Linkovi

Top priča SAD

Prva predsjednička debata 29. septembra

Trump and Biden

Sada kada su okončane predsjedničke konvencije, naredni ključni dan u kampanji u trci za kabinet predsjednika Sjedinjenih Država je utorak, 29. septembar, dan kada će biti održana prva debata predsjedničkih kandidata.

Republikanski predsjednik Donald Trump i njegov demokratski rival, bivši potpredsjednik Joe Biden, proveli su nedjelju nakon svojih konvencija iznoseći svoje argumente u nekim državama SAD koje su ključne za pobjedu na izborima - Wisconsinu, Pennsylvaniji i Sjevernoj Carolini.

"Mislim da možemo očekivati da vidimo burnu raspravu između dva predsjednička kandidata", rekla je Jennifer Mercieca​, profesorica komunikacija na Teksaškom A&M univerzitetu: "Obojica kandidata su borci".

Ona kaže da najave Trumpovog debatnog stila mogu biti pronađene u onome kako je opisao svoju kampanju 2016, kao "kontraudarac".

"On regularno koristi svoj ad hominem napad, kojim napada osobe umjesto njihove argumente. I on nema stida da to radi, da se ruga ljudima i ismijava ih tokom debate. On je to radio 2016.", rekla je Mercieca​, dodajući da istorija Bidenovog debatovanja pokazuje da će on držati svoje pozicije.

"Ono što smo vidjeli 2012. u njegovoj potpredsjedničkoj debati je bilo slično, mislim, Trumpovom stilu. On (Biden) je na neki način malo ismijavao svoje oponente. Smijao im se (Paulu Ryanu), znate, na nekin način u lice", rekla je profesorica. "Ne mislim da će (Biden) ići u ekstrem kao što Donald Trump to radi u smislu ismijavanja svojih protivnika ili prijeteći im. Ali, znate, on je definitivno spooban da drži svoju poziciju i ne dozvoli sebi da bude zastrašen".

Format debate

Od prve predsjedničke debate 1960. godine i nakon njihove obnove 1976. godine, format je generalno ostao isti - kandidati odgovaraju na pitanja moderatora debate.

"Ono što je to zapravo jeste zajednička konferencija za štampu koju dijele. Znate, konferencija za štampu sa kratkim odgovorima naprijed i nazad, dok se zadržavaju na svojim porukama", rekao je John Koch​, direktor debate na Vanderbilt univerzitetu.

On je predložio drugačiji format, koji bi uključivao da eksperti postavljaju pitanja umjesto moderator i posmatranje kandidata kako se nose sa temom.

"Rasprava bi započela sa: Evo problema ili situacije. Imate 30 minuta ili šta god drugo za sastanak sa svojim konsultantima i savjetnicima, a zatim želimo da se vratite sa stavom i objasnite svoj stav. Drugi kandidati će objasniti svoj stav. A onda ćemo voditi raspravu o tome kako ste došli do te odluke, a zatim i o kvalitetu tih odluka, jer ono što zaista želimo od predsjednika je neko ko može, u krizi ili kada se neko pitanje postavi, sretne sa svojim konsultantima ili savjetnicima, da donese odluku i da je onda može braniti", objasnio je Koch.

"Zapravo je informativno gledati oba kandidata kako kontriraju jedan drugom. Dakle, da čuju kako govore, ton koji koriste, ali i da čuju o njihovim politikama", rekla je Mercieca. "Omogućava im da direktno optužuju jedni druge za činjenje stvari. Takođe im omogućava pobijanje kako bi se mogli braniti".

Da li debate donose promjenu stavova?

Godine 2016., procjenjuje se da je 84 miliona Amerikanaca gledalo prvu debatu između tadašnjeg republikanskog kandidata Donalda Trumpa i demokratske kandidatkinje Hillary Clinton. Visoko interesovanje za izbore 2020. moglo bi da postavi novi rekord, ali da li će mijenjati stavove glasača je upitno.

"Mnogo istraživanja o predsjedničkim debatama pokazalo je da to na neki način ljudima omogućava da se identifikuju sa kandidatom s kojim se već identifikuju i nekako im omogućava da vide ko dijeli njihove stavove", rekao je Koch. "Nema puno dokaza da sami po sebi predsjedničke debate mijenjaju mišljenja".

Prema istražianjima, 10 odsto glasača 2016. godine odlučilo je kako će glasati tokom ili malo poslije debate. Mercieca kaže da je "šteta" što je politička polarizacija u Americi postala tako loša:

"Zaista mislim da će, znate, ove debate imati neku vrstu uticaja kao što bi trebalo, da će slušaoci sami od sebe imati odgovornost da ih slušaju otvorenog uma".

See all News Updates of the Day

Proširuje se istraga upada u Capitol

ARHIVA - Članovi paravojne grupe Čuvari zakletve stoje među pristalicama predsjednika Trumpa za vrijeme protesta zbog izbornih rezultata, 6. januara 2021.

Federalni tužioci iznijeli su nove detalje o ulozi koju je ultradesničarska organizacija "Čuvari zakletve" imala u napadu pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na američki Kongres 6. januara. Kako je nagoviješteno, istraga se proširuje i mogla bi da dovede do novih optužnica. 

Optužnice su već podignute protiv 12 članova "Čuvara zakletve", jedne od najvećih anti-vladinih naoružanih grupa u SAD, od kojih je sedmoro navodno formiralo kolonu u vojnom stilu prilikom upada u Capitol.

Petoro ljudi, među kojima i jedan pripadnik policije Capitola, je poginulo u neredima, a više od 100 policajaca je povrijeđeno, što je pokrenulo jednu od najvećih i najsloženijih krivičnih istraga u američkoj istoriji.

Tužioci su prethodno izjavili da se više od 10 Čuvara zakletve razmjestilo među izgrednicima koji su ušli u Capitol. Međutim, u četvrtak uveče tužilaštvo je objavilo nova dokumenta u kojima se ukazuje na ulogu još šestorice Čuvara zakletve.

Ta šestorica su snimljena na fotografiji koja je dio sudskih dokumenata. Na njoj, grupa Čuvara zakletve stoji oko lidera, Stewarta Rhodesa​, ispred zgrade Capitola, oko 4 sata popodne 6. januara, a tužioci to opisuju kao "skup procjene situacije poslije akcije."

ARHIVA - Stewart Rhodes, vođa Čuvara zakletve, snimljen 25. juna 2017.
ARHIVA - Stewart Rhodes, vođa Čuvara zakletve, snimljen 25. juna 2017.

Iz sudskog podneska proizilazi da tužioci skoro sigurno znaju identitet šestorice Čuvara zakletve protiv kojih još nisu podignute optužnice. Međutim, da li će svi, ili neki od njih, biti otpuženi, još nije izvjesno. Moguće je da neki sarađuju sa tužilaštvom da bi izbjegli duže zatvorske kazne, izjavio je jedan bivši zvaničnik.

Dvanaest Čuvara zakletve protiv kojih je podignuta optužnica terete se u pet tačaka za upad u Capitol, za šta bi mogli da dobiju maksimalnu kaznu i do 20 godina zatvora.

Rhodes, koji se u sudskim dokumentima zove "Osoba jedan", i dalje je pod istragom ali optužnica nije podignuta. On je porekao da je počinio bilo kakvo krivično djelo. Prošlog mjeseca je izjavio na jednom republikanskom skupu u Texasu da će možda ići u zatvor "ali ne zbog nečega što sam uradio, već zbog izmišljenih zločina".

Jordan Strauss​, direktor međunarodne konsultantske grupe Kroll za menadžment rizika, izjavio je da najnovija sudska dokumenta pružaju dokaze o još većoj zavjeri.

"Dokumenta su pokazala da su učesnici, koji su u Kongres ušli u 'vojnoj formaciji', zapravo tijesno sarađivali jedni sa drugima, i, vjerovatno, sa liderima organizacije", navodi Strauss, koji je ranije bio federalni tužilac.

Članstvo u ekstremističkim grupama kao što su Čuvari zakletve nije krivično djelo. Međutim, direktor FBI-ja, Christopher Wray​, prošlog mjeseca je upozorio da federalne vlasti "neće tolerisati nasilne provokatore i ekstremiste koji pod plaštom Prvog amandmana pokušavaju da podstaknu nasilje i izazivaju haos".

Prema podacima policije Capitola, oko 800 Trumpovih pristalica je ušlo u zgradu Kongresa 6. januara.

Prema evidenciji Programa za ekstremizam Univerziteta George Washington, protiv 369 osoba su podignute federalne optužnice u roku od tri mjeseca poslije napada.

Velika većina, koliko je poznato, nema veze sa ekstremističkim grupama. Međutim, među optuženim izgrednicima je 28 članova desničarske organizacije Ponosni momci, 13 članova Čuvara zakletve i petoro pripadnika naoružane grupe "Tri procenta".

Proteklih nedjelja, tužilaštvo se fokusiralo na te grupe u želji da identifikuje i krivično goni ključne protagoniste zavjere. U optužnici protiv 12 članova Čuvara zakletve navodi se da je grupa planirala da poništi rezultate novembarskih izbora ubrzo poslije glasanja.

U decembru, Rhodes je objavio dva otvorena pisma na web siteu Čuvara zakletve, pozivajući Trumpa da primjeni Zakon o pobuni kako bi "zaustavio krađu" i spriječio novoizabranog predsjednika Joea Bidena da stupi na položaj.

A dva dana prije napada na Capitol, Rhodes je objavio "poziv na akciju", navodeći da je "od ključnog značaja da sve patriote koje mogu da dođu u Washington budu u prestolnici, "u znak podrške borbi predsjednika Trumpa protiv domaćih i stranih neprijatelja".

Zakon o pobuni omogućava predsjedniku da za vrijeme građanskih nereda pošalje vojnike na aktivnoj dužnosti ili pripadnike Nacionalne garde da reaguju. Čuvari zakletve vjeruju da zakon predsjedniku omogućava da pozove i "paravojne grupe", uključujući "patriotske Amerikance uzrasta za vojnu službu".

Čuvari zakletve navodno su koristili različite platforme kao što je aplikacija Signal za razmjenu poruka, kako bi komunicirali, koordinisali i planirali napad, navode tužioci.

Zašto je Amerika protiv "pasoša za vakcinisane"?

Predsjednik Joe Biden aplaudira za vrijeme posjete centru za vakcinacije u Virginiji, 6. aprila 2021. Foto: Reuters/Kevin Lamark

Bidenova administracija saopštila je da neće uspostavljati nacionalni sistem "pasoša za vakcinisane protiv koronavirusa", već da će, umjesto toga, prepustiti privatnim kompanijama da primjene mehanizme kako bi građani dokazivali da su vakcinisani radi putovanja i drugih aktivnosti.

Uzbuđeni navijači ranije ovog mjeseca su se vratili na stadion New York Yankeesa, prvi put od oktobra 2019, na početku nove sezone bejzbol lige. Morali su da dokažu da nemaju koronavirus.

"Dovoljno je da pokažete kartu sa potvrdom o vakcinaciji od koje je prošlo 14 dana", kaže navijač Yankeesa, Randy Leibowitz. "U protivnom, znam da ljudi moraju da se testiraju."

Ove nedjelje, New York je postao prva država koja je ponudila digitalni "pasoš za vakcinu" – besplatnu aplikaciju i web site za dokazivanje negativnog statusa na koronavirus, bilo kroz podatak o vakcinaciji ili dokazu o negativnom testu na COVID-19.

"Moramo da poštujemo privatnost ljudi. Moramo da budemo sigurni da je sistem precizan i tačan. Definitivno treba još razraditi stvari, ali mislim da će ovo biti dio rješenja”, kazao je gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio.

ARHIVA - Žena pokriva oči da ne bi vidjela iglu za vrijeme vakcinacije Pfizerovom vakcinom u Miamiju, 5. aprila 2021.
ARHIVA - Žena pokriva oči da ne bi vidjela iglu za vrijeme vakcinacije Pfizerovom vakcinom u Miamiju, 5. aprila 2021.

Privatne kompanije širom svijeta već koriste digitalne potvrde o vakcinaciji u turizmu, industriji zabave i drugim granama.

Nekoliko zemalja, među kojima su Kina i Izrael, pokrenule su zvanične, nacionalne sisteme. Ali, ne očekujte da će SAD slijediti taj primjer.

"Neće postojati centralizovana, univerzalna federalna baza podataka o vakcinisanima, niti nalog građanima sa federalnog nivoa da svi imaju istu potvrdu o vakcinaciji", izjavila je na brifingu za novinare Jen Psaki, portparolka Bijele kuće.

Sertifikati o vakcini su kontroverzno pitanje u Sjedinjenim Državama. Neki republikanski guverneri su čak izdali uredbe kojima se zabranjuje takva vrsta sertifikacije.

Jeffrey Bannett predaje predmet "zdravlje i komunikacije" na univerzitetu Vanderbilt.

"Amerikanci su često vrlo skeptični prema ideji svega što bi mogla da centralizuje federalna vlada. Oni tu vrstu centralizacije vide kao udar bilo na svoju privatnost ili slobode", kaže on.

Bidenova administracija poziva privatne entitete da pronađu sopstvena rješenja, ali će pružati smjernice da bi se ispunili određeni standardi, što uključuje i dostupnost i finansijsku pristupačnost serfitikacije.

Svjetska zdravstvena organizacija takođe se protivi ideji “COVID pasoša” za putovanja između različitih zemalja.

"U ovom stadijumu, nismo sigurni da vakcina spriječava prenošenje bolesti, a postoje i brojna druga pitanja uz samo pitanje diskriminacije prema ljudima koji neće moći da dobiju vakcinu, iz različitih razloga", izjavila je Margaret Harris, portparolka Svjetske zdravstvene organizacije.

Dok bi potvrde o vakcinama mogle da pomognu industrijama koje su željne da ponovo stiču profit, zdravstveni stručnjaci kažu da je u krajnjoj liniji rješenje jednostavno – vakcinisati što više ljudi.

"Što više ljudi bude vakcinisano, ako stvarno stignemo do više od 80%, onda nećemo morati da brinemo o pasošima za vakcinisane" ističe William Schaffner sa Škole medicine na Univerzitu Vanderbilt.

Trenutno je samo oko 20% Amerikanaca u potpunosti vakcinisano. Pošto je sumnjičavost prema vakcinama i dalje ozbiljan faktor, postizanje kolektivnog imuniteta u SAD neće biti jednostavno.

Američki obavještajni izvještaj: Vjerovatno pogoršanje klimatskih promjena, sukoba, jaza između bogatih i siromašnih

Radnik dezinfukuje tržnicu Orussey u Phnom Penhu u Kambodži nakon što je nekoliko prodavača bilo zaraženo koronavirusom, 4. april 2021.

Bolesti, jaz između bogatih i siromašnih, klimatske promjene i sukobi u i među zemljama predstavljaće veći izazov narednih decenija, a pandemija koronavirusa je već dovela do pogoršanja nekih od tih problema, navodi se u američkom obavještajnom izvještaju koji je objavljen u četvrtak, a prenosi agencija Reuters.

Suparništvo između Kine i koalicije zapadnih zemalja, predvođene Sjedinjenim Državama, vjerovatno će se intenzivirati i biće podstaknuto smjenama vojne moći, demografskim prilikama, tehnologijom i "učvršćivanjem podjela u pogledu modela upravljanja", ističe se u izvještaju "Globalni trendovi 2040" koji je izdao američki Naconalni obavještajni savjet (NIC).

Regionalne sile i nedržavni akteri mogli bi da imaju veći uticaj, a vjerovatne posljedice toga su "nestabilnija geopolitička sredina više sklona konfliktu" i oslabljena međunarodna saradnja, ocjenjuje se u izveštaju.

Izvještaj vodećih američkih obavještajnih analitičara, koji se objavljuje svake četiri godine, procjenjuje političke, ekonomske, društvene i druge trendove koji će vjerovatno oblikovati nacionalnu bezbjednost narednih 20 godina.

"Naša namjera je da pomognemo onima koji utvrđuju politiku i građanima da se pripreme za niz mogućih budućnosti", napisali su autori, navodeći da ne iznose specifična predviđanja i da su u izvještaju obuhvatili mišljenje različitih grupa - od američkih studenata do afričkih aktivista za građanska prava.

Izazovi kao što su klimatske promjene, bolesti, finansijske krize i tehnološki poremećaji "vjerovatno će se pojavljivati češće i intenzivnije u gotovo svim regionima i zemljama" što će dovesti do "rasprostranjenog preopterećenja država i društava kao i šokova koji bi mogli da budu katastrofalni", upozorava se u izvještaju.

Dodaje se da pandemija koronavirusa, koja je odnijela više od 3 miliona života, predstavlja najveći "globalni poremećaj" od Drugog svjetskog rata, sa posljedicama koje će trajati godinama.

COVID-19, kako se navodi, je pokazao - a ponekad i produbio - razlike u zdravstvemoj zaštiti, doveo do rasta nacionalnih dugova, ubrzao nacionalizam i političke podjele, produbio nejednakost, podstakao nepovjerenju u vlade i naglasio nesupjeh međunarodne saradnje.

Takođe usporava - a moguće i preokreće - napredak u borbi protiv siromaštva, bolesti i rodne neravnopravnosti.

U izvještaju se predviđa da će se mnogi problemi, izazvani pandemijom, pogoršati do 2040. godine.

"Postoje određeni trendovi, koje smo utvrdili, koji se po svemu sudeći ubrzavaju ili osnažuju zbog pandemije", rekao je neimenovani zvaničnik NIC-a, a prenosi agencija Reuters.

U izvještaju se iznose pet scenarija o tome kako bi svijet mogao da izgleda 2040. godine.

U najoptimističnijem - "renesansa demokratija" - demokratske vlade bi se pokazale "sposobnijim da podstiču naučna istraživanja i tehnološke inovacije, ubrzavajući ekonomski procvat" što bi im omogućilo da se suoče sa domaćim problemima i da se suprostave međunarodnim rivalima.

U najpesimističnijem scenariju - "tragedija i mobilizacija" - iznosi se pretpostavka kako bi COVID-19 i globalno zagrijejavanje mogli da opustoše globalne zalihe hrane, što bi dovelo do nemira u Philadelphiji u kojima bi poginule "hiljade ljudi".

Jedan demokrata protiv izmjene pravila koje koči demokratsku većinu u Senatu

Senator Joe Manchin

Demokratski senator Joe Manchin iz Zapadne Virginije protivi se promjeni pravila debate u Senatu, koje trenutno koči tijesnu demokratsku većinu u sprovođenju agende presjednika Joe Bidena.

Članovi obje stranke u Senatu, koje sada imaju jednak broj mjesta, ranijih godina su koristili tzv. filibuster kako bi kočili usvajanje zakona koji im se ne dopadaju.

Filibuster podrazumijeva pravo na vremenski neograničenu raspravu o nekom zakonskom prijedlogu, a da bi se rasprava prekinula potrebno je 60 glasova senatora, i tek tada se može preći na glasanje.

Pojedine demokrate žele da ukinu to pravilo kako bi lakše sprovodile Bidenovu agendu o infrastrukturi, oružju, biračkim pravima. Ali, zbog tijesne većine od 50 mjesta u Senatu, potrebno je da svi senatori budu za to.

Joe Manchin, koji je nakonzervativniji od svih 50 demokratskih senatora, dugo brani filibuster.

"Ni pod kojim okolnostima neću glasati za to da se ukine ili ublaži filibuster. Vrijeme je da se okončaju te političke igre i da se započne nova era dvostranačkog dogovora, da nađemo zajednički jezik o važnim pitanjima", napisao je Manchin u kolumni u Washington Postu.

Demokrate su nedavno dobile zeleno svjetlo da iskoriste pravo da ukinu filibuster kada je riječ o budžetskim pitanjima, što im je omogućilo da usvoje Bidenov plan za pomoć u panedmiji vrijedan dvije hiljade milijardi dolara, bez da su ih republikanci u tome kočili.

Senator Manchin je prije nekoliko nedelja rekao da je otvoren za to da se uvedu izmjene koje bi otežale primenu filibustera, kao što je staro pravilo da senatori koji žele da neograničeno govore, to čine za govornicom i bez pauze.

Predsjednik Joe Biden, koji je 36 godina bio senator, rekao je da bi želio da senatori razgovaraju o filibusteru, što sada nije slučaj.

Ali, Manchin sada u novoj izjavi, negira da je bio otvoren za slabljenje filibustera i kaže da je "Senat svaki put bio u blokadi kada je pokušano da se ublaži filibuster".

Za stavljanje prijedloga na glasanje u Predstavničkom domu potrebna je prosta većina, dok je u Senatu potrebno 60 glasova kada je riječ o kontroverznim zakonima.

Kada bi demokrate ukinule filibuster, mogle bi sve zakonske prijedloge da usvajanju prostom većinom, pod uslovom da su svi za to, uz odlučujući glas potpredsjednice SAD Kamale Harris.

Biden zadržava Trumpov čvrst trgovinski stav prema Kini

Arhiva: Kamion natovaren kontejnerima snimljen pored kineske zastave u Jangašan luci u Šangaju, Kina, 6. avgusta 2019. (Foto: Reuters, Aly Song)

Američka ministrica trgovine Gina Raimondo obvezala se u srijedu da će nastaviti agresivni trgovinski rat Trumpove administracije s Kinom, rekavši da će raditi "što agresivnije kako bi zaštitila američke radnike i preduzeća od nelojalne kineske prakse".

Govoreći za vrijeme brifinga za novinare u Bijeloj kući, Raimondo je rekla da su carine nametnute za vrijeme mandata Donalda Trumpa, a koje su demokrate u to vrijeme masovno osporavale, "zapravo pomogle u spašavanju američkih radnih mjesta u industriji čelika i aluminijuma".

Sve u svemu, Sjedinjene Države zadržavaju carine na 66% kineskog izvoza. Raimondo je rekla da su ti porezi na uvoz potrebni da bi se izjednačili uslovi za međunarodnu trgovinu.

"Kineske akcije su nekonkurentne, prisilne, podmukle. Pokazali su da će učiniti sve što je potrebno", rekla je. "I zato planiram da što agresivnije koristim sve alate kojima raspolažem kako bih zaštitila američke radnike i preduzeća od nepravedne kineske prakse."

Sekretarica za trgovinu Gina Raimondo.
Sekretarica za trgovinu Gina Raimondo.

Prije tri godine Trump je iz većine zemalja naplatio carine od 25% na uvezeni čelik i 10% na uvezeni aluminij, tvrdeći da je pitanje nacionalne sigurnosti osiguravanje opstanka domaće proizvodnje metala.

Američki robni deficit s Kinom porastao je za 11,4% od januara na 30,3 milijarde dolara u februaru, prema statistikama koje je u srijedu objavilo Ministarstvo trgovine.

Istraživanje koje je prošle godine sproveo Pew Research Center pokazalo je da gotovo devet od 10 odraslih osoba u SAD-u Kinu više smatra rivalom ili neprijateljem, nego partnerom.

Amerikanci su, prema anketi, sve više zabrinuti zbog kineske tehnološke moći, cyber napada na Zapad, nepoštovanja ljudskih prava i gubitka radnih mjesta u SAD-u za koji krive kineski uvoz.

Biden je stvaranje infrastrukturnih radnih mjesta postavio kao prioritet svoje administracije, što je tema kojom se obratio u srijedu popodne u Bijeloj kući, tvrdeći da se Kina i drugi utrkuju sa Sjedinjenim Državama "pokušavajući da posjeduju budućnost".

Biden želi da zakonodavci odobre njegov plan da ove decenije uloži 2 biliona dolara kako bi stvorio milione radnih mjesta.

Republikanci u Kongresu kažu da je plan preširok i da velik dio toga nema nikakve veze s tradicionalnom infrastrukturom, poput poboljšanja usluge putničkih vozova, modernizacije aerodroma i popravljanja starih autoputeva i mostova. Opoziciona stranka se takođe kosi sa rukovodstvom Demokratske stranke o načinu finansiranja plana, protiveći se povećanju stope poreza na dobit.

Lider manjine u Senatu Mitch McConnell.
Lider manjine u Senatu Mitch McConnell.

Lider manjine u Senatu Mitch McConnell rekao je u srijedu da se "nada da neće svaki pojedini demokrata" podržati Bidenov račun za infrastrukturu, i da će centristi u vladajućoj stranci "imati određenu dozu skepticizma u vezi s ovim masovnim rastom vlade".

Da bi se učinkovito nadmašila Kina, predsjednik tvrdi da se stotine milijardi dolara moraju potrošiti i na modernizaciju škola, uklanjanje olova u vodovodnim cijevima, izgradnju mreže punionica za električna vozila, širenje širokopojasnog pristupa internetu i jačanje domaće proizvodnje poluprovodnika.

"Mislite li da Kina čeka investiranje u ovu digitalnu infrastrukturu za istraživanje i razvoj? Obećavam vam, oni ne čekaju. Ali računaju da će američka demokratija biti prespora, suviše ograničena i previše podijeljena da bi išla u korak s tim", rekao je Biden.

Kina je druga najveća ekonomija na svijetu, ali predviđa se da će nadmašiti Sjedinjene Države krajem ove decenije ili početkom 2030-ih.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG