Linkovi

Top priča SAD

Prva predsjednička debata 29. septembra

Trump and Biden

Sada kada su okončane predsjedničke konvencije, naredni ključni dan u kampanji u trci za kabinet predsjednika Sjedinjenih Država je utorak, 29. septembar, dan kada će biti održana prva debata predsjedničkih kandidata.

Republikanski predsjednik Donald Trump i njegov demokratski rival, bivši potpredsjednik Joe Biden, proveli su nedjelju nakon svojih konvencija iznoseći svoje argumente u nekim državama SAD koje su ključne za pobjedu na izborima - Wisconsinu, Pennsylvaniji i Sjevernoj Carolini.

"Mislim da možemo očekivati da vidimo burnu raspravu između dva predsjednička kandidata", rekla je Jennifer Mercieca​, profesorica komunikacija na Teksaškom A&M univerzitetu: "Obojica kandidata su borci".

Ona kaže da najave Trumpovog debatnog stila mogu biti pronađene u onome kako je opisao svoju kampanju 2016, kao "kontraudarac".

"On regularno koristi svoj ad hominem napad, kojim napada osobe umjesto njihove argumente. I on nema stida da to radi, da se ruga ljudima i ismijava ih tokom debate. On je to radio 2016.", rekla je Mercieca​, dodajući da istorija Bidenovog debatovanja pokazuje da će on držati svoje pozicije.

"Ono što smo vidjeli 2012. u njegovoj potpredsjedničkoj debati je bilo slično, mislim, Trumpovom stilu. On (Biden) je na neki način malo ismijavao svoje oponente. Smijao im se (Paulu Ryanu), znate, na nekin način u lice", rekla je profesorica. "Ne mislim da će (Biden) ići u ekstrem kao što Donald Trump to radi u smislu ismijavanja svojih protivnika ili prijeteći im. Ali, znate, on je definitivno spooban da drži svoju poziciju i ne dozvoli sebi da bude zastrašen".

Format debate

Od prve predsjedničke debate 1960. godine i nakon njihove obnove 1976. godine, format je generalno ostao isti - kandidati odgovaraju na pitanja moderatora debate.

"Ono što je to zapravo jeste zajednička konferencija za štampu koju dijele. Znate, konferencija za štampu sa kratkim odgovorima naprijed i nazad, dok se zadržavaju na svojim porukama", rekao je John Koch​, direktor debate na Vanderbilt univerzitetu.

On je predložio drugačiji format, koji bi uključivao da eksperti postavljaju pitanja umjesto moderator i posmatranje kandidata kako se nose sa temom.

"Rasprava bi započela sa: Evo problema ili situacije. Imate 30 minuta ili šta god drugo za sastanak sa svojim konsultantima i savjetnicima, a zatim želimo da se vratite sa stavom i objasnite svoj stav. Drugi kandidati će objasniti svoj stav. A onda ćemo voditi raspravu o tome kako ste došli do te odluke, a zatim i o kvalitetu tih odluka, jer ono što zaista želimo od predsjednika je neko ko može, u krizi ili kada se neko pitanje postavi, sretne sa svojim konsultantima ili savjetnicima, da donese odluku i da je onda može braniti", objasnio je Koch.

"Zapravo je informativno gledati oba kandidata kako kontriraju jedan drugom. Dakle, da čuju kako govore, ton koji koriste, ali i da čuju o njihovim politikama", rekla je Mercieca. "Omogućava im da direktno optužuju jedni druge za činjenje stvari. Takođe im omogućava pobijanje kako bi se mogli braniti".

Da li debate donose promjenu stavova?

Godine 2016., procjenjuje se da je 84 miliona Amerikanaca gledalo prvu debatu između tadašnjeg republikanskog kandidata Donalda Trumpa i demokratske kandidatkinje Hillary Clinton. Visoko interesovanje za izbore 2020. moglo bi da postavi novi rekord, ali da li će mijenjati stavove glasača je upitno.

"Mnogo istraživanja o predsjedničkim debatama pokazalo je da to na neki način ljudima omogućava da se identifikuju sa kandidatom s kojim se već identifikuju i nekako im omogućava da vide ko dijeli njihove stavove", rekao je Koch. "Nema puno dokaza da sami po sebi predsjedničke debate mijenjaju mišljenja".

Prema istražianjima, 10 odsto glasača 2016. godine odlučilo je kako će glasati tokom ili malo poslije debate. Mercieca kaže da je "šteta" što je politička polarizacija u Americi postala tako loša:

"Zaista mislim da će, znate, ove debate imati neku vrstu uticaja kao što bi trebalo, da će slušaoci sami od sebe imati odgovornost da ih slušaju otvorenog uma".

See all News Updates of the Day

Prve odluke novog američkog predsjednika

Joe Biden, predsjednik SAD

Prvog dana na položaju Joe Biden je potpisao 17 predsjedničkih uredbi.

Planira da ubrza distribuciju vakcine protiv COVID19 i da pokuša da kroz Kongres progura novi paket pomoći za saniranje posljedica pandemije u vrijednosti od hiljadu 900 milijardi dolara.

Kongresu je proslijedio zakonski prijedlog o imigraciji koji bi ilegalnim imigrantima omogućio da dobiju državljanstvo u roku od osam godina.

Takođe je potpisao je 15 uredbi, među kojima su obavezno nošenje maski u federalnim zgradama, uspostavljanje nove kancelarije u Bijeloj kući za koordinaciju odgovora na koronavirus i zaustavljanje procesa povlačenja Amerike iz Svjetske zdravstvene organizacije.

Novi američki predsjednik započeo je i proces ponovnog priključivanja Sjedinjenih Država Pariskom klimatskom sporazumu.

Biden executive orders
Biden executive orders

Ukinuo je i brojne imigracione mjere Trumpove administracije - vanredno stanje koje je bivši predsjednik uveo da bi se iz budžeta Pentagona finansirala izgradnja zida na granici Amerike i Meksika, kao i zabranu dolaska putnika iz nekoliko većinski muslimanskih zemalja.

Naložio je i Sekretarijatu za unutrašnju bezbjednost i sekretaru za pravosuđe da očuvaju program za zaštitu od deportacije mladih imigranata koji su ilegalno dovedeni u zemlju kada su bili djeca, poznat kao "DACA".

Joseph Biden je novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država

Inauguration of Joe Biden

Demokrata Joe Biden položio je zakletvu kao 46. predsjednik SAD na ceremoniji na stepenicama američkog Kapitola. 78-godišnji Biden postao je najstariji lider u istoriji Amerike, pošto je prethodno 36 godina predstavljao Delaver u Senatu i služio osam godina kao potpredsjednik.

Ovo je dan istorije i nade - poručio je Joe Biden Amerikancima u svom inauguracionom govoru. "Još jednom smo vidjeli da je demokratija krhka, da je dragocjena, ali demokratija je danas pobijedila."

Pominjući nedavne nemire na istom mjestu gdje je položio zakletvu, predsjednik Biden rekao je da će biti predsjednik svih Amerikanaca i boriti se podjednako snažno za one koji ga nisu podržali kao i one koji jesu.

"Mnogo toga treba da se popravi, obnovi, izgradi, zaliječi i mnogo toga da se dobije", dodao je Bajden, ističući da je malo ljudi u istoriji zemlje živjelo u tako teškim vremenima sa toliko izazova, uključujući i pandemiju kakva se događa jednom u stotinu godina i od koje je umrlo više Amerikanaca nego u 2. svjetskom ratu.

"Znam da priča o jedinstvu danas nekima može da zvuči kao budalasta fantazija. Znam da su sile koje nas razdvajaju duboke i stvarne, ali takođe znam da nisu nove. Ulazimo u možda najteži i najsmrotnosniji period virusa, moramo da stavimo politiku u stranu i konačno se suočimo sa ovom pandemijom kao jedna nacija. I obećavam vam sljedeće: Ja ću biti predsednik svih Amerikanaca, svih Amerikanaca, i obećavam da ću se boriti podjednako snažno za one koji me nisu podržavali kao i za one koji jesu", poručio je između ostalog Bajden.

Kamala Harris položila je zakletvu kao potpredsjednica Sjedinjenih Država, pred sudijom Vrhovnog suda Sonjom Sotomajor.

Bivša američka senatorka iz Kalifornije, postala je prva žena na najvišem položaju u politici u više od dva vijeka američke istorije.​

Kamala Harris polaže zakletvu kao potpredsjednica SAD
Kamala Harris polaže zakletvu kao potpredsjednica SAD

Bidenova administracija ubrzo nakon toga objavila je video na Twitter nalogu Bijele kuće uz komentar "Danas, počinje posao".

Nema vremena za gubljenje u borbi sa krizom sa kojom se suočavamo", prva je poruka na društvenoj mreži Twitter Josepha Bidena sa predsjedničkog naloga @potus.

"Zato odmah odlazim u Ovalni kabinet kako bih počeo sa radom i doprinio olakšanju američkim porodicama"

Polaganju zakletve prisustvovala su trojica bivših predsjednika Barak Obama, Džordž Buš mlađi i Bil Klinton, ali je sada bivši predsjednik Donald Tramp ignorisao 152 godine tradicije predsjednika koji su prisustvovali inaugracijama svojih nasljednika i napustio Vašington ranije, uputivši se za Floridu.

Biden Inauguration
Biden Inauguration

Inauguraciji takođe nisu prisustvovale hiljade ljudi na ulicama oko Kaptiola, kao što je bilo uobičajeno na ranijim inauguracijama, iz bezbjednosnih razloga, ali i straha od širenja koronavirusa. Umjesto ljudi, na Nacionalnom travnjaku (molu) postavljene su hiljade američkih zastava. Broj zvaničnika na balkonu za vrijeme inauguracije, iza Bidena i Harris i njihovih supružnika Džil Bajden i Daga Emhofa, bio je veoma ograničen zbog zdravstvenih restrikcija uvedenih u vezi sa COVID19.

Ceremonija je sprovedena uz izuzetne mjere bezbjednosti, sa visokom žičanom ogradom koja je odvajala mjesto inauguracije, zbog straha da bi Trumpove pristalice, koje su prije dvije nedjelje upale u zgradu Kongresa mogle da poremete ceremoniju. Bezbjednost u gradu čuvalo je više od 25.000 pripadnika Nacionalne garde.

Trumpovi napustili Bijelu kuću

Donald Trump and Melania Trump

Odlazeći predsjednik SAD Donald Trump u srijedu je napustio Bijelu kuću i Washington uoči inauguracije njegovog nasljednika, demokrate Joe Bidena.

"Bila mi je velika čast, doživotna čast. Najveći ljudi u svijetu, najveći dom u svijetu. Volimo američki narod i ovo je bilo nešto posebno. Želim da kažem zbogom, ali nadam se ne zadugo. Vidjećemo se ponovo", poručio je Trump u vazduhoplovnoj bazi Endrjuz, blizu Vašingtona, nakon čega se posljednji put ukrcao u predsjednički avion i poletio za Floridu, gdje će živjeti u svom odmaralištu Mar-a-Lago.

Trump je napustio položaj poslije dva opoziva, a iza sebe ostavlja zemlju teško pogođenu pandemijom koronavirusa koja je odnijela najmanje 400.000 života, dok su milioni bez posla. Kako ocjenjuje agencija AP, zauvijek će ostati upamćen po optužbi da je podstakao pobunu u Kongresu, u kojoj je preminulo pet osoba.

President Donald Trump speaks before boarding Air Force One at Andrews Air Force Base, Md., Wednesday, Jan. 20, 2021.(AP Photo/Manuel Balce Ceneta)
President Donald Trump speaks before boarding Air Force One at Andrews Air Force Base, Md., Wednesday, Jan. 20, 2021.(AP Photo/Manuel Balce Ceneta)

Joe Biden i Kamala Harris preuzimaju dužnosti u novoj administraciji SAD

Signs for the inauguration of President-elect Joe Biden stand near the White House in Washington

Joe Biden će u srijedu postati novi predsjednik SAD, dok će Kamala Harris postati prva žena koja će služiti kao potpredsjednica, nakon što njih dvoje u podne polože zakletvu tokom inauguracije čiji će obim biti smanjen zbog pandemije koronavirusa.

Mase od nekoliko stotina hiljada ljudi, koja se proteže od Kapitola duž Nacionalnog mola i koja je uobičajena za ovakve prilike, ovoga puta neće biti. Umjesto mase ljudi, tu će se nalaziti more od 200.000 zastava SAD, zastava saveznih država i teritorija, koje predstavljaju one koji nisu mogli da prisustvuju.

Uoči preuzimanja dužnosti, Biden je izrazio poruku jedinstva, a posebno potrebu da se okupe i suoče sa izazovima koje donosi pandemija koja je ubila više od 400.000 ljudi u Sjedinjenim Državama i mnogima nanijela ekonomske poteškoće.

"Da bismo se izliječili, moramo se sjetiti. Teško se ponekad sjetimo, ali tako se liječimo", rekao je Biden u ponedjeljak kasno dok su on i Haris ispred spomenika Linkolnu predvodili komemoraciju za preminule u pandemiji.

U krug oko reflektirajućeg bazena bilo je raspoređeno oko 400 lampica.

"Važno je to učiniti kao nacija - zato smo danas ovdje. Od zalaska sunca do sumraka, pustimo da svjetla svijetle u mraku uz sveti bazen i sjetimo se svih koje smo izgubili", rekao je Bajden.

Kasnije se obavezao da će se "baciti pravo na posao", nakon što bude položio zakletvu, rekavši: "Nemamo ni sekunde za gubljenje kada je riječ o rješavanju kriza sa kojima se suočavamo kao nacija".

Biden, njegova supruga Džil i Kamala Harris, zajedno sa svojom suprugom Dagom Emofom, započeće dan u srijedu prisustvom crkvenoj službi u Katedrali svetog Mateja apostola u Vašingtonu. Do trenutka kada služba započne, odlazeći predsjednik Donald Trump trebalo bi da izađe iz Bijele kuće na putu za svoje odmaralište na Floridi.

Trump je prvi američki lider koji neće prisustvovati inauguraciji svog nasljednika poslije više od 150 godina.

Očekuje se da će ceremoniji prisustvovati odlazeći potpredsjednik Mike Pence, kao i bivši predsjednik Barak Obama i njegova supruga Mišel, bivši predsjednik Džordž Buš mlađi i njegova supruga Laura, kao i bivši predsjednik Bil Klinton i njegova supruga, bivša državna sekretarka Hilari Klinton.

Nakon ceremonije inauguracije, Biden i Harris trebalo bi da učestvuju u ceremoniji polaganja vijenaca na Grobnicu nepoznatog vojnika na Nacionalnom groblju Arlington, nadomak Vašingtona.

Biden, koji je osam godina bio potpredsjednik, planira da potpiše brojne uredbe i druge predsjedničke ukaze, a njegova sekretarka za štampu Džen Psaki trebalo bi da održi brifing.

Uveče će biti emitovan specijalan program na televiziji nazvan "Amerika slavi", tokom kog će biti prenošeni i govori Bidena i Harris.

Među ostalim učesnicima događaja su muzičari Keti Peri, Luis Fonsi, Tim Mekgrav i Lin-Manjuel Miranda, zajedno sa glumcima Keri Vašington i Evom Longorijom, košarkaškom zvijezdom Karim Abdul-Džabarom, kuharom Hose Andresom i Kim Eng, prvom ženom koja će postati generalna direktorka glavne bejzbol lige.

Vlasti su pojačale bezbjednost inauguracije na događaju koji se održava dvije nedjelje nakon što su Trumpove pristalice upale u Kapitol u smrtonosnim neredima dok su pokušavali da poremete službeno proglašavanje Bidenove pobjede na izborima.

Američki bezbjednosni zvaničnici saopštavaju da preduzimaju sve mjere predostrožnosti, uključujući FBI-jevu bezbjednosnu provjeru 25.000 pripadnika Nacionalne garde, koliko ih je dodijeljenu Vašingtonu kako bi se obezbijedio događaj.

Dvanaest članova Nacionalne garde uklonjeno je sa dužnosti inauguracije u utorak, nakon što je utvrđeno da najmanje dvojica imaju antivladine simpatije, izvijestio je Vašington Post.

List piše da je desetoro uklonjeno iz razloga koji nisu uključivali ekstremizam.

Inauguralno mjesto je okruženo visokom ogradom prekrivenom bodljikavom žicom, mnogo izraženijom demonstracijom bezjbednosti nego što je to bilo uobičajeno u prošlim inauguracijama.

Predstavnički dom prošle nedelje je po drugi put opozivao Trumpa, optužujući ga za podsticanje pobune. Početak suđenja u Senatu nije određen. Ako bude proglašen krivim, Trumpu, prvom američkom predsjedniku koji je dva puta opozvan, moglo bi se zabraniti ponovno obavljanje javnih funkcija.

Dan najvažnije ceremonije u SAD

Dan najvažnije ceremonije u SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:16 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG