Najnovije
Prva predsjednička debata 29. septembra
Sada kada su okončane predsjedničke konvencije, naredni ključni dan u kampanji u trci za kabinet predsjednika Sjedinjenih Država je utorak, 29. septembar, dan kada će biti održana prva debata predsjedničkih kandidata.
Republikanski predsjednik Donald Trump i njegov demokratski rival, bivši potpredsjednik Joe Biden, proveli su nedjelju nakon svojih konvencija iznoseći svoje argumente u nekim državama SAD koje su ključne za pobjedu na izborima - Wisconsinu, Pennsylvaniji i Sjevernoj Carolini.
"Mislim da možemo očekivati da vidimo burnu raspravu između dva predsjednička kandidata", rekla je Jennifer Mercieca, profesorica komunikacija na Teksaškom A&M univerzitetu: "Obojica kandidata su borci".
Ona kaže da najave Trumpovog debatnog stila mogu biti pronađene u onome kako je opisao svoju kampanju 2016, kao "kontraudarac".
"On regularno koristi svoj ad hominem napad, kojim napada osobe umjesto njihove argumente. I on nema stida da to radi, da se ruga ljudima i ismijava ih tokom debate. On je to radio 2016.", rekla je Mercieca, dodajući da istorija Bidenovog debatovanja pokazuje da će on držati svoje pozicije.
"Ono što smo vidjeli 2012. u njegovoj potpredsjedničkoj debati je bilo slično, mislim, Trumpovom stilu. On (Biden) je na neki način malo ismijavao svoje oponente. Smijao im se (Paulu Ryanu), znate, na nekin način u lice", rekla je profesorica. "Ne mislim da će (Biden) ići u ekstrem kao što Donald Trump to radi u smislu ismijavanja svojih protivnika ili prijeteći im. Ali, znate, on je definitivno spooban da drži svoju poziciju i ne dozvoli sebi da bude zastrašen".
Format debate
Od prve predsjedničke debate 1960. godine i nakon njihove obnove 1976. godine, format je generalno ostao isti - kandidati odgovaraju na pitanja moderatora debate.
"Ono što je to zapravo jeste zajednička konferencija za štampu koju dijele. Znate, konferencija za štampu sa kratkim odgovorima naprijed i nazad, dok se zadržavaju na svojim porukama", rekao je John Koch, direktor debate na Vanderbilt univerzitetu.
On je predložio drugačiji format, koji bi uključivao da eksperti postavljaju pitanja umjesto moderator i posmatranje kandidata kako se nose sa temom.
"Rasprava bi započela sa: Evo problema ili situacije. Imate 30 minuta ili šta god drugo za sastanak sa svojim konsultantima i savjetnicima, a zatim želimo da se vratite sa stavom i objasnite svoj stav. Drugi kandidati će objasniti svoj stav. A onda ćemo voditi raspravu o tome kako ste došli do te odluke, a zatim i o kvalitetu tih odluka, jer ono što zaista želimo od predsjednika je neko ko može, u krizi ili kada se neko pitanje postavi, sretne sa svojim konsultantima ili savjetnicima, da donese odluku i da je onda može braniti", objasnio je Koch.
"Zapravo je informativno gledati oba kandidata kako kontriraju jedan drugom. Dakle, da čuju kako govore, ton koji koriste, ali i da čuju o njihovim politikama", rekla je Mercieca. "Omogućava im da direktno optužuju jedni druge za činjenje stvari. Takođe im omogućava pobijanje kako bi se mogli braniti".
Da li debate donose promjenu stavova?
Godine 2016., procjenjuje se da je 84 miliona Amerikanaca gledalo prvu debatu između tadašnjeg republikanskog kandidata Donalda Trumpa i demokratske kandidatkinje Hillary Clinton. Visoko interesovanje za izbore 2020. moglo bi da postavi novi rekord, ali da li će mijenjati stavove glasača je upitno.
"Mnogo istraživanja o predsjedničkim debatama pokazalo je da to na neki način ljudima omogućava da se identifikuju sa kandidatom s kojim se već identifikuju i nekako im omogućava da vide ko dijeli njihove stavove", rekao je Koch. "Nema puno dokaza da sami po sebi predsjedničke debate mijenjaju mišljenja".
Prema istražianjima, 10 odsto glasača 2016. godine odlučilo je kako će glasati tokom ili malo poslije debate. Mercieca kaže da je "šteta" što je politička polarizacija u Americi postala tako loša:
"Zaista mislim da će, znate, ove debate imati neku vrstu uticaja kao što bi trebalo, da će slušaoci sami od sebe imati odgovornost da ih slušaju otvorenog uma".
See all News Updates of the Day
Rumunjska proglasila epidemiju ospica
Rumunjsko Ministarstvo zdravstva proglasilo je epidemiju ospica (morbile) na nacionalnoj razini usred alarmantnog porasta slučajeva u cijeloj zemlji.
"Ministarstvo proglašava nacionalnu epidemiju kako bi se omogućilo cijepljenje djece između 9 i 11 mjeseci i starije djece koja još nisu cijepljena", navodi se u priopćenju od 5. decembra, dodajući da je ukupno gotovo 2000 novih slučajeva u 29 od 41 okruga u Rumunjskoj.
Rumunjska bilježi kontinuirani pad broja djece cijepljene protiv ospica potaknut kampanjama protiv cijepljenja na društvenim mrežama.
Kao izuzetno zarazna bolest, ospice ili rubeola zahtijevaju stopu vakcinacije od oko 95 posto kako bi postigao kolektivni imunitet - odnosno tačka u kojoj bolest neće slobodno cirkulirati populacijom.
Godine 1978., nakon što je prva doza vakcina protiv ospica uvedena u Rumunjskoj, 540 od svakih 100.000 ljudi oboljelo je od ospica.
Na kraju 1999. godine, vakcinacija djece dosegla je 96 posto, a incidencija u Rumunjskoj smanjena je na 0,16 na 100.000 ljudi – ogromno postignuće po svim standardima.
Ali tada je stopa vakcinacije protiv ospica počela padati.
Do 2017. smanjila se na 86 posto stanovništva za prvu dozu, 75 posto za drugu, a Rumunjska je bila na pragu višegodišnje epidemije, s velikim dijelom Europe.
U 2018. bilo je 83.540 slučajeva ospica diljem Europe, u usporedbi s 5.273 samo dvije godine prije.
Sud BiH prihvatio zahtjev Dodikove odbrane o odgodi početka glavnog pretresa
Sud Bosne i Hercegovine je prihvatio zahtjev odbrane Milorada Dodika koja je zatražila odgodu početka glavnog pretresa 6. decembra dok Apelaciono odjeljenje suda ne riješi njihov zahtjev da se suđenje premjesti iz Sarajeva u Banjaluku.
Novi termin glavnog pretresa je najavljen za 20. decembar.
Dodikova odbrana je zahtjev podnijela 4. decembra.
Dodik nije želio da odgovara na pitanja sudije i odbio je da ustane na zahtjev sudije.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je optužilo Dodika i Lukića za krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH", a sud je optužnicu potvrdio 11. septembra.
Skupština Republike Srpske, u kojoj većinu ima Dodikov Savez nezavisnih socijeldemokrata (SNSD), je izglasala dva zakona u junu ove godine. Zakoni su propisivali da se na teritoriji ovog entiteta neće izvršavati odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, niti u entitetskom služenom glasniku objavljivati odluke Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR).
Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), je 1. jula poništio oba donesena zakona, dok je zakonodavna procedura još trajala. Istog dana je Šmit, koristeći svoje takozvane "Bonske ovlasti", nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH.
Izmjenom Krivičnog zakona BiH, visoki predstavnik je propisao da se službeno lice, koje ne izvršava i ne poštuje odluke visokog predstavnika, može kazniti zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina, kao i zabraniti vršenje bilo koje dužnosti u bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz budžeta.
Sedam dana nakon Šmitove odluke, Dodik je nastavio sa zakonodavnom procedurom poništenih zakona. Tako je 7. jula donio Ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i Ukaz, koji propisuje da se u entitetskom Službenom glasniku više neće objavljivati odluke Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR).
Dva dana kasnije, ukaz je objavljen u entitetskom službenom glasniku.
U optužnici protiv Dodika i Lukića se navodi da je Dodik potpisao ukaze "iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika u BiH (OHR) obavezujuće".
Tužiteljstvo je u optužnici navelo da je Dodik to učinio "u namjeri da se navedene odluke OHR-a u BiH ne primjene i ne sprovedu".
Lukić se tereti da je kao vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, objavio ukaze.
Odbijanje izjašnjenja o optužnici
Dodik i Lukić su se tokom prethodnog postupka odbili izjasniti o krivici po optužnici, pa je Sud BiH zaključio po službenoj dužnosti da su optuženi negirali krivicu.
Američka administracija je Dodika i nekoliko političkih zvaničnika u Republici Srpskoj sankcionisala zbog kontinuiranog napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Uz Dodika, na listi sankcionisanih su i član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne Skupštine RS Nenad Stevandić, premijer RS-a Radovan Višković, te ministar pravde tog bh. entiteta Miloš Bukejlović.
"Ovi lideri direktno su odgovorni za poticanje na donošenje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS-u, čime se opstruira i ugrožava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma", saopšteno je tada iz Ministarstva financija SAD-a.
Ispred Suda Bosne i Hercegovine 6. decembra su se okupili i predstavnici boračkih udruženja, zbog, kako su saopštili, "podrške Miloradu Dodiku".
Biden: Da nije Trumpa, nisam siguran da bih se kandidovao
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u utorak da nije siguran da bi se ponovo kandidovao na izborima naredne godine da njegov republikanski rival Donald Trump takođe ne pokušava da osvoji drugi mandat na položaju predsjednika.
"Da se Tramp nije kandidovao, nisam siguran da bih se ja kandidovao. Međutim, ne možemo da mu dozvolimo da pobijedi", rekao je Biden na jednom skupu za prikupljanje donacija za predizbornu kampanju u Vestonu, u Masačusetsu.
Biden je pozdravio "snažan glas" bivše republikanske članice Predstavničkog doma Liz Čejni koja je u nedelju upozorila da bi SAD "nesvjesno ušle u diktaturu" kada bi se Trump - koji je dva puta opozvan - vratio na vlast.
Takođe je pomenuo članak u časopisu Atlantik u kojem se iznose prijetnje od drugog Trumpovog mandata, nakon što su slična upozorenja proteklih dana objavljena u dnevnicima Vašington post i Njujork tajms.
Tokom ranijeg skupa u Bostonu, Biden se pozvao na Trumpovu sve ekstremniju retoriku na predizbornim mitinzima na kojima je, između ostalog, protivnike nazvao "gamadima". Američki predsjednik je ocijenio da to podsjeća na retoriku u Njemačkoj 1930-tih godina, tokom uspona Adolfa Hitlera.
"Trump više ne krije ništa. Govori nam šta će da uradi. Ništa ne skriva...Mislim da niko ne sumnja u to da je naša demokratija ponovo ugrožena", rekao je Biden.
Demokratski predsjednik (81), koji je Trumpa porazio 2020. godine na izborima čiji rezultat bivši predsjednik i dalje odbija da prizna, više puta je za sebe rekao da brani američku demokratiju na glasanju 2024.
Međutim, prema trenutnim anketama Trump ima tijesnu prednost, uprkos tome što su protiv njega podignute četiri krivične optužnice - između ostalog i za podrivanje izbora.
Birače naročito brinu Bidenove godine, a neke demokrate su tražile da predsjedničku kandidaturu prepusti nekom drugom. Biden je kandidaturu objavio u aprilu, nakon što je došao do zaključka da ni potpredsjednica Kamala Haris niti neki drugi demokratski kandidat ne bi mogli da poraze Trumpa, prenosi Reuters pozivajući se na jednog zvaničnika Bijele kuće.
"Joe Biden je pravi diktator", odgovorio je Trump u utorak, na svojoj društvenoj mreži.
BiH: Sigurnost od terorizma kao i drugim evropskim zemljama
Bezbjednosna situacija u Bosni i Hercegovini je zadovoljavajuća, konstatovali su predstavnici radnih tijela iz oblasti bezbjednosti državnog i entitetskih parlamenata.Oni su ocijenili da opasnost od terorizma u Bosni i Hercegovini nije ništa veća nego u bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji.
4 republikanska kandidata na zadnjoj debati
Samo četiri republikanska predsjednička kandidata su se kvalifikovala za četvrtu i posljednju debatu u godini. To znači da će publika čuti više od svakog kandidata prije nego što američki predizbori počnu 2024. godine.
