Linkovi

Najnovije

Vrhovni sud izgleda skeptičan po pitanju Trumpovog plana za popis

Arhiva - Koverta sa pismom povodom popisa 2020 poslata poštom stanovniku Detroita, 5. aprila 2020.
Arhiva - Koverta sa pismom povodom popisa 2020 poslata poštom stanovniku Detroita, 5. aprila 2020.

Sudije Vrhovnog suda SAD u ponedjeljak zvučale su skeptično po pitanju toga da bi predsjednik Donald Trump mogao kategorički da isključi ljude koji ilegalno žive u zemlji iz popisa stanovnika čiji se podaci koriste za dodjeljivanje mjesta među državama u Predstavničkom domu.

Ali takođe se pokazalo mogućim da bi sudije mogle da izbjegnu konačnu presudu po tom pitanju dok ne saznaju koliko široko djeluje Trumpova administracija u svojim posljednjim danima na funkciji i da li to utiče na podjelu mjesta u Predstavničkom domu.

Nijedan predsjednik nije pokušao da uradi ono što je Trump iznio u memorandumu u julu - da ukloni milione osoba koje nisu državljani iz popisa američke populacije koji se održava jednom u deceniji i koji određuje koliko će mjesta svaka država dobiti u Predstavničkom domu, kao i kako će se raspoređivati neka federalna sredstva.

Sud je, na telefonskoj sjednici zbog pandemije koronavirusa, saslušao argumente u svom drugom slučaju u dvije godine u vezi sa popisom stanovništva 2020. godine i imigrantima.

Popis se takođe suočava sa novim pitanjima po pitanju rokova, kvaliteta podataka i politike, uključujući i to da li će dolazeća Bidenova administracija učiniti bilo šta da pokuša da poništi odluke donijete pod Trumpom.

Jedna od mogućnosti koju je iznio vršilac dužnosti generalnog pravobranioca Jeffrey Wall​, glavni Trumpov advokat za Vrhovni sud, jeste da bi Trump mogao da pokuša da izostavi ljude koji su u imigracionom pritvoru ili one kojima je naređeno da napuste zemlju.

U.S. Supreme Court Justice Elena Kagan
U.S. Supreme Court Justice Elena Kagan


Ali dok ga je ispitivala sudija Elena Kagan​, Wall nije isključio šire kategorije imigranata, uključujući one koji imaju zaštitu od deportacije u okviru programa Odloženo dejstvo ili Dolazak u djetinjstvu (DACA).

"U ovom trenutku ne možemo biti sigurni i ne znamo šta će predsjednik odlučiti da uradi s tim u vezi", rekao je Wall

Sudija Amy Coney Barrett bila je među nekoliko članova suda koji su rekli da je argument administracije za široku diskreciju pri odlučivanju ko će biti izuzet uznemirujući jer "mnogi istorijski dokazi i dugogodišnja praksa zaista smanjuju vaš stav".

President Donald Trump watches as Supreme Court Justice Clarence Thomas administers the Constitutional Oath to Amy Coney Barrett on the South Lawn of the White House White House in Washington, Monday, Oct. 26, 2020.
President Donald Trump watches as Supreme Court Justice Clarence Thomas administers the Constitutional Oath to Amy Coney Barrett on the South Lawn of the White House White House in Washington, Monday, Oct. 26, 2020.

Sud je odlučio da slučaj sasluša po brzoj proceduri, na osnovu molbe administracije za odluku do početka januara, kada je po zakonu Trump obavezan da Kongresu prenese popisne brojeve. Popisni biro bi trebalo da pošalje podatke Trumpu do 31. decembra.

Ali Wall je rekao sudu u ponedjeljak: "Trenutno nismo u mogućnosti da pošaljemo izvještaj predsjedniku do zakonskog roka na kraju godine". Rekao je da su mu zvaničnici popisa rekli da se nadaju da će neki podaci biti dostupni u januaru.

Kašnjenje od čak tri nedjelje značilo bi da će Popisni biro rezultate popisa dostaviti novom predsjedniku. Novoizabrani predsjednik Joe Biden stupa na dužnost 20. januara.

Nekoliko konzervativnih sudija sugerisalo je da bi bolji put za sud bio izbjegavanje neposredne presude po tužbama New Yorka i drugih država predvođenih demokratama, kao i zagovornika imigracije, jer su Trumpove namjere u ovom trenutku špekulativne.

"Gospodine Ho, ako bi dodatne informacije bile od koristi za nekoliko sedmica, zar ne bi li bilo korisno zapravo razriješiti ovaj slučaj? Kao što ispitivanje izgleda sugeriše, postoje određene poteškoće u procjeni tačno koje će informacije biti dostupne i koje bi to bile informacije će biti", rekao je sudija Clarence Thomas​ advokatu Američke unije za građanske slobode koji zastupa imigracione grupe Daleu Hou.

Sud bi mogao jednostavno zadržati slučaj kako bi vidio šta se dešava ili da ga odbaci kao preuranjenog. Druga opcija omogućila bi Trumpu da napreduje sa svojim planom i neizbježno dovede do nove tužbe.

Trump ima mješovit uspjeh na visokom sudu po pitanju o imigracije. Sudije su podržale njegovu zabranu putovanja u SAD stanovnicima nekih uglavnom muslimanskih zemalja. Ali sud je oborio njegov pokušaj da okonča program DACA i blokirao njegovu ponudu da prvi put poslije 70 godina doda pitanje državljanstva na popis.

See all News Updates of the Day

update

Blinken: Hamas predložio "brojne promjene" plana o primirju

Antony Blinken
Antony Blinken

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u srijedu da će se rat u Gazi nastaviti nakon što je Hamas predložio "brojne promjene" plana o primirju, koji su podržale SAD. Blinken je rekao da su neke promjene mogu primijeniti, a neke ne.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u srijedu da će se rat u Gazi nastaviti nakon što je Hamas predložio "brojne promjene" plana o primirju, koji su podržale SAD. Blinken je rekao da su neke promjene mogu primijeniti, a neke ne.

Blinken nije naveo o kojim promjenama je riječ. U obraćanju novinarima u Kataru, gdje se sastao sa šeikom Mohamedom bin Abdulrahmanom Al Tanijem, rekao je da će Amerika i drugi posrednici nastaviti da rade na "postizanju dogovora".

Blinken u regionu Bliskog istoka pokušava da uz globalnu podršku izvrši pritisak na Izrael i Hamas da prihvate predloženo primirje. Ekstremistička grupa je u utorak proslijedila svoj prvi zvanični odgovor sa "amandmanima" na plan.

Pregovarači iz SAD, Egipta i Katara mjesecima pokušavaju da posreduju u postizanju sporazuma o primirju i oslobađanja talaca, njih više od 100 za koje se vjeruje da su i dalje zarobljeni u Gazi.

Prema Hamasu i manjoj militantnoj grupi Islamski džihad, oni su spremni da se "ponesu pozitivno kako bi postigli sporazum", dajući prioritet "potpunom zaustavljanju" rata.

"Odgovor Hamasa je potvrdio stav grupe da svaki sporazum mora okončati cionističku agresiju na naš narod, odvesti izraelske snage napolje, rekonstruisati Gazu i postići ozbiljan sporazum o razmeni zatvorenika", rekao je zvaničnik Hamasa.

Američki predsjednik Joe Biden objavio je detalje prijedloga o prekidu vatre, dok su on i drugi američki zvaničnici više puta naglašavali da je to izraelski prijedlog. Blinken je u utorak rekao da je izraelski premijer Benjamin Netanjahu ponovo potvrdio svoju posvećenost sporazumu.

Ostaju potencijalne tačke spora, uključujući Hamasov zahtjev da Izrael povuče svoje snage iz Gaze, kao i izraelsku privrženost svom cilju da porazi Hamas i da obezbijedi da militantna grupa ne može da pokrene bilo kakve buduće napade na Izrael.

Porodice i pristalice izraelskih talaca koje Hamas drži u Gazi drže zastave i transparente koji pozivaju na njihov povratak, tokom protesta prije sastanaka američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena u Tel Avivu, Izrael, 11. juna 2024.
Porodice i pristalice izraelskih talaca koje Hamas drži u Gazi drže zastave i transparente koji pozivaju na njihov povratak, tokom protesta prije sastanaka američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena u Tel Avivu, Izrael, 11. juna 2024.

U svojoj početnoj fazi, prijedlog o prekidu vatre u tri faze poziva na obustavu borbi, oslobađanje nekih talaca iz Gaze, oslobađanje nekih palestinskih zatvorenika koje drži Izrael, povećanje humanitarne pomoći Palestincima, povlačenje izraelskih trupe iz naseljenih oblasti Gaze, i povratak palestinskih civila u njihove domove i naselja.

Druga faza predviđa trajni prekid neprijateljstava u zamjenu za oslobađanje svih ostalih talaca u Gazi i potpuno povlačenje izraelskih trupa iz Gaze.

Završna faza uključuje višegodišnji plan rekonstrukcije Pojasa Gaze, čiji je veći dio razoren u osam mjeseci izraelskog bombardovanja. Njime bi se također obezbijedio povratak posmrtnih ostataka svih preminulih talaca koji su još u Gazi.

Blinken je u utorak najavio novi kontingent humanitarne pomoći od 404 miliona dolara za palestinske civile kojima je pomoć preko potrebna posle osam meseci rata.

Pomoć je usmjerena na hranu, ispravnu vodu za piće, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje, sklonište i psihosocijalnu podršku.

Prema međunarodnim grupama za ljudska prava i američkim zvaničnicima, više od milion ljudi je raseljeno iz južnog grada Rafaha u Gazi u posljednjih mjesec dana, a mnogi od njih su više puta raseljavani. Devedeset pet odsto tamošnjeg stanovništva nema pristup čistoj vodi za piće. Većina sanitarnog sistema u Gazi je uništena, a tek desetak od 40 bolnica ostaje otvoreno.

Jordanski kralj Abdulah rekao je u utorak da je pružanje humanitarne pomoći Palestincima u Gazi "test naše humanosti i iskrenosti" pošto su Jordan, Egipat i Ujedinjene nacije sazvale konferenciju o poboljšanju protoka pomoći.

"Ne možemo napustiti Gazu", rekao je on na konferenciji. "To bi svima trebalo da bude prioritet, jer će nam historija suditi po našim postupcima."

Hamasov teroristički napad 7. oktobra rezultirao je smrću oko 1.200 ljudi u Izraelu, većinom civila, prema zvaničnim izraelskim podacima. Militanti Hamasa uzeli su oko 250 talaca, od kojih 116 ostalo na palestinskoj teritoriji, uključujući 41 za kojeg vojska tvrdi da su mrtvi.

U izraelskom vojnom odgovoru ubijeno je više od 37.000 Palestinaca, prema Hamasovom Ministarstvu zdravlja u Gazi, koje u svojim brojevima ne pravi razliku između boraca i civila.

Šefica biroa u State Departmentu Nike Ching dala je doprinos izvještaju. Korištene su neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.

Anketa: Biden uživa veće globalno povjerenje od Trumpa, pada vjera u demokratiju u SAD-u

Američki predsjednik Joe Biden govori u Bijeloj kući. (Foto: AP/Susan Walsh)
Američki predsjednik Joe Biden govori u Bijeloj kući. (Foto: AP/Susan Walsh)

Građani u 34 zemlje širom svijeta imaju više povjerenja u predsjednika Joea Bidena nego njegovog protivkandidata na izborima u novembru, bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.

Ali sve više je onih koji sumnjaju da američka demokratija predstavlja dobar model za ostatak svijeta, pokazuje anketa Istraživačkog centra Pew, objavljena u utorak.

Prema anketi, u prosjeku 43 odsto ispitanika u zemljama obuhvaćenim istraživanjem navelo je da vjeruju Bidenu da će uraditi ispravnu stvar kada je riječ o globalnim pitanjima, dok je 28 procenata to reklo za Trumpa. Ispitanici su imali pozitivniji stav o Bidenu nego Trumpu u 24 zemlje, bivši predsjednik je bio u prednosti u Mađarskoj i Tunisu, dok su bili izjednačeni u osam zemalja.

Bidenu se više vjeruje u trenutku kada slabi povjerenje u američku demokratiju. U prosjeku, 54 odsto ljudi u 34 zemlje imalo je pozitivne stavove o Americi, ali je 40 procenata reklo anketarima da je američka demokratija nekada bila dobar primjer za druge zemlje, ali da to više nije slučaj.

U prosjeku, 21 odsto ispitanika naveo je da je američka demokratija i dalje dobar primjer za druge zemlje, dok je 22 procenta ocijenilo da to nikada nije bio slučaj. Od proljeća 2021. godine, kada je Pews jedini put postavio to pitanje, procenat onih koji vjeruju da je američka demokratija dobar primjer pao je u osam zemalja, uglavnom u Evropi.

„Ljudi jednostavno ne smatraju da američki politički sistem dobro funkcioniše. Smatraju da je Amerika zaista podijeljena po političkoj liniji", kaže Richard Wike, direktor istraživanja globalnih stavova u centru Pew.

Povjerenje u aktuelnog predsjednika da će uraditi ispravnu stvar u vezi sa globalnim pitanjima palo je od njegove prve godine na položaju predsjednika, ali je i dalje veće od povjerenja u njegovog rivala koji je tokom svog predsjedničkog mandata imalo relativno nizak globalni rejting. Bidenu se najmanje vjeruje kada je riječ o ratu Izraela i Hamasa, sa 57 odsto koji su naveli da nemaju povjerenja.

U prosjeku, 39 odsto u 34 zemlje navelo je da podržavaju način na koji Biden postupa prema ratu u Ukrajini, a najviši rejting po tom pitanju imao je u evropskim zemljama. U prosjeku, oko 40 procenata je imalo povjerenja u njegove poteze prema Kini.

Od petorice lidera o kojima su su se izjašnjavali ispitanici, francuski predsjednik Emmanuel Macron je imao najviši nivo povjerenja, ispred Bidena, dok se najmanje vjerovalo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Dok je povjerenje u Bidena palo u zemljama od Južnoafričke Republike do Izraela i Velike Britanije, bilo je postojano veće nego u Trumpa. Bivši američki predsjednik je najlošije ocjene imao u Evropi - više od 80 odsto u Francuskoj, Njemačkoj i Švedskoj nije imalo povjerenja u njega - i Latinskoj Americi.

U Africi, za koju Wike kaže da obično ima pozitivne stavove o američkim predsjednicima, Trump je imao neke od najboljih ocjena. Međutim, i u zemljama gdje je bilo veće povjerenje u Trumpa nego u Bidena, zabilježen je pad kada je riječ o bivšem predsjedniku. U Tunisu je na primjer samo 17 odsto imalo povjerenja u njega.

Ispitanici su imali veće povjerenje u Trumpa i u Mađarskoj. Trump je podržao Mađarsku i njenog autokratskog premijera Viktora Orbana, ali je samo 37 odsto ispitanika u toj zemlji navelo da vjeruje bivšem američkom predsjedniku, u poređenju sa 24 procenta koliko ima povjerenja u Bidena.

Prosječni nivo povjerenja, širom 34 zemlje, u Trumpovu sposobnost da uradi ispravnu stvar kada je riječ o svjetskim pitanjima bio je samo nešto viši od povjerenja u kineskog predsjednika Xi Jinpinga.

Orban: Mađarska neće blokirati odluke u NATO savezu o pružanju podrške Ukrajini

Hungary NATO
Hungary NATO

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i mađarski premijer Viktor Orban saglasili su se u srijedu u Budimpešti da ta zemlja "neće blokirati" Alijansu da više pomogne Ukrajinu u borbi protiv ruske invazije, ali i da ne doprinosi sredstvima i vojnicima u tim naporima.

"Ono što smo se premijer i ja danas dogovorili jeste da Mađarska neće blokirati druge saveznike da se dogovore o obećanju finansijske podrške Ukrajini i vodećoj ulozi NATO-a u koordinaciji podrške Ukrajini", rekao je Stoltenberg novinarima.

Orban je rekao da Mađarska neće blokirati odluke u NATO-u o pružanju podrške Ukrajini, dodajući da je Mađarska odana i posvećena članica NATO-a.

Generalni sekretar NATO-a rekao je da mađarska sredstva i osoblje neće biti korišteni za podršku Ukrajine.

Stoltenberg se sastao s Orbanom dok nastoji da dobije podršku uoči samita u Washingtonu sljedećeg mjeseca da Alijansa poveća svoju ulogu u pomaganju ukrajinskoj vojsci u ratu protiv ruskih invazionih snaga.

Očekuje se da će se na samitu u Washingtonu sljedećeg mjeseca američki predsjednik Joe Biden i drugi lideri članica NATO-a dogovoriti o novom sistemu za pružanje predvidljivije i dugoročnije pomoći u oblasti bezbjednosti i vojne obuke Ukrajini.

"Mađarska neće učestvovati u tim naporima NATO-a i ja prihvatam tu poziciju", rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg je rekao da su on i Orban "dogovorili modalitete za neučestvovanje Mađarske u podršci NATO-a Ukrajini".

"U isto vrijeme, premijer me je uvjerio da se Mađarska neće protiviti ovim naporima, omogućavajući drugim saveznicima da krenu naprijed, i potvrdio je da će Mađarska nastaviti da ispunjava svoje obaveze prema NATO-u u potpunosti", dodao je Stoltenberg.

Orban, vjerovatno najbliži saveznik Moskve u EU, uzdržan je u pogledu umiješanosti NATO-a u sukob i predložio je novu definiciju pozicije Budimpešte kako bi spriječio učešće mađarskih snaga u operacijama van teritorije članica NATO-a.

U izvještaju su korištene informacije AP-a, Reutersa i AFP-a.

IDF, Hamas i Palestinski džihad na UN-ovoj "crnoj listi" počinalaca koji povrijeđuju djecu

Arhiv - Palestinska djeca čekaju da prime obrok koji su pripremile humanitarne kuhinje usred nestašice hrane u Rafahu, na ugu Pojasa Gaze, 5. marta 2024.
Arhiv - Palestinska djeca čekaju da prime obrok koji su pripremile humanitarne kuhinje usred nestašice hrane u Rafahu, na ugu Pojasa Gaze, 5. marta 2024.

Generalni sekretar UN-a uvrstio je Izraelske odbrambene snage (IDF) i Hamas na godišnju "crnu listu" počinilaca koji nanose štetu djeci.

"Zaprepašten sam dramatičnim porastom i neviđenim razmjerama i intenzitetom teških prekršaja protiv djece u Pojasu Gaze, Izraelu i na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući istočni Jerusalim", rekao je Antonio Guterres u izvještaju koji je poslat članovima Vijeća sigurnosti UN-a u utorak, ali koji još nije objavljen.

Godišnji izveštaj Djeca i oružani sukobi imenuje i izlaže sramoti one koji regrutuju, ubijaju, sakate ili otimaju djecu, vrše seksualno nasilje nad njima, uskraćuju im humanitarnu pomoć ili napadaju škole i bolnice.

U izveštaju, do kojeg je došao Glas Amerike, Ujedinjene nacije navode da su potvrdile 8.009 teških prekršaja nad izraelskom i palestinskom djecom, ali je proces u toku i spor zbog sukoba. Od toga, 113 slučajeva je bilo protiv izraelske djece, a ostali su bili protiv palestinske djece u Izraelu i na palestinskim teritorijama.

U izvještaju se navodi da je većina dječjih žrtava u Gazi od 7. oktobra do kraja prošle godine uzrokovana "upotrebom eksplozivnog oružja u naseljenim područjima od strane izraelskih oružanih i bezbjednosnih snaga".

Arhiv - Palestinska djeca ranjena u izraelskom bombardovanju Pojasa Gaze bivaju zbrinuta u bolnici Al Aqsa, u Deir al Balahu, 9. juna 2024.
Arhiv - Palestinska djeca ranjena u izraelskom bombardovanju Pojasa Gaze bivaju zbrinuta u bolnici Al Aqsa, u Deir al Balahu, 9. juna 2024.

Pored Hamasa, naveden je i palestinski Islamski džihad. Obje grupe su prvi put stavljene na listu, optužene za ubistvo, sakaćenje i otmicu djece.

Izveštaj pokriva period od januara do decembra 2023. Hamas je 7. oktobra prošle godine napao Izrael, što je izazvalo rat koji je sada u devetom mjesecu. Izvještaj obuhvata samo žrtve prijavljene ili verifikovane tokom 2023.

Ovo je prvi put da su Izrael ili Hamas stavljeni na crnu listu izveštaja, uprkos ubistvu i sakaćenju stotina djece u najmanje tri prethodna rata u Gazi.

Izraelske oružane i bezbjednosne snage su na listi za ubijanje i sakaćenje djece i zbog napada na škole i bolnice.

"Uključivanje izraelskih snaga na 'listu srama' UN-a je davno zakasnilo i odražava ogromne dokaze o teškim kršenjima prava djece", rekla je Jo Becker, direktorica za zastupanje prava djece u Human Rights Watchu, mailom za Glas Amerike.

Izraelski zvaničnici izrazili su ogorčenje zbog stavljanja vojske njihove zemlje na listu, koja uključuje i talibane i terorističke grupe Al Kaida i Islamska država.

Portparol UN-a je prošle nedjelje rekao da je Izrael obaviješten o stavljanju vojske te zemlje na spisak. Izrael je odmah pokušao da krene u susret objavljivanju izvještaja, odbacivši ga kao dodatnu antiizraelsku akciju Ujedinjenih nacija.

"IDF je najmoralnija armija na svijetu. Nijedna obmanjujuća odluka UN-a to neće promeniti", rekao je u petak premijer Benjamin Netanjahu.

Trump sve glasnije prijeti da će se svetiti protivnicima ako pobijedi na izborima

Republikanski predsjednički kandidat Donald Trump na mitingu u Las Vegasu. (Foto: AP/John Locher)
Republikanski predsjednički kandidat Donald Trump na mitingu u Las Vegasu. (Foto: AP/John Locher)

Bivši predsjednik Donald Trump sve češće govori da namjerava da iskoristi položaj predsjednika da se sveti onima koje smatra političkim neprijateljima, ako na izborima u novembru osvoji još jedan mandat.

Trumpove najave o odmazdi nisu ništa novo. Od kako je ušao u politiku 2015. godine, često se žalio na nepravdu da bi motivisao svoje pristalice. U obraćanju okupljenima na prošlogodišnjoj konferenciji Konzervativne političke akcije, Trump je proglasio: "Vaš sam ratnik. Vaša sam pravda. I za one kojima je nanijeta šteta ili su izdani, vaša sam odmazda".

Međutim, nakon što je proglašen krivim po 34 tačke optužnice u sudu u New Yorku prošlog mjeseca - u slučaju u kojem mu još nije izrečena kazna - Trump ne obećava odmazdu u ime svojih pristalica, već kao reakciju na svoje sopstvene pravne poteškoće.

Tvrdnje o progonu

Bivši predsjednik tvrdi da su krivične optužnice protiv njega, podignute na federalnom i državnom nivou, rezultat sveobuhvatne zavjere da se spriječi da osvoji još jedan predsjednički mandat.

Za podizanje optužnica okrivljuje predsjednika Joea Bidena ili ponekad tajnu grupu ljudi za koje tvrdi da utiču na Bidena. To bi, kako kaže, opravdalo njegovu upotrebu federalnih ovlašćenja da ih krivično goni, ako bude u prilici.

U prošlonedeljnom intervjuu za Fox News, Trump je rekao: "Kada se završe ovi izbori, na osnovu onoga što su uradili, imao bih svako pravo da ih gonim, i to bi bilo lako zato što je riječ o Joeu Bidenu".

Krajem prošle nedjelje, kada je Trumpa intervjuisao psiholog Phil McGraw, ponovo se govorilo o istoj temi. McGraw, televizijski voditelj poznat pod imenom doktor Phil, pokušao je da ubijedi Trumpa da bi osveta protiv njegovih političkih protivnika bila prepreka njegovim drugim političkim prioritetima.

"Da, za osvetu je potrebno vrijeme. I ponekad, osveta može da bude opravdana. Znaš, ponekad može", rekao je Trump.

Saveznici ponavljaju Trumpove prijetnje

Trump je signalizirao da će jedan od njegovih prioriteta, ako bude ponovo izabran, biti da na položaje u administraciji postavi ljude koji su mu lojalni i spremni da rade ono što im kaže.

Tokom četvorogodišnjeg mandata u Bijeloj kući, često je bio nezadovoljan zvaničnicima koji su oklijevali da ispune zahtjeve kojima se krše postojeći principi, a ponekad i zakoni.

Neki Trumpovi saveznici, koji bi mogli da budu imenovani na položaje u Bijeloj kući tokom potencijalnog drugog mandata, već ponavljaju tvrdnje bivšeg predsjednika. Između ostalog pozivaju republikanske zvaničnike da iskoriste svoja ovlašćenja i gone Trumpove političke neprijatelje.

Stephen Miller, bivši Trumpov savjetnik koji će vjerovatno imati ulogu i tokom njegovog eventualnog drugog mandata, nedavno je za Fox News rekao: "Svaki aspekt politike i moći Republikanske stranke mora da se iskoristi da bi se borili sa marksizmom i pobijedili ove komuniste. Da li svaki republikanac (tužilac) sada pokreće istragu izborne prevare? Da li svaki odbor Predstavničkog doma, koji kontrolišu republikanci, sada koristi svoja ovlašćenja da poziva na obavezna svjedočenja? Da li svaki republikanac sada započinje svaku istragu?"

Bivši savjetnik u Bijeloj kući za vrijeme Trumpa Steve Bannon također je pozvao republikance da počnu da targetiraju demokrate i najavljuje da će ta kampanja samo biti ubrzana ako Trump bude položio zakletvu za predsjednika u januaru 2025. godine.

"Dan odluke je 5. novembar ove godine. Dan odgovornosti počinje popodne 20. januara nakon što Donald John Trump položi ruku na Bibliju i krenemo da radimo", rekao je Bannon tokom nedavnog podkasta.

Odgovor demokrata

Biden često kritikuje Trumpove najave da će se svetiti, ali nije mnogo govorio o posljedicama nedavne presude u New Yorku.

Međutim, u nedavnom intervjuu za ABC News, kritikovao je svog prethodnika zato što napada pravosuđe kao korumpirano i pozvao ga da prihvati presudu.

Potpredsjednica SAD Kamala Harris (Foto: SAUL LOEB / AFP)
Potpredsjednica SAD Kamala Harris (Foto: SAUL LOEB / AFP)

“Prestani da podrivaš vladavinu prava, institucije. To je cijeli Trumpov napor. Pokušaj da to podrije. Imao je fer suđenje. Porota je donijela odluku kao u svim slučajevima i to bi trebalo da se poštuje", rekao je Biden.

U govoru u Michiganu tokom vikenda, potpredsjednica SAD Kamala Harris otišla je korak dalje i Trumpa optužila da "širi laži da naša administracija kontroliše slučaj, kada svi znaju da je riječ o krivičnom gonjenju na državnom nivou".

"I kaže da će iskoristiti drugi mandat za osvetu. Jednostavno rečeno, Donald Trump misli da je iznad zakona. To bi trebalo da diskvalifikuje bilo koga ko želi da bude predsjednik SAD-a", istakla je Harris.

Obećanja bez presedana

Politički naučnik James A. Morone, profesor na Univerzitetu Brown, kaže za Glas Amerike da su Trumpova eksplicitna obećanja da će koristiti federalnu vladu da krivično goni svoje političke neprijatelje bez presedana u historiji zemlje.

"Stvarno je to bez presedana za jednog predsjednika. Istorijski presedani su zapravo suprotni tome", ističe Morone.

Čak i poslije Građanskog rata, kako navodi Morone, nisu se krivično gonili istaknuti zvaničnici i vojni oficiri Konfederacije. Bivši predsjednik Konfederacije Jefferson Davis je uhapšen i optužen za izdaju, ali se na kraju odustalo od tih optužbi, što mu je omogućilo da se vrati privatnom životu.

Morone ocjenjuje da Trumpova retorika naročito zabrinjava, zato što se šalje poruka aktuelnim i budućim zvaničnicima koji će možda osjetiti potrebu da iskažu lojalnost prema bivšem predsjedniku.

"Svaki put kada se obrati ili da intervju i poruči da osveta dolazi i da osveta može biti dobra, oni (zvaničnici) će početi da razmišljaju o načinima kako da se postave kao Trumpovi ratnici. Možete da zamislite kako bi to dovelo do stvarne štete", rekao je Morone.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG