Politički posmatrači u Letoniji kažu da je ta taktika djelimično dovela do jačanja ekstremno desničarskih partija na evropskim izborima ove godine.

Glavni grad Letonije - Riga - osjeća podjele koje rastu u toj zemlji, što je slučaj i u Litvaniji i Poljskoj. Eksperti u Letoniji kažu da je to dijelom posljedica toga što Rusija i njen saveznik Bjelorusija koriste migrante kao oružje.

"Rusija i Bjelorusija doslovno plaćaju hiljadama Iračana, Sirijaca, da ih stave u avion. Iskrcavaju se u Minsku i onda ih odvoze do granice sa Poljskom, Litvanijom i Letonijom i gurnu ih preko granice", kaže Veiko Spolitis, bivši zamjenik ministra odbrane Letonije.

Najezda migranata preko granice počela je 2021. Političari kažu da su Rusija i Bjelorusija imale jasan cilj.

"Da kreiraju diskurs na letonskoj političkoj sceni, kako bi se na vlast dovele razne vrste populističkih stranaka", ističe Spolitis.

Ainar Šlesers je na čelu jedne od takvih stanaka - "Letonija na prvom mjestu". Osnovao ju je 2021. godine u znak protesta zbog korištenja vakcina protiv Covida 19. Slesers je također poznati biznismen i političar u Letoniji koji radi na projektu izgradnje novih stanova i hotela na obalama Rige. Zauzeo je čvrst stav o ekonomiji i imigraciji.

"Ne moramo da dovodimo ljude iz zemalja Trećeg svijeta, koji će donijeti kriminal i probleme našoj zemlji. A vidimo šta se dešava u Evropi, na mnogim mjestima. Ne želim da imenujem zemlje, ali znate, sve te bande imigranata koje su došle, one stvarno povećavaju stopu kriminala. To je strašno", smatra on.

Međutim, veza između migracije i kriminala nije tako jednostavna, kaže Martin Lange, koji je proučavao to pitanje.

"Nije baš uvijek slučaj da novi imigranti, bez obzira iz koje zemlje dolaze, doprinose povećanju kriminala. Ako im nije dozvoljeno da rade, ako imaju loše životne uslove, to može da poveća stopu kriminala", rekao je Lange.

Neki analitičari smatraju da je korištenje migracija kao oružje deo "hibridnog rata" Rusije protiv Zapada - osmišljenog da se uzvrati centristima Evropske unije i ojačaju krajnje desničarske stranke, zarad ciljeva Moskve.

Međutim, neki eksperti kažu da je uticaj straha birača na porast populističkih i krajnje desničarskih stranaka u Evropi moguće preuveličan, dok drugi faktori, kao što je uticaj na spoljnu politiku, možda imaju veću ulogu.

Kelly Greenhill iz MIT Centra za međunarodne studije postavlja pitanje da li migracije kao oružje funkcionišu kao sredstvo spoljne politike: "Da. Mogu li da vam kažem da političari osjećaju da su veoma negativno pogođeni takvim oružjem? Da. Da li podaci na širem planu nužno sugerišu da su u pravu? Nisam baš sigurna."

"Letonija na prvom mjestu" dobila je mandat u Evropskom parlamentu u junu, poslije izbora na kojima su krajnje desničarske stranke ostvarile značajne uspjehe u Italiji, Francuskoj i Njemačkoj.

Poljska je ove godine osudila Bjelorusiju zbog korištenja te taktike, dok je Finska, koja dijeli 1.300 kilometara dugu granicu sa Rusijom, sredinom jula usvojila zakon kako bi to spriječila.

Hezbollah kojeg podržava Iran počeo je ispaljivati projektile na Izrael u znak solidarnosti s Hamasom nakon što je palestinska militantna grupa napala Izrael u oktobru 2023. godine, što je izazvalo rat u Gazi.

Neprijateljstva u Libanu drastično su eskalirala u posljednja dva mjeseca. Izrael je pojačao zračne napade i poslao kopnene snage na jug Libana, a Hezbollah je zadržao raketnu vatru na Izrael.

Sada se čini da će Izrael odobriti američki plan za prekid vatre s Hezbollahom kada se sigurnosni kabinet sastane u utorak, dok je libanonski ministar vanjskih poslova Abdallah Bou Habib izrazio nadu da će primirje biti postignuto do utorka navečer.

Dok se diplomatija fokusira na Liban, Palestinci se osjećaju iznevjereno od svijeta nakon 14 mjeseci sukoba koji je razorio pojas Gaze i ubio više od 44.000 ljudi.

"To je pokazalo da je Gaza siroče, bez podrške i milosti nepravednog svijeta", rekao je Abdel-Ghani, otac petero djece koji je dao samo ime.

"Ljut sam na svijet koji nije uspio donijeti jedno rješenje za dva regiona," Abdel-Ghani. "Možda će biti još jedan dogovor za Gazu, možda."

Prekid vatre između Izraela i Hezbollaha bez dogovora za Gazu bio bi udarac za Hamas, čiji su se lideri nadali da će širenje rata na Liban pritisnuti Izrael da postigne sveobuhvatni prekid vatre. Hezbollah je insistirao da neće pristati na prekid vatre dok se ne završi rat u Gazi, ali je odustao od tog uslova.

"Imali smo velike nade da će Hezbollah ostati nepokolebljiv do kraja, ali izgleda da nisu mogli", rekao je Tamer Al-Burai, biznismen iz grada Gaze, koji je kao i većina stanovnika Gaze prognan iz svog doma. "Bojimo se da će izraelska vojska sada imati slobodne ruke u Gazi."

Izrael je obećao da će u potpunosti eliminirati Hamas.

"Nadali smo se da širenje rata znači jedno rješenje za sve, ali smo ostali sami pred monstruoznom (izraelskom) okupacijom", rekla je Zakeya Rezik, 56, majka šestero djece.

"Dosta je bilo, iscrpljeni smo. Koliko ih je još moralo umrijeti prije nego što su zaustavili rat? Rat u Gazi mora prestati, ljudi nestaju, gladuju i bombardovanje je svakodnevno."

U Washingtonu je portparol Bele kuće za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao: „Blizu smo”, ali "ništa nije gotovo dok se sve ne uradi.”

Francusko predsjedništvo je saopćilo da su razgovori o prekidu vatre postigli značajan napredak. U Jerusalimu je visoki izraelski zvaničnik rekao da će se izraelska vlada sastati u utorak kako bi odobrila sporazum o primirju s Hezbollahom.

Znakovi diplomatskog proboja bili su praćeni teškim izraelskim zračnim napadima na južna predgrađa Bejruta pod kontrolom Hezbollaha, dok je Izrael nastavio sa ofanzivom koju je pokrenuo u septembru nakon skoro godinu dana prekograničnih neprijateljstava.

Ured premijera Benjamina Netanyahua odbio je komentirati izvještaje da su se Izrael i Libanon složili s tekstom sporazuma. Međutim, visoki izraelski zvaničnik rekao je Reutersu da bi na sastanku vlade u utorak trebalo da se odobri tekst.

Izraelski ambasador pri Ujedinjenim narodima, Danny Danon, rekao je da će Izrael zadržati sposobnost da napadne južni Liban prema bilo kojem sporazumu. Liban se ranije protivio formulaciji koja bi Izraelu dala takvo pravo.

Glasnogovornik američkog State Departmenta Matthew Miller rekao je da su se jazovi između dvije strane značajno smanjili, ali da još uvijek postoje koraci koje treba poduzeti kako bi postigli sporazum.

„Često su posljednje faze sporazuma najteže jer se najteža pitanja ostavljaju za kraj”, rekao je on. „Trudimo se koliko možemo.”

Diplomatija ima za cilj natjerati Hezbollah i Izrael koji podržava Iran da okončaju borbe koje su izbile u oktobru 2023. paralelno s izraelskim ratom protiv palestinske islamističke grupe Hamas u Gazi. Sukob u Libanu drastično je eskalirao u posljednja dva mjeseca.

U Bejrutu, Elias Bou Saab, zamjenik predsjednika libanonskog parlamenta, rekao je Reutersu da „nisu preostale ozbiljne prepreke” za početak primjene primirja s Izraelom koji su predložili SAD, „osim ako se Netanyahu ne predomisli”.

Trump je u nizu postova na svom Truth Social računu kako bi najavio poteze, uključujući i izjavu da će prvog dana na funkciji „potpisati sve potrebne dokumente kako bi Meksiku i Kanadi naplatio carinu od 25 posto na SVE proizvode koji dolaze u Sjedinjene Države”.

Rekao je da će tarife ostati na snazi dok „droge, posebno fentanil, i svi ilegalni stranci ne prestanu ulaziti u našu zemlju!”.

Trump je rekao da Meksiko i Kanada imaju sposobnost da „lako riješe ovaj dugo tinjajući problem”.

Također se požalio na, kako je rekao, ulogu Kine u „ogromnim količinama droge, posebno fentanila, koje se šalju u Sjedinjene Države”.

"Dok ne prestanu, naplaćivat ćemo Kini dodatnih 10% tarife, iznad svih dodatnih tarifa, na sve njihove brojne proizvode koji dolaze u Sjedinjene Američke Države”, napisao je Trump.

Kina je odgovorila da „niko neće dobiti” trgovinski ili tarifni rat.

„Kina vjeruje da je kinesko-američka ekonomska i trgovinska saradnja po prirodi obostrano korisna”, rekao je Liu Pengyu, glasnogovornik kineske ambasade u Sjedinjenim Državama.

Sjedinjene Države, Meksiko i Kanada potpisale su novi trgovinski sporazum za vrijeme Trumpovog prethodnog mandata, sporazum koji će biti na reviziji 2026. godine.

Dogovor dopušta izuzeća nacionalne sigurnosti za ograničenja.

Trump i kanadski premijer Justin Trudeau razgovarali su o trgovini i sigurnosti granica nakon što je Trump najavio svoje planove u ponedjeljak, rekao je kanadski izvor upoznat sa situacijom.

Novi američki lider preuzima dužnost u januaru, ostavljajući prostor za pregovore i potencijalne promjene planova Trumpove administracije.

Trumpov kandidat za vođenje Ministarstva financija, Scott Bessent, napisao je u članku za Fox Newa prošle sedmice da tarife mogu biti „korisno sredstvo za postizanje ciljeva vanjske politike predsjednika”, uključujući pridobijanje druge vlade da poveća potrošnju na odbranu ili preduzme mjere trgovine drogom.

Zamjenica kanadskog premijera Chrystia Freeland i ministar javne sigurnosti Dominic LeBlanc objavili su kasno u ponedjeljak zajedničko saopštenje naglašavajući bliske veze između SAD-a i Kanade, uključujući kanadski izvoz energije u SAD i saradnju na zaustavljanju trgovine drogom.

„Naš odnos danas je uravnotežen i obostrano koristan, posebno za američke radnike. Danas Kanada kupuje više od Sjedinjenih Država nego Kina, Japan, Francuska i Velika Britanija zajedno”, navodi se u saopštenju.

Tarife plaćaju kompanije koje uvoze proizvode, što znači da bi se, ako se implementiraju, ti troškovi mogli prenijeti u obliku viših cijena za ljude koji kupuju niz dobara uključujući plin, automobile i hranu

Trump je koristio carine kao dio svoje ekonomske agende tokom svoje prethodne administracije, s posebnim fokusom na robu iz Kine. Kineska vlada je odgovorila sopstvenim carinama na proizvode proizvedene u SAD-u.

On se također fokusirao na sigurnost na američko-meksičkoj granici, naredivši izgradnju šire mreže graničnih zidova i zahtijevajući od meksičke vlade da preduzme korake za uklanjanje migranata iz područja u blizini granice sa SAD-om.

Posljednji Trumpovi zahtjevi dolaze u vrijeme kada hapšenja zbog ilegalnih prelazaka granice opadaju, a brojke iz oktobra pokazuju da su hapšenja bila blizu najniže vrijednosti u protekle četiri godine.

Neke informacije za ovu priču dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

Tadašnji predsjednik Trump odbio je prisustvovati Bidenovoj inauguraciji 2021. godine, nakon što je lažno tvrdio da je Bidenova pobjeda na izborima bila lažna i podigao gomilu pristalica koji su upali u američki Capitol.

"Predsjednik je obećao da će prisustvovati inauguraciji onoga ko pobijedi na izborima", rekao je zamjenik sekretara za štampu Andrew Bates novinarima koji su letjeli s Bidenom u Air Force One-u.

"On i prva dama će ispoštovati to obećanje i prisustvovati inauguraciji."

Bates je dodao: "On to smatra važnom demonstracijom posvećenosti našim demokratskim vrijednostima i poštovanju volje naroda, jer nastavljamo da pružamo urednu i efikasnu tranziciju."

Uprkos tome što je Trumpa više puta opisivao kao prijetnju demokratiji tokom kampanje 2024, demokrata Biden je nastojao da Trumpu omogući glatku tranziciju koju mu je republikanac uskratio.

Biden je pozvao novoizabranog predsjednika Trumpa u Bijelu kuću sedmicu nakon glasanja 5. novembra, na kojima je Trump pobijedio potpredsjednicu Demokratske stranke Kamalu Harris i osvojio historijski povratak.

Biden, 82, odustao je od svoje kandidature za drugi mandat u julu i podržao Harris nakon što je katastrofalan nastup u debati protiv Trumpa izazvao strahove među demokratama o njegovim godinama i mentalnoj oštrini.