Linkovi

Najnovije

Trump danas potpisuje uredbu koja donekle reformiše policiju

Predsjednik SAD Donald Trump
Predsjednik SAD Donald Trump

Predsjednik SAD Donald Trump trebalo bi da u utorak potpiše uredbu o nekim reformama policije, čiji je cilj, prema riječima višeg zvaničnika administracije, da se "ulaže više i podstakne dobra praksu".

Tokom brifinga za novinare u ponedjeljak, pred potpisivanje, viši zvaničnik administracije rekao je da će glavni dio biti stvaranje sertifikovanih tijela za treniranje policajaca u tehnikama deeskalacije i standarda upotreba sile.

"Mi koristimo svoju mogućnost da izvršimo diskrecione donacije i damo prioritet onim odjeljenjima policije kojima je potrebno vreme kako bi dobili odobrenja", rekao je zvaničnik.

Drugi dio trebalo bi da pogura na stvaranje takozvanih službi za zajednički odgovor, sistema u kome bi policajci u paru sa socijalnim radnicima odgovarali na pozive koji nisu povezani sa nasiljem, posebno one koji su u vezi sa zabrinutošću po pitanju mentalnog zdravlja i upotrebu droge.

U Kongresu traju i drugi detaljni postupci preispitivanja pitanja koja se tiču policije.

Sve glasniji zahtjevi za zakonskim prijedlogom o reformi policije na nivou cijelih Sjedinjenih Država
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Kongresni Komitet za pravosuđe organizuje saslušanje u utorak uz svjedočenja pripadnika snaga reda i zvaničnika organizacija za zaštitu ljudskih prava.

Republikanska većina u komitetu priprema paket predloga, koji uključuju i zabranu gušenja i povećanje upotrebe kamera na tijelima policajaca.

Lider većine u Senatu, Mitchell McConnell​, nazvao je zakone "ozbiljnim prijedlozima za reformu sprovođenja zakona".

Lider manjine u Senatu, Chuck Schumer​, rekao je da napori republikanaca nisu otišli dovoljno daleko i da je "sada vrijeme da se potraže smjele i ospežne promjene".

Predstavnički dom, predvođen demokratama, trebalo bi da glasa kasnije ovog mjeseca o svom sopstvenom paketu, koji uključuje rješenja koja bi učinila lakšim podnošenje građanskih tužbi protiv policajaca koji krše nečija prava.

Bijela kuća je signalirizrala da predsjednik Trump ne bi podržao okončanje onoga što je poznato kao doktrina kvalifikovanog imuniteta.

Prijedlozi za reformu policije dolaze nakon tronedjeljnjih protesta širom zemlje obnovljenih zbog smrti Georgea Floyda, Afroamerikanca, prilikom policijskog privođenja u Minneapolisu, Minnesota, nakon što je policajac klečao na njegovom vratu gotovo devet minuta.

Floydov posljednji slučaj izazvao je gnev zbog policijske upotrebe sile, pogotovo protiv Afroamerikanaca. Prošlog petka policija je usmrtila i Raysharda Brooksa u Atlanti.

See all News Updates of the Day

Izrael u posljednji tren upozorio SAD o napadu na Iran, kaže italijanski ministar vanjskih poslova

Ministar vanjskih poslova Italije Antonio Tajani
Ministar vanjskih poslova Italije Antonio Tajani

Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, domaćin ministarskog sastanka Grupe 7 u Capriju u Italiji, rekao je u petak da je Izrael obavijestio SAD "u zadnji čas" o napadu.

Obraćajući se novinarima na brifingu u petak nakon sastanaka G-7 u Capriju u Italiji, od američkog državnog sekretara Antonija Blinkena više puta je zatražen komentar, ali je on to odbio.

"Sjedinjene Države nisu bile uključene ni u jednu ofanzivnu operaciju", rekao je Blinken u odgovoru. "Ono na šta smo fokusirani, na šta je fokusiran G-7, i opet se to odražava u našoj izjavi i u našem razgovoru, jeste naš rad na deeskalaciji."

Iran je rano u petak ispalio protivzračnu odbranu iz velike zračne baze i nuklearne lokacije u blizini centralnog iranskog grada Isfahana nakon što je uočio bespilotne letjelice.

Bio je to dio očiglednog izraelskog napada kao odmazde za napad Teherana dronom i projektilima na zemlju prošlog vikenda.

Upitan da opiše trenutni američko-izraelski odnos, Blinken je rekao da Izrael sam donosi odluke i da su Sjedinjene Države predane njegovoj sigurnosti.

"Predani smo pomoći Izraelu da se odbrani i prema potrebi sudjelujemo u njegovoj odbrani, kao što ste vidjeli prije samo nekoliko dana", rekao je Blinken, misleći na akciju SAD-a i saveznika da pomognu Izraelu u odbijanju iranskih bespilotnih letjelica i raketa tokom vikenda.

Tajani je rekao da su svi partneri G7 u petak razmijenili informacije o onome što znaju o događanjima u Iranu.

"G7 je radio i radit će na deeskalaciji", rekao je Tajani na završnoj konferenciji za medije.

Glasnogovornik generalnog sekretara UN-a Antonio Guterres, Stephane Dujarric, rekao je da je šef UN-a "ponavljao da je krajnje vrijeme da se zaustavi opasan ciklus odmazde na Bliskom istoku".

"Generalni sekretar osuđuje svaki čin odmazde i apeluje na međunarodnu zajednicu da zajedno radi na sprečavanju bilo kakvog daljeg razvoja koji bi mogao dovesti do razornih posljedica za cijeli region i šire", navodi se u saopštenju.

U saopštenju nakon trodnevnog sastanka zemalja G7, ministri Britanije, Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana i Sjedinjenih Država pozvali su strane "da spriječe daljnju eskalaciju".

Grupa je također upozorila Iran da ne prenosi balističke projektile i srodnu tehnologiju Rusiji.

O ratu u Gazi, grupa je pozvala Hamas da oslobodi taoce i podsjetila Izrael da poštuje međunarodno i humanitarno pravo.

Navodi se da se zemlje G7 i dalje protive "vojnoj operaciji punog opsega u Rafahu koja bi imala katastrofalne posljedice na civilno stanovništvo", te su pozvale na povećanje protoka pomoći u Gazu.

Direktor CIA-e: Kijev bi mogao da izgubi rat bez pomoći SAD

Ukrajinski vojnici, pripadnici 65. brigade, pripremaju tenk za sljedeću operaciju u odbrani pozicija na frontu u oblasti Zaporožja, Ukrajina, 18. aprila 2024.
Ukrajinski vojnici, pripadnici 65. brigade, pripremaju tenk za sljedeću operaciju u odbrani pozicija na frontu u oblasti Zaporožja, Ukrajina, 18. aprila 2024.

Direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) upozorio je da postoji "stvarni rizik da bi Ukrajinci mogli da izgube na bojnom polju do kraja 2024. godine", u ratu protiv Rusije.

Govoreći u Dallasu u Predsjedničkom centru George W. Bush William Burns, rekao je da Ukrajini "ponestaje municije i da nam ponestaje vremena da im pomognemo".

On je iznio kritiku na račun američkih zakonodavaca koji zadržavaju dodatnu pomoć Ukrajini.

"Uz dodatnu pomoć američkog Kongresa, mislim da Ukrajinci mogu da se održe na bojnom polju 2024. i da nastave da prave štetu" na Krimu i protiv Crnomorske flote, rekao je direktor CIA.

Bez pomoći, rekao je Burns, "slika je mnogo strašnija".

Raketni napad na Dnjepar, ranjeni civili

Ukrajina je u petak oborila ruski strateški bombarder 300 kilometara od svoje granice nakon što je taj borbeni avion učestvovao u vazdušnom udaru velikog dometa u kojem je poginulo najmanje osam ljudi, uključujući dvoje djece, u centralnom Dnjepropetrovskom regionu, saopštio je Kijev.

Rakete su u ranim satima pale na grad Dnjepar i okolinu, oštetivši stambene zgrade, glavnu željezničku stanicu i povrijedivši najmanje 28 civila, rekli su regionalni zvaničnici.

Rusija je posljednjih nedjelja pojačala dalekometne vazdušne napade na energetski sistem Ukrajine i druge ciljeve, pojačavajući pritisak na Kijev daleko iza linija fronta gdje ruske snage polako napreduju na istoku.

Predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je saveznike Kijeva da hitno isporuče sredstva za protivvazdušnu odbrane, jer ukrajinske zalihe ponestaju zbog usporavanja vitalne zapadne vojne pomoći.

"Rusija mora da odgovara za svoj teror, i svaki projektil, svaki (dron iranske proizvodnje) Šahed mora biti oboren", rekao je on. "Svijet to može da garantuje, a naši partneri imaju potrebne sposobnosti."

Prvi put od početka invazije, komandant kijevskih vazdušnih snaga i vojna špijunska agencija saopštili su da su oborili ruski strateški bombarder Tu-22M3 koji je ispalio projektile na Ukrajinu tokom noćnog napada.

Borbeni avion je, kako su rekli, letio u ruskom vazdušnom prostoru 300 kilometara daleko od ukrajinske granice.

Jedan obavještajni izvor rekao je Reutersu da je Kijev za napad koristio modifikovanu raketu protivvazdušne odbrane S-200, ali nije rekao odakle je ispaljena. S-200 je raketni sistem zemlja-vazduh dugog dometa iz sovjetskog doba.

Nepotvrđeni snimci na društvenim mrežama prikazuju ratni avion sa zapaljenim repom kako se spiralno kreće prema zemlji.

Rusko ministarstvo odbrane potvrdilo je da se bombarder srušio u ruskom južnom Stavropoljskom regionu, stotinama kilometara od teritorije pod kontrolom Ukrajine, dok se vraćao u bazu nakon što je izvršio borbenu misiju.

Međutim, navodi se da je nesreću uzrokovao tehnički kvar.

Četiri člana posade ruskih vazduhoplovnih snaga katapultirala su se iz borbenog aviona; dvojica su spašeni, jedan je poginuo, a za četvrtog je u toku akcija spašavanja, rekao je ruski regionalni guverner.

"Pakao" u Dnjepropetrovskoj oblasti

Ukrajinske vazduhoplovne snage saopštile su da su tokom noćnog napada oborile 15 projektila, uključujući dvije krstareće rakete Kh-22 i 14 dronova.

Guverner Dnjepropetrovske oblasti Sergej Lisak rekao je da je protivvazdušna odbrana oborila 11 od 16 projektila i devet od 10 dronova koji su napali region.

Premijer Denis Šmihal saopštio je da je osam ljudi poginulo. Ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba rekao je da su ubijena 14-godišnja djevojčica i osmogodišnji dječak.

Petospratna stambena zgrada u gradu Dnjepru je teško oštećena, a vatrogasci su se rano ujutru borili da ugase požar na licu mjesta.

"Dnjepropetrovska oblast je preživjela pakao. Ali koga Rusi žele da razbiju svojim projektilima? Niko ne može da se ujedini oko zajedničke tragedije kao što to čine Ukrajinci", rekao je guverner Lisak.

Rusija poriče da je ciljala civile tokom vazdušnih napada i saopštava da je energetski sistem legitimna meta, ali stotine civila su ubijene tokom vazdušnih udara.

Zelenski je rekao da rusku propagandu "neizbježno prati, u najmanju ruku, destabilizacija i, u najgorem slučaju, pokušaj okupacije". On je rekao da će Ukrajina i njeni partneri "raditi zajedno" na suprotstavljanju bilo kakvom ruskom uticaju i kako bi se nosili sa bilo kakvim tehnološkim izazovima.

U izvještaju su korišteni materijali agencija Reuters, AP i AFP.
update

Izrael izveo vazdušni napad na Iran, izvještavaju mediji, pozivajući se na izraelske i američke zvaničnike

ISRAEL with Tel Aviv locator, and IRAN with Tehran locator, highlighted on Middle East map, partial graphic
ISRAEL with Tel Aviv locator, and IRAN with Tehran locator, highlighted on Middle East map, partial graphic

Izrael je izveo zračni napad na Iran u petak prije zore po lokalnom vremenu, javljaju američki mediji pozivajući se na neimenovane izraelske i američke zvaničnike.

New York Times i Washington Post su citirali izraelske zvaničnike koji su rekli da je Izrael izveo zračni napad na Iran. Brojni mediji citirali su američke zvaničnike koji su rekli da je riječ o raketnom udaru.

Reakcije u Iranu u petak su blage, u medijskim izvještajima o incidentu ne pominje se Izrael, a državna televizija je objavila izjave analitičara i stručnjaka koji su davali prezrive ocjene u pogledu razmjera napada.

Visoki iranski zvaničnik rekao je novinskoj agenciji Reuters da "Iran nema plan za trenutnu odmazdu protiv Izraela", nekoliko sati nakon napada.

Dva američka zvaničnika izjavila su medijima da je napad došao iz Izraela, ali Izrael do sada nije preuzeo odgovornost.

Lokacija ili cilj očiglednog izraelskog napada nije odmah identificiran.

Otprilike sat vremena nakon što su se pojavili izvještaji, portparol izraelske vojske s kojim je kontaktirao Glas Amerike rekao je da nema komentara "u ovom trenutku".

Također nije bilo trenutnog javnog komentara Bidenove administracije o incidentu u Iranu.

Iranske državne novinske agencije IRNA i Fars rekle su da je protivzračna odbrana Islamske republike aktivirana u blizini centralnog grada Isfahana kao odgovor na projektil. Oni su također izvijestili da su se eksplozije čule na istočnoj periferiji grada, ali nisu precizirali da li su eksplozije bile od presretanja ili udara na tlo.

Direktor iranske svemirske agencije rekao je da su snage protivvazdušne odbrane oborile nekoliko dronova.

Iranski državni mediji brzo su pokušali umanjiti incident, rekavši da su nuklearna postrojenja u Isfahanu sigurna. Također su rekli da su se operacije na međunarodnom aerodromu Imam Homeini u Teheranu i domaćem aerodromu Mehrabad vratile u normalu u petak, nekoliko sati nakon što su letovi bili obustavljeni.

Izrael je upozorio Iran da će uzvratiti za iranski zračni napad na izraelsku teritoriju prošle nedjelje koji je uključivao stotine dronova i projektila. Izrael je rekao da je presreo gotovo sve projektile uz pomoć koalicije zapadnih saveznika i arapskih partnera.

Iran je zauzvrat upozorio da će svaki izraelski uzvratni udar naići na brži i oštriji odgovor.

SAD i druge zapadne sile pozvale su izraelsku vladu da izbjegne eskalaciju sukoba u razmatranju svog sljedećeg poteza. Američki zvaničnici rekli su da ne namjeravaju da se američke snage pridruže bilo kakvoj izraelskoj akciji odmazde.

Ahmed Fouad Alkhatib, sigurnosni analitičar za Bliski istok u Atlantskom vijeću, rekao je za Glas Amerike da je Bidenova administracija razumjela potrebu Izraela da izvrši odmazdu kako bi "sačuvali obraz" za nedjeljni iranski napad.

"Svaki izraelski udar zahtijevat će američko uključivanje, saradnju i konačnu podršku, što dovodi u sumnju tačnost tvrdnji Bidenove administracije da neće biti uključena u izraelsku odmazdu", rekao je Alkhatib.

Šefica biroa Bijele kuće Glasa Amerike Patsy Widakuswara i kurdske i perzijske službe Glasa Amerike doprinijele su ovom izvještaju. Neke informacije stigle su od Reutersa.

RS: Usvojen entitetski izborni zakon, kao i zakoni o referendumu i imunitetu

Arhiv - Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, Banja Luka, 28. mart 2024.
Arhiv - Sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, Banja Luka, 28. mart 2024.

Poslanici vladajuće većine u Narodnoj skupštini RS usvojili su tokom noći sa 18. na 19. april i Prijedlog izbornog zakona RS kojim se u tom entitetu prisvajaju državne nadležnosti u oblasti izbora. Usvojen je sa 51 glasom za, 11 protiv i četiri suzdržana glasa.

U tekstu Zakona definisano je da entitetska izborna komisija preuzima zakonsku ulogu državne Centralne izborne komisije BiH u organizovanju lokalnih izbora u tom bh. entitetu, ali i opštih izbora za predsjednika i potpredsjednike RS, te entitetski parlament.

Entiteti u BiH nisu od završetka rata 1995. godine nikada imali nadležnost nad provođenjem izbora u zemlji, niti se entitetska nadležnost nad izborima spominje u Ustavu BiH.

Opozicione partije u RS odbile su da podrže Izborni zakon RS, navodeći kako bi provođenje izbora po entitetskom zakonu bilo kršenje Dejtonskog sporazuma i pod "potpunom kontrolom" vladajuće koalicije okupljene oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata čiji je lider Milorad Dodik.

Šef poslaničkog kluba Srpske demokratske stranke (SDS) Vukota Govedarica ukazao je, tokom rasprave, na činjenicu da je Aneksom 3 Dejtonskog mirovnog sporazuma definisano formiranje stalne izborne komisije koja će biti zadužena za sprovođenje budućih izbora u Bosni i Hercegovini.

"Ovaj Zakon vi nećete nikad primijeniti. Ne postoje ni tehničke mogućnosti da Izborni zakon RS bude primijenjen za izbore ove godine. Dok prođe zakonodavnu proceduru, kao i formiranje Izborne komisije RS, izbori po ovom zakonu ne mogu biti raspisani prije avgusta. A Centralna izborna komisija BiH će 6. maja raspisati lokalne izbore koji će biti održani 6. oktobra", rekao je Govedarica.

A Dragomir Vasić, poslanik SDS-a mišljenja je da se zakon u RS donosi da bi se obezbijedila bolja pozicija kod izmjena Izbornog zakona BiH. Na sastanku stranaka državne koalicije u Istočnom Sarajevu 17. aprila, postignut je dogovor da se pokuša u narednih sedam dana usvojiti izmijenjeni Izborni zakon BiH.

"Plan vam je da rušite ovaj Zakon (RS) ukoliko se u Sarajevu ipak postigne neki dogovor oko Izbornog zakona BiH. Time ćete pokazati neozbiljnost u dva pravca, da donosimo sami zakon i da ga rušimo, a istovremeno ako izbori budu po izmijenjenom Izbornom zakonu BiH, da sve ovo nije bilo neophodno da se konopac zateže do granice pucanja", rekao je Vasić

Nacrt izbornog zakona RS, usvojen je krajem marta, nakon čega su predstavnici međunarodne zajednice rad na usvajanju ovog zakona ocijenili kao "direktan napad na državnu strukturu BiH".

Iz CIK-a je, takođe, ranije saopšteno da su jedino oni nadležni za održavanje izbora u BiH.

Sve izbore od donošenja Izbornog zakona BiH 2001. do danas, organizovao je CIK, a izbore prije toga je organizovala Privremena izborna komisija, uspostavljena Dejtonskim sporazumom.

Lokalni izbori u BiH, na kojima se biraju gradonačelnici, načelnici opština i lokalni parlamenti, nisu još zakazani, ali zakon predviđa da bi oni trebalo da budu održani 6. oktobra.

Vlasti RS su pokrenule proceduru usvajanja ovog zakona nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, kojeg vlasti u RS ne priznaju, nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona BiH, šest mjeseci prije lokalnih izbora zakazanih za oktobar.

Izmjene, pored ostalog, podrazumijevaju i profesionalizaciju biračkih odbora i biometrijsku identifikaciju birača, te druge izmjene kako bi se smanjila mogućnost izbornih manipulacija.

O zakonima o imunitetu i referendumu

Usvojen je i Prijedlog zakona o referendumu i građanskoj inicijativi RS, a nakon toga i Prijedlog zakona o imunitetu Republike Srpske, koji su usvojeni u formi nacrta u decembru prošle godine.

Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi, koji je donesen na prijedlog vladajućih stranaka predvođenih SNSD-om, predviđa da će za uspješnost referenduma biti potrebna većina izašlih glasača, a ne većina ukupnog broja glasača upisanih u birački spisak kako to predvođa važeći zakon.

Poslanik SNSD-a Srđan Mazalica, u ime predlagača je istakao da je predviđeno da referendum sprovode Izborna komisija RS i gradske, odnosno opštinske izborne komisije.

Dodao je da je novina ovog zakona i glasački spisak, koji se formira, vodi i koristi za potrebe organizacije i sprovođenja republičkog i lokalnog referenduma.

"Pored toga, postupak izjašnjavanja građana na referendumu je detaljno je propisan, čime će se otkloniti manjkavosti u postupku, uočene u sprovođenju zakona. Na kraju, ovim zakonom propisane su i kaznene odredbe koje važeći zakon ne sadrži, a doprinijeće prevenciji izvršenja prekršaja prilikom sprovođenja referenduma", rekao je Mazalica.

Tekst zakona o imunitetu predviđa da će zvaničnici u RS biti zaštićeni od nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Entitetski parlament je u junu izglasao zakon, po kojem se odluke visokog predstavnika u BiH neće primjenjivati u RS.

Inače, odluke visokog predstavnika u BiH su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Skupštine RS Nenad Stevandić rekao je obrazlažući ovaj ovaj Zakon da on predviđa da predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske i članovi Vlade, te poslanici entitetskog Parlamenta i delegati Vijeća naroda RS neće biti krivično ili građanski odgovorni za postupke izvršene u okviru njihovih dužnosti za vrijeme trajanja mandata i nakon što prestane.

U obrazloženju Zakona se ističe kako se pozivanje na imunitet ne može smatrati opštom preprekom za krivično gonjenje ili pokretanje parničnog postupka.

Desničarski lideri u Evropi pozivaju na obustavu pomoći Ukrajini

Mađarski premijer Viktor Orban (Foto: Szilard Koszticsak/MTI via AP)
Mađarski premijer Viktor Orban (Foto: Szilard Koszticsak/MTI via AP)

Desničarski političari u Evropi pozvali su da se prekine zapadna podrška Ukrajini u ratu protiv Rusije, nakon što su se stotine ljudi ove nedjelje okupile u Briselu na Konferenciji o evropskom nacionalnom konzervativizmu, koja je završena u srijedu.

Pokušaj gradonačelnika Brisela da prekine konferenciju iz bezbjednosnih razloga samo je izazvao optužbe da je napadnuto pravo na slobodu govora.

Orbanov govor

Mađarski premijer Viktor Orban bio je u vrhu liste govornika na tom događaju. U njegovom fokusu su poznati neprijatelji: Evropska unija, imigracija i multikulturalizam.

„Mislim da države imaju pravo da odlučuju o svojoj budućnosti. Dakle, ako bi neko hteo da pokuša da stvori mješovito društvo, hrišćansko sa muslimanskim i liberalnom idejom da će ishod biti nešto dobro, neka uradi to, to je tvoja sudbina, tvoja budućnost, ali nemojte nas prisiljavati na to”, rekao je Orban na konferenciji.

„Mislimo da mješavina dvije civilizacije neće rezultirati dobrim stvarima", dodao je Orban.

Pomoć Ukrajini

Samo nekoliko sati prije nego što je prisustvovao specijalnom sastanku šefova država EU na obližnjem Evropskom savjetu, mađarski lider je kritikovao podršku Zapada Ukrajini u borbi protiv Rusije i rekao da će njegova zemlja održavati veze sa Moskvom.

„Ukrajina je sada samo protektorat Zapada. Dakle, bez novca i oružja od Evropske unije i Sjedinjenih Država, Ukrajina kao država bi prestala da postoji”, rekao je Orban, u velikoj mjeri ponavljajući stavove Kremlja. „Dakle, to više nije suverena država.”

„Priručnik desnice”

Orban je postao glavni lider evropske desnice, smatra Georgios Samaras, politički analitičar i stručnjak za evropsku krajnju desnicu na Kings koledžu u Londonu.

„Viktor Orban možda može biti jedini lider koji ujedinjuje krajnju desnicu, jer desničarske snage i centralne desničarske snage slijede njega, pošto je veoma uspješan u nametanju autoritarne prakse i autoritarnog režima u svojoj zemlji. Vjerujem da krajnja desnica upravo pokušava da koristi istu taktiku”, rekao je Samaras za Glas Amerike.

„Ovdje leži opasnost od krajnje desnice. Ali to je uvijek bilo prisutno, a sada ga otvoreno normalizuju elite koje su spremne da sarađuju sa takvim političkim akterima i entitetima kako bi upravljali i vjerovatno zloupotrebljavali demokratske institucije”, dodaje Samaras.

EU izbori

Uprkos jakim kritikama i evropskih i američkih saveznika, Orban poriče zauzimanje demokratskih institucija u Mađarskoj. Konzervativna konferencija održana je uoči izbora za Evropski parlament zakazanih za jun.

„Ovo je konsolidacija različitih manifesta u jedan. Obično kada se ove konferencije održe, oni pokušavaju da se dogovore oko ideoloških ciljeva za narednih nekoliko godina”, rekao je Samaras.

Policijska akcija

Konferencija je zamalo otkazana kada je belgijska policija blokirala pristup mjestu održavanja u utorak nakon što je gradonačelnik Emir Kir izdao naredbu da se prekine zbog straha za javnu bezbednost.

Hitnom presudom suda u utorak uveče, međutim, poništen je nalog gradonačelnika. Nigel Farage, bivši član Evropskog parlamenta i borac za izlazak Britanije iz EU, koji je govorio na konferenciji, rekao je da su postupci gradonačelnika primjer onoga što ljevičari zovu „kulturom otkazivanja”.

„Vidimo da ovdje, u Briselu, domu globalizma, legalno razmišljanje ljudi koji će pobijediti na nacionalnim izborima više nije prihvatljivo, jer ako se ne slažete sa sve ujedinjenijom unijom, mora da ste loš momak”, rekao je Farage.

Pokušaje da se konferencija zatvori, kritikovali su političari iz cijelog spektra, uključujući belgijskog premijera Alexadera De Croa, koji je taj potez opisao kao neprihvatljiv.

Ankete pokazuju da bi stranke desnog centra i krajnje desnice mogle da dobiju mandate na evropskim izborima u junu. Istraživanje EU objavljeno ove nedjelje navodi da su ruska invazija na Ukrajinu, kao i evropska odbrana i bezbjednost, visoko na listi prioriteta birača.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG