"Izrael je napravio ogroman korak ka miru", rekao je Trump, predstavljajući plan sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Bijeloj kući.
Trump je dodao da je poslao pismo o prijedlogu i palestinskom predsjedniku Mahmudu Abasu. Palestinski lideri saopštili su da nisi bili pozvani u Washington, i da ni jedan plan ne može da funkcioniše bez njih.
Američki lider je priznao da je uradio mnogo za Izrael, ali da je želio i "odličan dogovor za Palestince". Takođe je naglasio da je plan "istorijska šansa" za Palestince da dobiju svoju državu.
"Ovo je istorijski dan", rekao je Netanjahu koji je Trumpov mirovni plan uporedio sa odlukom bivšeg američkog predsjednika Harryja Trumana da 1948. godine prizna izraelsku državu.
"Danas ste postali prvi svjetski lider koji je priznao izraelski suverenitet nad područjima u Judeji i Samariji koja su ključna za našu bezbjednost i za naše naslijeđe", naglasio je izraelski premijer, koristeći biblijska imena za Zapadnu obalu.
Palestinski lider je poslije Trumpovog obraćanja, sa Zapadne obale poručio da je plan američkog lidera "zavjera".
"Trump i Netanjahuu poručujem: Jerusalim nije na prodaju, sva naša prava nisu na prodaju i njima se ne može trgovati. I vaš plan, zavjera, neće proći", rekao je Abas u obraćanju u Ramali.
Zamrzavanje izgradnje jevrejskih naselja
Prema planu, teritorija trenutno pod palestinskom kontrolom bi se više nego udvostručila, iako bi se priznao izraelski suverenitet nad glavnim jevrejskim naseljima na Zapadnoj obali, čemu će se Palestinci gotovo sigurno protiviti.
Plan predviđa četvorogodišnje zamrzavanje izgradnje novih jevrejskih naselja, a tokom tog perioda bi se vodili pregovori o detaljima sveobuhvatnog sporazuma, naveli su neimenovani visoki zvaničnici administracije koji su medije informisali o sadržaju plana.
Međutim, nije poznato da li bi se taj rok mogao produžiti, ako se za četiri godine ne postigne konačan dogovor.
Izraelski lideri pozdravili su Trumpov plan, dok su ga Palestinci unaprijed odbacili i Trumpa optužili da je pristrasan u korist Izraela.
Palestinska islamistička grupa Hamas, koja kontroliše Pojas Gaze, ocijenila je da su izjave predsjednika Trumpa i njegov bliskoistočni plan "agresivni", a prijedlozi za Jerusalim "glupost".
Prijedlog, od 50 strana, predviđa više ustupaka za Palestince nego što su mnogi analitičari očekivali. Međutim, od njih se zahtijeva da prihvate uslove koje prethodno nisu bili spremni da razmotre, kao što je prihvatanje naselja na Zapadnoj Obali.
Plan američke administracije nadovezuje se na ekonomski prijedlog za Zapadnu obalu i Gazu, objavljen prošlog juna, koji su Palestinci takođe odbacili.
Prema uslovima "mirovne vizije", na kojoj je Trumpov zet i savjetnik Jared Kushner radio gotovo tri godine, u budućoj palestinskoj državi bili bi Zapadna obala i Gaza, povezani kombinacijom puteva, mostova i tunela, naveli su zvaničnici.
Stvaranje palestinske države će međutim zavisiti od ispunjavanja međunarodnih standarda za upravljanje, kao što su poštovanje ljudskih prava, sloboda medija, i transparentne i kredibilne institucije.
Izrael bi i dalje bio odgovoran za bezbjednost u dolini Jordana u doglednoj budućnosti, mada bi njegove odgovornosti mogle da se smanjuju dok buduća palestinska država gradi svoje kapacitete.
Izraelski premijer i njegov glavni politički rival na izborima u martu Beni Ganc podržali su plan.
Netanjahu je uoči izbora zatražio aneksiju dijelova Zapadne obale i izraelski suverenitet nad svim naseljima.
Male šanse za oživljavanje pregovora?
Pregovori Izraelaca i Palestinaca prekinuti su 2014. godine, i nije jasno da li bi Trumpov prijedlog mogao da ih oživi. Američki zvaničnici saopštili su da su spremni za početni palestinski skepticizam, ali da se nadaju da će vremenom pristati da pregovaraju.
Uoči Trumpovog obraćanja, hiljade Palestinaca protestovale su u Gaza Cityju, a izraelske snage učvrstile su pozicije blizu palestinskog grada Ramale i jevrejskog naselja Beit El na Zapadnoj obali.
Palestinci smatraju Zapadnu obalu središtem buduće nezavisne države, a Istočni Jerusalim prijestolnicom. Veći dio međunarodne zajednice podržava taj stav, dok se Trump distancirao od višedecenijske američke politike prema Bliskom istoku i zauzeo više pro-izraelsku politiku.
Glavni dio te politike je priznanje Jerusalima kao izraelske prijestolnice i premještanje američke ambasade u taj grad. Takođe je zatvorio palestinske diplomatske objekte u Washingtonu i prekinuo finansiranje programa pomoći za Palestince.
