državni sekretar Antony Blinken razgovarao sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem "o značaju preduzimanja hitnih mjera na deeskalaciji napetosti sa Kosovom poslije nasilja 24. septembra i smrti narednika Policije Kosova". "Sekretar je podvukao da počinioci napada, koji su sada u Srbiji, moraju da snose odgovornost. Sekretar je izrazio podršku akcijama KFOR-a i EULEX-a u odgovoru na ovaj događaj i ukazao da incidenti - poput onih blizu manastira Banjska - predstavljaju neprihvatljiv izazov za KFOR i međunarodnu zajednicu, i pozdravio povećano prisustvo KFOR-a i odluku Sjevernoatlantskog savjeta da odobri dodatne snage. Sekretar je ponovio da Srbija mora da uz hitnu deeskalaciju u potpunosti implementira svoje obaveze iz dogovora o normalizaciji, u okviru dijaloga uz posredovanje EU", navodi se u saopštenju portparola State Departmenta Metjua Milera.
Kosovske vlasti su prethodno označile potpredsjednika Srpske liste Milana Radoičića kao organizatora napada, tvrdeći da je imao podršku Beograda, što su i on i srpske vlasti demantovali.
Kirbi je potvrdio da je državni sekretar Antony Blinken pozvao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića "da izrazi našu zabrinutost zbog ovih incidenata i da istakne nužnost hitne deeskalacije i povratku dijalogu".
"Svi koji su umiješani u napad moraju da budu izvedeni pred lice pravde. Znamo da Kosovska policija istražuje slučaj. Očekujemo da to bude temeljna, sveobuhvatna i transparentna istraga i pozivamo i srpske vlasti da pomognu u njoj", kazao je Kirbi.
Komentarišući moguću umiješanost Srbije u napad na Kosovu, Kirbi je odgovorio da je u toku aktivna istraga.
“Očigledno želimo da vlasti Srbije učestvuju u toj istrazi. I druga stvar o kojoj sam govorio jeste da obim napada, broj vozila i vrste municije i oružja svakako ukazuju na prilično visok nivo sofisticiranosti, resursa i obuke. Sam obim je zabrinjavajući. Ne izgleda kao da se okupilo samo nekoliko momaka koji su neplanirano odlučili da ovo urade”.
Kirbi je potvrdio ono što je najavljeno iz sjedišta NATO ranije u petak da će "u svjetlu najnovijih događaja KFOR pojačati prisustvo na sjeveru Kosova i u dijelovima pored granice u namjeri da osigura stanovništvo i da ispunjava svoj mandat obezbjeđivanja sigurnosti".
Naveo je i da je Savjetnik za nacionalnu sigurnost Džejk Saliven je razgovarao sa premijerom Kurtijem i ovim događajima i važnosti dijaloga. Pored naših diplomatskih napora, Sjedinjene Države rade zajedno sa saveznicima u NATO kako bi se odgovorilo na pokušaje da se destabilizuje Kosovo i ugrozi bezbjednost građana.
Banja Luka: Dinamičan odgovor - vježba Oružanih snaga BiH
Na Manjači kod Banjaluke je održana završna vježba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine sa zadatkom ocjenjivanja komandi i jedinica koje su u njoj učestvovale. Vježbi su prisustvovali i komandanti EUFOR i NATO snaga u Bosni i Hercegovini.
EU je protiv veličanja terorista i zato je ispoštovala dan žalosti na Kosovu ali ne u Srbiji
Evropska unija (EU) se suštinski protivi veličanju zločinaca, terorista i njihovom oplakivanju, poručio je portparol EU Peter Stano povodom proglašenja dana žalosti u Srbiji poslije sukoba u selu Banjska u opštini Zvečan na sjeveru Kosova.
Peter Stano je potvrdio da je 25. septembra, kada je na Kosovu proglašen dan žalosti, Kancelarija EU u Prištini istakla zastavu EU na pola koplja u čast poginulim i ranjenim kosovskim policajcima, "žrtvama užasnog terorističkog napada u nedelju". Rekao je da to nije učinila delegacija EU u Beogradu, 27 septembra, kada je dan žalosti bio u Srbiji.
"Napadače nikada ne treba izjednačavati sa žrtvama", naveo je Stano u pisanom odgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).
U nedelju 24. septembra je Policija Kosova istraživala teren oko sela Banjska na severu zemlje, kada je u ranim jutarnjim satima grupa maskiranih i naoružanih lica na sjeveru Kosova napala policiju. Tom prilikom je ubijen jedan policijski službenik, dok je u razmjeni vatre policija ubila trojicu napadača srpske nacionalnosti.
Ovaj napad je osudila međunarodna zajednica, a EU ocjenjuje da se radilo o "terorističkom napadu".
Zvaničnici EU nastavljaju da insistiraju da je neophodna istraga napada u Banjskoj i da će u skladu sa rezultatima istrage EU odlučiti kako da postupi.
"Ono što se desilo u nedelju je bilo veoma ozbiljno i to treba da se razjasni jer će biti posljedica", poručio je portparol EU Peter Stano.
"Ovo je bio teroristički napad i teroristički napad treba da se istraži. A odgovorne za to treba privesti pravdi. I svako ko zna o tome ko je uključen dužan je da učestvuje i sarađuje kako bi se osiguralo da ovaj teroristički napad ne samo da bude u potpunosti istražen, već da se pravda ispostavi za one koji su ga planirali, koji su ga izveli i koji su stajali iza napada", podvukao je Stano.
Dok Kosovo optužuje Srbiju da stoji iza napada, Srbija to negira.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da za njega napadači na kosovsku policiju nisu teroristi.
"Za mene ti ljudi, kao predsednika Srbije, nikada neće biti teroristi. Da li mogu da opravdam ubistvo policajca...nema opravdanja, i zbog toga će i državni organi Srbije preduzimati korake", izjavio je Vučić u intervjuu za javni servis RTS.
Mnoge članice EU traže uvođenje mjera protiv Srbije ako se dokaže povezanost Beograda s napadima u Banjskoj.
Bajkerski klub sa neonacističkim obilježjima registrovao udruženje u Doboju
Moto klub MC Srbi iz Srbije, čiji članovi na prslucima nose mrtvačku lobanju kakvu su koristile nacističke snage i imaju istetovirane stilizovane kukaste krstove, formalno je registrovao udruženje u Doboju, otkriva Detektor.
Tri dana prije proslave Nove 2021. godine, Zoran Stanković registrovao je u Osnovnom sudu u Doboju udruženje pod nazivom Moto klub MC Srbi. Ciljevi ovog udruženja, između ostalog, jesu okupljanje ljubitelja motocikala i motociklizma, poboljšanje kvaliteta života djece i mladih u Doboju i Republici Srpskoj, te promocija humanitarnog rada.
Sam Stanković već skoro deceniju na društvenim mrežama promovira svijet motociklizma, dok na svom prsluku nosi najprepoznatljiviji simbol kluba “MC Srbi” – Totenkopf. Upotrebljavala ga je SS “Totenkopf” nacistička divizija i nakon Drugog svjetskog rata označava simbol mržnje koji koriste neonacisti i krajnji desničari.
Sedam mjeseci prije registracije ovog udruženja, Detektor je objavio istraživanje o “MC Srbima”, koje je pokazalo da je ovaj bajkerski klub iz Srbije počeo djelovati u više gradova u Republici Srpskoj, te da je osim širenja neonacističkih simbola, prema sigurnosnim izvorima, širio “mržnju i netoleranciju”.
Stanković – koji je blokirao novinare Detektora, zbog čega nije bilo moguće dobiti njegov komentar – jedini je koji je ogranak kluba srbijanskog porijekla upisao u registar, pokazuje novo istraživanje, dok je, po objavama na društvenim mrežama, moguće uočiti postojanje najmanje još četiri aktivna ogranka ovog kluba u Republici Srpskoj i Brčko distriktu.
Novinari Detektora dobili su dozvolu za vršenje uvida u registraciju organizacije u Sudu u Doboju i utvrdili da nije unijela neonacističke simbole i obilježja ni u statut ni u osnivački akt. Kao predsjednika, Stanković je registrovao sebe, a dokumenti priloženi sudu ne sadrže mnogo informacija o članstvu ili broju pripadnika.
Bajkeri iz Srbije sigurnosna prijetnja
Na Facebook stranici “MC Srbi Doboj” već godinu dana objavljuju se fotografije članova moto kluba na sastancima i skupovima na kojima često učestvuju i članovi drugih ogranaka iz BiH i Srbije. Na svim su vidljive funkcije članova i grad iz kojeg dolaze, ali je simbol koji ovaj klub razlikuje od drugih zatamnjen. Kada fotografije na svojim privatnim profilima dijele članovi, oni ne uklanjaju Totenkopf – simbol mrtvačke lobanje sa ukrštenim kostima kakav koriste i članovi “Krvi i časti”, neonacističke međunarodne skupine.
Na jednoj od fotografija iz Beograda u augustu ove godine vidi se više bajkera, od kojih jedan ima izraženu tetovažu stilizovanog kukastog krsta – neznatno drugačijeg od onoga koji su tokom Drugog svjetskog rata koristile nacističke snage. Drugi bajkeri na svojim prslucima nose male stilizovane mrtvačke lobanje, iste onakve kakve su koristile nacističke SS divizije tokom nekih od najgorih zločina, a jedan i ogrlicu s nordijskim simbolom kolovrata, koji zloupotrebljavaju krajnji desničari širom svijeta.
Od kada je Detektor 2020. otkrio da članovi kluba u Prijedoru koriste Totenkopf kao svoj znak a pojedini članovi ističu tetovaže s krajnje desničarskim simbolima, prijedorski ogranak je obrisao Facebook profil organizacije. Oni, kao i članovi drugih ogranaka, na pojedinim fotografijama skrivaju zaštitni simbol kluba čiji su članovi.
Iako je BiH krajem prošle godine usvojila Strategiju za borbu protiv terorizma, kojom se, za razliku od prethodne, tretira desničarski ekstremizam, akcioni plan za njenu implementaciju je usvojen tek u augustu ove godine, zbog čega ovaj klub nije imao nikakvih smetnji prilikom registracije službenog udruženja u Doboju.
Ekspert za ekstremizam i autor studije o desničarima na Balkanu, Mirza Buljubašić ističe da djelovanje Moto kluba MC Srbi jeste sigurnosni problem, te da se njihove aktivnosti ne smiju zanemariti s obzirom da ih povezuju ekstremno desne ideje i aktivnosti koje uključuju “destruktivni klerikalni nacionalizam”.
“Širenje Moto kluba “MC Srbi” se može posmatrati i u kontekstu širenja ruskog utjecaja na Balkanu; kontakti između pojedinih članova “MC Srba” i ‘Noćnih vukova’ iz Rusije je postojala i ranije, prije zvaničnog fizičkog dolaska ‘Noćnih vukova’ u Bosnu i Hercegovinu. Moguće je da su njihov dolazak na željeznim dvotočkašima i paradiranje nekako povećali interes za članstvo u “MC Srbima”. A ono što je vjerovatnije jeste da postoji određena strateška podrška između ‘Noćnih vukova’ i “MC Srba”, u smislu strateškog djelovanja”, rekao je Buljubašić.
Snežana Šešlija, izvršna direktorica organizacije Tolerancijom protiv različitosti (ToPeeR) iz Doboja, u razgovoru za Detektor navodi da joj je djelovanje ovog kluba nepoznato, ali da ukoliko postoji jedna grupa koja promovira simbole mržnje, treba biti iskorijenjena u startu zbog svih stanovnika.
“To su građani Doboja koji su tu bili prije ili su se naselili i podjednako bi trebalo da osjećaju, ne mogu reći mržnju, ali u svakom slučaju nešto što je averzija prema takvim simbolima”, kaže ona.
Gradonačelnička podrška bajkerima
U maju ove godine članovi iz Doboja putovali su u Banju Luku, gdje su s kolegama iz svog i drugih klubova učestvovali u Moto Festu Banja Luka, koji se na tvrđavi Kastel održava već šesti put. Ovaj moto fest podržava i Grad Banja Luka i gradonačelnik Draško Stanivuković. On se, drugu godinu zaredom, pojavio na festivalu okružen članovima “MC Srba” iz Banje Luke, s kojima je i objavio fotografije na svom Instagram profilu.
Stanivuković nije odgovorio na zahtjev za intervju. Kada su mu novinari postavili pitanje tokom konferencije za štampu, on je kazao kako se često slika i da je fotografiju najvjerovatnije objavio “zato što je bila lijepa” i negirao da mu je poznato djelovanje kluba MC Srbi.
“Moto Fest je događaj koji Banja Luka tradicionalno podržava, i svako ko mi je prišao, bio je uljudan, kulturan na neki način, i pokazao ljubaznost, (…) vjerovatno sam i ja iskazao otvorenost da se s ljudima fotografišem, ali nisam gledao šta piše”, kaže gradonačelnik Banje Luke navodeći kako on pripada narodu koji se borio protiv fašizma i nacizma.
Ali kaže i kako ne bi prepoznao simbole Trećeg rajha, te da će navode koje su mu novinari Detektora prezentirali provjeriti, nakon čega bi Gradska uprava djelovala i pokazala odgovornost.
Fotografije koje je Stanivuković objavio na svom profilu pokazuju da je dvije godine zaredom okružen istim ljudima. Na jednoj od fotografija novinari Detektora prepoznali su Đorđa Grubišića “Crnog”, koji je, prema objavljenim fotografijama, potpredsjednik banjalučkog kluba.
On je na izborima 2016. godine bio kandidat “NDP-a Dragan Čavić” za odbornika u Skupštini Banje Luke. Tokom predizborne kampanje mediji su objavili njegovu fotografiju na kojoj pozira s pištoljem ispred albanske zastave.
Predsjednik je udruženja “Božur RS”, koje pomaže najugroženije porodice na Kosovu i Metohiji.
Grubišić je u razgovoru za Detektor kazao kako je postao član “MC Srba” iz “patriotskih” razloga, navodeći da od ovog kluba “nikoga nije zaboljela glava”. Rekao je i kako ne smatra da simboli koje ova organizacija koristi upućuju na nacizam.
“Za vas koji niste upućeni, vas to sve asocira na nacizam. Nema tu nacizma, to je sve patriotizam”, kazao je Grubišić.
Kada je Detektor prije dvije godine objavio prvo istraživanje o “MC Srbima”, tadašnji direktor Centra za analizu radikalne desnice je kazao kako se iscrtana glava na prslucima kluba “MC Srbi” zove Totenkopf i predstavlja nasmiješenu lobanju s prekriženim kostima iza, a kao svoj simbol koristila ju je SS “Totenkopf” divizija.
“Ova oznaka je direktno došla iz SS-a i predstavlja, poput brojeva jedan i osam, te poput ‘Krvi i časti’, svojevrsnu referencu ili aluziju na nacizam i štovanje Trećeg rajha (Third Reich)“, kazao je Feldman.
Prijedorski ogranak “MC Srba”
Na fotografijama s Grubišićem i članovima iz Doboja često se pojavljuje i Marinko Zdjelar, predsjednik ogranka “MC Srbi” iz Prijedora, o kojem je Detektor pisao prije tri godine. Tada su kao članovi identificirani Zdjelar, koji je bio potpredsjednik, i Bojan Dešić. Nakon što je Detektor objavio priču 2020. godine, Dešić i Zdjelar su blokirali novinare na društvenim mrežama i odbili razgovarati zvanično. Oni nisu odgovorili na nove pozive i poruke za komentar.
U periodu kad je Zdjelar bio potpredsjednik, Nemanja Kerezović, bokser koji danas radi i nastupa u Njemačkoj, imao je ulogu predsjednika.
Na pitanje novinara Detektora, upućeno putem Facebooka, da li je i dalje član kluba te da li bi mogao razgovarati o aktivnostima koje je provodio, Kerezović nije odgovorio.
On 2019. godine na svom profilu dijeli fotografiju plakata “Krvi i časti” kojim se čestita 9. januar, neustavni praznik Dan Republike Srpske.
“Večna bila, bastionu Srpstva, srećan ti rođendan, Republiko Srpska”, naveo je Kerezović u opisu fotografije objavljene 2019. godine.
Zdjelar i Dešić pojavljuju se na fotografijama i s drugim članovima “MC Srba” u Republici Srpskoj, poput susreta sa članovima iz Modriče, koje, prema natpisima na prslucima, predvodi Dragan Tanasić, predsjednik ovog ogranka. Osim simbola kluba čiji je predsjednik, on na jednoj od fotografija dijeli simbol kolovrata, koji predstavlja simbol svastike sa osam krakova. Ovaj simbol, prema analizi inicijative Reporting Radicalism, predstavlja čest simbol koji, umjesto svastike, koriste krajnje desničarske skupine u nizu slavenskih zemalja.
Tokom istraživanja u Modriči, novinari su Tanasića kontaktirali telefonom. Prvobitno je kazao da radi i da postoji mogućnost za razgovor nakon posla. U drugom pozivu odbio je bilo kakav razgovor, uz napomenu da se raspitao i saznao da je Detektor o grupi ranije pisao tekstove.
Kada su prošle godine novinari posjetili okupljanje ravnogorskih pokreta na Ravnoj gori, među njima su vidjeli i članove MC-a Srbi iz Srbije.
U prsluku “MC Srbi” Modriča fotografisao se i Nedo Vasiljević u maju ove godine. On je u različitim periodima nosio prsluke sa imenima dva mjesta u Republici Srpskoj – Prijedora i Modriče. Na posljednjim fotografijama, na kojima je zajedno s Tanasićem, Vasiljević nosi oznaku Modriče. On nije odgovorio na upit novinara o radu i svom članstvu unutar moto kluba na čijim se događajima pojavljuje.
Podrška ruskoj invaziji na Ukrajinu
Poput članova ruske bajkerske grupe “Noćni vukovi”, pojedini članovi “MC Srba” također ističu znak “Z”, koji koriste ruske snage tokom invazije na Ukrajinu. Takav znak od aprila 2022. godine ističe i Dejan Arsenović, član “MC Srba” iz Doboja. Tada je objavio fotografiju ruskog tenka na kojem stoji slovo “Z”, a na fotografijama sa skupa u Brčkom nosio je majicu s natpisom “Rusija”. Arsenović na prsluku nosi oznaku “blagajnik”, a osim njega u ovom ogranku su, prema fotografijama kluba na Facebooku, i Borislav Janjić i Vukašin Jurošević.
Novinari Detektora su u Doboju pokušali pronaći pripadnike ovog ogranka. U butiku smještenom u centru grada, nedaleko od poznatog lokalnog kafića u kome se ranije na društvenim mrežama označio član “MC Srba” Borislav Janjić, novinari su pronašli njegovog oca.
Novinari su s Janjićem obavili razgovor preko telefona njegovog oca. “Nemam vremena, na odmoru sam”, kazao je Janjić prvobitno nakon što su mu se novinari predstavili. Poslije objašnjenja da rade priču o ograncima moto kluba čiji je član, Janjić je rekao kako sve zna.
“Nisam ovlašten da pričam bilo šta u vezi kluba, ima predsjednik i potpredsjednik”, kazao je Janjić i naveo kako se njih može kontaktirati putem Facebooka.
Detektor nije uspio kontaktirati Stankovića, dok “MC Srbi Doboj” nisu odgovorili na upit putem stranice na ovoj društvenoj mreži.
Bh. vlasti su krajem prošle godine usvojile Strategiju za borbu protiv terorizma, kojom se, za razliku od prethodne, tretira desničarski ekstremizam. Na upit Detektora o tome da li se implementiraju aktivnosti koje tretiraju desničarski ekstremizam, iz Ministarstva sigurnosti su odgovorili kako je Akcioni plan usvojen tek u augustu ove godine, devet mjeseci nakon usvajanja Strategije.
“Nakon što je usvojen Akcioni plan, pristupit će se implementaciji propisanih mjera i aktivnosti koje, između ostalog, obuhvaćaju prevenciju različitih oblika nasilnog ekstremizma i radikalizaciju koja vodi ka terorizmu, kao i prevenciju mrzilačkih narativa”, navodi se u odgovoru Ministarstva.
Jedan od članova radne grupe za izradu prijedloga i akcionog plana za Strategiju – koji je želio ostati anoniman zbog posla koji obavlja – rekao je za Detektor da je mana u tome da strateškim dokumentom nisu precizno definisane desničarske grupe koje treba pratiti u BiH, što ostavlja prostor ovakvim grupama da rade bez ikakvih zabrana.
