Linkovi

Top priča

Prva predsjednička debata 29. septembra

Trump and Biden

Sada kada su okončane predsjedničke konvencije, naredni ključni dan u kampanji u trci za kabinet predsjednika Sjedinjenih Država je utorak, 29. septembar, dan kada će biti održana prva debata predsjedničkih kandidata.

Republikanski predsjednik Donald Trump i njegov demokratski rival, bivši potpredsjednik Joe Biden, proveli su nedjelju nakon svojih konvencija iznoseći svoje argumente u nekim državama SAD koje su ključne za pobjedu na izborima - Wisconsinu, Pennsylvaniji i Sjevernoj Carolini.

"Mislim da možemo očekivati da vidimo burnu raspravu između dva predsjednička kandidata", rekla je Jennifer Mercieca​, profesorica komunikacija na Teksaškom A&M univerzitetu: "Obojica kandidata su borci".

Ona kaže da najave Trumpovog debatnog stila mogu biti pronađene u onome kako je opisao svoju kampanju 2016, kao "kontraudarac".

"On regularno koristi svoj ad hominem napad, kojim napada osobe umjesto njihove argumente. I on nema stida da to radi, da se ruga ljudima i ismijava ih tokom debate. On je to radio 2016.", rekla je Mercieca​, dodajući da istorija Bidenovog debatovanja pokazuje da će on držati svoje pozicije.

"Ono što smo vidjeli 2012. u njegovoj potpredsjedničkoj debati je bilo slično, mislim, Trumpovom stilu. On (Biden) je na neki način malo ismijavao svoje oponente. Smijao im se (Paulu Ryanu), znate, na nekin način u lice", rekla je profesorica. "Ne mislim da će (Biden) ići u ekstrem kao što Donald Trump to radi u smislu ismijavanja svojih protivnika ili prijeteći im. Ali, znate, on je definitivno spooban da drži svoju poziciju i ne dozvoli sebi da bude zastrašen".

Format debate

Od prve predsjedničke debate 1960. godine i nakon njihove obnove 1976. godine, format je generalno ostao isti - kandidati odgovaraju na pitanja moderatora debate.

"Ono što je to zapravo jeste zajednička konferencija za štampu koju dijele. Znate, konferencija za štampu sa kratkim odgovorima naprijed i nazad, dok se zadržavaju na svojim porukama", rekao je John Koch​, direktor debate na Vanderbilt univerzitetu.

On je predložio drugačiji format, koji bi uključivao da eksperti postavljaju pitanja umjesto moderator i posmatranje kandidata kako se nose sa temom.

"Rasprava bi započela sa: Evo problema ili situacije. Imate 30 minuta ili šta god drugo za sastanak sa svojim konsultantima i savjetnicima, a zatim želimo da se vratite sa stavom i objasnite svoj stav. Drugi kandidati će objasniti svoj stav. A onda ćemo voditi raspravu o tome kako ste došli do te odluke, a zatim i o kvalitetu tih odluka, jer ono što zaista želimo od predsjednika je neko ko može, u krizi ili kada se neko pitanje postavi, sretne sa svojim konsultantima ili savjetnicima, da donese odluku i da je onda može braniti", objasnio je Koch.

"Zapravo je informativno gledati oba kandidata kako kontriraju jedan drugom. Dakle, da čuju kako govore, ton koji koriste, ali i da čuju o njihovim politikama", rekla je Mercieca. "Omogućava im da direktno optužuju jedni druge za činjenje stvari. Takođe im omogućava pobijanje kako bi se mogli braniti".

Da li debate donose promjenu stavova?

Godine 2016., procjenjuje se da je 84 miliona Amerikanaca gledalo prvu debatu između tadašnjeg republikanskog kandidata Donalda Trumpa i demokratske kandidatkinje Hillary Clinton. Visoko interesovanje za izbore 2020. moglo bi da postavi novi rekord, ali da li će mijenjati stavove glasača je upitno.

"Mnogo istraživanja o predsjedničkim debatama pokazalo je da to na neki način ljudima omogućava da se identifikuju sa kandidatom s kojim se već identifikuju i nekako im omogućava da vide ko dijeli njihove stavove", rekao je Koch. "Nema puno dokaza da sami po sebi predsjedničke debate mijenjaju mišljenja".

Prema istražianjima, 10 odsto glasača 2016. godine odlučilo je kako će glasati tokom ili malo poslije debate. Mercieca kaže da je "šteta" što je politička polarizacija u Americi postala tako loša:

"Zaista mislim da će, znate, ove debate imati neku vrstu uticaja kao što bi trebalo, da će slušaoci sami od sebe imati odgovornost da ih slušaju otvorenog uma".

See all News Updates of the Day

Biden u Buffalu odao poštu žrtvama rasističkog ubistva i poručio da "zlo neće pobijediti"

Američki predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden žrtvama pucnjave u Buffalu. 

Predsjednik SAD Joe Biden u utorak je pozvao sve Amerikance da odbace "otrov" ideologije koja promoviše superiornost bijelaca, u obraćanju porodicama i lokalnim zvaničnicima u gradu Buffalo, u New Yorku, gdje je proteklog vikenda izvršeno masovno ubistvo motivisano rasizmom.

"Ideologija superiornosti bijelaca je otrov. Zaista otrov, koji teče kroz naše političko tijelo", poručio je Biden.

Dodao je da je bijeli napadač koji je ubio 9 Afromerikanaca i bijelog čuvara, koji je pokušavao da ih zaštiti, bio podstaknut "mržnjom koja kroz medije i politiku, internet radikalizuje bijesne, otuđene, izgubljene i izolovane pojedince da lažno vjeruju da će ih zamijeniti...drugi. Ljudima koji ne izgledaju kao oni".

Biden je ocijenio da je snaga Amerike u njenoj raznolikosti i da naciju ne smije da iskrivi "manjina puna mržnje".

"U Americi, zlo neće poijbediti, obećavam vam. Mržnja neće prevladati, ideologija superiornosti bijelaca neće imati posljednju riječ", rekao je američki predsjednik.

Biden je međutim priznao da će biti teško usvojiti bilo koje mjere za kontrolu oružja, ali je naglasio da neće odustati od promjena kojima bi se suzbilo oružano nasilje, navodeći da on i drugi Amerikanci moraju da izvrše pritisak na članove Kongresa da reaguju.

"Moram da ubijedim Kongres. Zemlja, između ostalog, mora da se pogleda u ogledalo. To je realnost. Imamo problem sa domaćim terorizmom. On postoji", rekao je Biden novinarima nakon odlaska iz Buffala.

Biden je prije obraćanja odao poštu žrtvama masovnog ubistva koje je počinio 18-godišnji bijelac. Američki predsjednik je u pratnji prve dame SAD Jill i političkih lidera iz New Yorka položio cvijeće ispred improvizovanog spomenika blizu prodavnice u kojoj se tragedija dogodila.

Zatim je razgovarao sa porodicama žrtava Paytona Gendrona, za kojeg policija tvrdi da je iz rasističkih pobuda otvorio vatru iz poluautomatske puške. Gendron je ciljano došao u crnački kvart i supermarket u tom kraju. Troje ljudi je ranjeno, a on se na licu mjesta predao policiji.

Portparolka Bijele kuće kazala je da će "Biden pokušati da utješi porodice onih čiji su životi bezobzirno oduzeti", kao i da će se sastati sa policijacima i pripadnicima hitnih službi koji su brzo reagovali.

Predsjednik SAD će također posetiti i mjesto zločina, prodavnicu Tops, gdje će se sastati sa lokalnim liderima, saopštila je Bijela kuća.

Očekuje se da Biden osudi rasno nasilje i objavi nove mjere za borbu protiv toga. Jedna od Bidenovih prvih poruka u kampanji bila je da će "Americi vratiti dušu", što se odnosilo na marš rasista u Charlottesvilleu 2017. godine, koji bivši predsjednik Donald Trump nije oštro osudio.

Ali, posjeta Buffalu istovremeno će pokazati koliko je malo Biden uradio da spriječi porast bjelačkog rasizma i da smanji oružano nasilje. Oštrijoj kontroli kupovine i nošenja oružja se uglavnom protive republikanci.

Biden je tražio od Kongresa da usvoji zakon o bezbjednosnim provjerama kupaca oružja i da zabrani prodaju automatskog oružja, ali demokrate nemaju dovoljno glasova da to usvoje.

Iz Savjeta za nacionalnu bezbjednost je u ponedjeljak saopšteno da Bidenova administracija radi na tome da implementira nacionalnu strategiju za borbu protiv domaćeg terorizma, na kojoj se radi od početka njegovog mandata.

FBI je u novembru saopštio da vodi oko 2.700 istraga u vezi sa domaćim nasilnim ekstremizmom.

Policija u Buffalu je potvrdila da istražuje Gendronove objave na internetu, među kojima je i manifest od 180 strana, za koji se vjeruje da je inspirisan teorijom zavjere da su bijelce u Americi polako zamjenjuju pripadnici manjina.

Napadač optužen za ubistva u Buffalu planirao još jednu pucnjavu

Policija privodi napadača poslije pucnjave u supermarketu u Buffalu, 14. maja 2022. (Foto: Reuters/BigDawg)

Bijeli napadač optužen za masakr desetero crnaca u pucnjavi u samoposluzi u Buffalu planirao je da nastavi da ubija, u slučaju da pobjegne sa mjesta prvog napada, saopštio je policijski komesar u ponedjeljak. 

Napadač je govorio o planovima da otvori vatru u još jednoj prodavnici, rekao je za CNN komesar policije Buffala Joseph Gramaglia.

Mladić, optužen za masovno ubistvo, prošlog proljeća je bio na radaru policije, koja je posjetila njegovu srednju školu zbog njegove prijetnje nasiljem. Međutim, nikada nije optužen za krivično djelo, i nije imao daljeg kontakta sa policijom, nakon što je pušten poslije kraćeg boravka u bolnici, gdje je izvršena procjena njegovog mentalnog stanja, saopštili su zvaničnici.

To je pokrenulo pitanja o tome da li je propuštena još jedna prilika da se neko ko predstavlja potencijalnu prijetnju zajednici pažljivije prati, da mu se pruži pomoć ili postara da nema pristup smrtonosnom oružju.

Nadležni su saopštili da istražuju napad na pretežno crnačke kupce i radnike u samoposluzi Tops Friendly Market kao potencijalni federalni zločin iz mržnje ili akt domaćeg terorizma. Masovna pucnjava u Buffalu imala je najteži bilans žrtava u talasu pucnjava tokom vikenda, uključujući one u jednoj crkvi u Californiji i na buvljoj pijaci u Texasu.

18-godišnji Payton Gendron otputovao je iz svoje kuće u Conklinu u New Yorku do Buffala, koji je udaljen 320 kilometara, kako bi izvršio napad, navodi policija. Federalne vlasti još rade na potvrdi autentičnosti rasističkog dokumenta na 180 stranica koji je Gendron navodno napisao. U manifestu se navodi da je cilj napada da se terorišu svi koji nisu bijelci i hrišćani, i podstaknu da napuste zemlju.

U nedjelju je ustanovljeno da je policija države New York prošlog juna pozvana u Gendronovu srednju školu zbog izvještaja da je tada 17-godišnjak upućivao prijetnje školi. Gendron je zaprijetio da će izvršiti pucnjavu u školi Conklinu u vrijeme mature, izjavio je anonimni zvaničnik agencije za sprovođenje zakona.

Komesar policije Buffala rekao je da Gendron nije imao daljilh kontakta sa policijom posle procene mentalnog zdravlja zbog koje je dan i po proveo u bolnici.

"Niko nas više nije pozvao, niko nije iznio nikakve žalbe", rekao je Gramaglia, i dodao da je Gendronova prijetnja bila "opšte prirode" i da se nije odnosila na rasu.

New York je jedna od nekoliko država koje su proteklih godina uvele "zakone crvenih zastavica", čiji je cilj pokušaj da se spriječe masovne pucnjave koje bi počinili ljudi koji pokazuju znake da bi mogli da budu prijetnja sebi ili drugima.

Ti zakoni omogućavaju policiji, rođacima, ili u nekim slučajevima zdravstvenim profesionalcima i školskom osoblju da predaju sudovima zahtjev da se privremeno zaplijeni oružje kod potencijalno opasnih osoba ili se one spriječe u kupovini oružja.

Federalni zakon zabranjuje posjedovanje oružja osobama za koje je sud zaključio da imaju određeni mentalni poremećaj, ili su boravili u nekoj mentalnoj instituciji, ali sama procjena mentalnog zdravlja nije dovoljna za zabranu posjedovanja oružja. Još nije jasno da li su zvaničnici mogli da se pozovu na propise iz zakona za sprječavanje potencijalne prijetnje.

Policija na mjestu smrtonosne pucnjave u prezbiterijanskoj crkvi u mjestu Laguna Woods, 15. maja 2022.
Policija na mjestu smrtonosne pucnjave u prezbiterijanskoj crkvi u mjestu Laguna Woods, 15. maja 2022.

Duga lista masovnih pucnjava u SAD gdje je propuštena prilika da se interveniše prije ubistva obuhvata maskar 17 učenika u srednjoj školi u Parklandu 2018. godine, gdje su vlasti primile brojne žalbe zbog prijetećih izjava mladića koji je potom i izvršio napad, kao i ubistvo više od 20 vjernika u jednoj crkvi u Texasu koje je izvršio bivši pripadnik američkog vojnog vazduhoplovstsva koji je uprkos historijatu nasilja mogao da kupi oružje.

Među žrtvama napada u Buffalu su 86-godišnja žena koja je upravo posjetila svog supruga u domu za stare, muškarac koji je kupovao tortu za svog unuka, đakon koji je pomagao ljudima u nošenju namirnica, i čuvar supermarketa.

Napadač je na platformi Twitch uživo prenosio svoj napad, što je pokrenulo i analizu koliko brzo platforme za društvene medije reaguju na nasilne video snimke.

Predsjednik Joe Biden planira da poseti Buffalo u utorak.

Biden odlazi u Buffalo nakon masovne pucnjave

Ljudi se okupljaju ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.

Američki predsjednik Joe Biden trebao bi u utorak otputovati u Buffalo u državi New York, gdje zvaničnici istražuju smrtonosnu pucnjavu u trgovini prehrambenih proizvoda koju je, kako je Biden rekao, izveo naoružani napadač sa dušom punom mržnje.

Predsjednik i njegova supruga Jill „tugovat će sa zajednicom koja je izgubila deset života u besmislenoj i užasnoj masovnoj pucnjavi”, navodi Bijela kuća.

Govoreći u nedjelju u Washingtonu, Biden je rekao da američko Ministarstvo pravde istražuje pucnjavu kao „zločin iz mržnje, rasno motiviran čin nadmoći bijele rase i nasilnog ekstremizma”.

„Moramo svi zajedno raditi na rješavanju mržnje koja ostaje mrlja na duši Amerike”, rekao je Biden.

Predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden i državni tužilac Merrick Garland odaju 15. maja 2022. počast policajcima koji su izgubili živote u liniji dužnost 2021. (AP Photo/Manuel Balce Ceneta)
Predsjednik Joe Biden i prva dama Jill Biden i državni tužilac Merrick Garland odaju 15. maja 2022. počast policajcima koji su izgubili živote u liniji dužnost 2021. (AP Photo/Manuel Balce Ceneta)

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres osudio je pucnjavu, a njegov glasnogovornik je u nedjelju rekao da je Guterres „zaprepašten ubistvom deset ljudi u podlom činu rasističkog nasilnog ekstremizma u Buffalu”.

Zvaničnici su identifikovali napadača kao 18-godišnjeg Paytona Gendrona iz Conklina, New York, udaljenog oko 330 kilometara jugoistočno od Buffala. On je bijelac i 11 od 13 žrtava pucnjave su bili crnci.

Zvaničnici su saopštili da je napad izveo izveo prenoseći ga uživo na noseći kameru na kacigi. Na kraju je ispustio oružje i predao se policiji unutar Tops Friendly Marketa, koji se nalazi u pretežno crnačkom naselju u gradu od 255.000 ljudi.

Gradonačelnik Buffala Byron Brown rekao je u nedjelju za CBS-ovu emisiju „Face the Nation” da policija „prolazi kroz svaki element, svaki detalj u pozadini ovog ubojice kako bi shvatili zašto se to dogodilo, kako se to dogodilo i razlog zbog kojeg je ova osoba došla u grad Buffalo da počini ovaj užasan zločin”.

„Mi smo jaka zajednica i nastavićemo da idemo naprijed”, rekao je Brown. „Ovo je zajednica koja se razvija. Ljudi su se nadali i čekali ulaganja, rast i prilike. Nećemo dozvoliti da ideologija mržnje zaustavi napredak koji vidimo i doživljavamo u gradu Buffalo.”

Ljudi se mole ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.
Ljudi se mole ispred mjesta pucnjave u supermarketu u Buffalu, N.Y., 15. maja 2022.

Kao što je često slučaj nakon masovnih pucnjava u Sjedinjenim Državama, Brown je pozvao Kongres da donese strožije zakone o kontroli oružja, rekavši: „Moramo izvršiti veći pritisak na zakonodavce u Washingtonu, one koji su bili opstrukcionisti, na razumnu kontrolu oružja.”

Takve molbe nakon prošlih masovnih pucnjava uglavnom su ostale neuslišene, uz male promjene u zakonima o kontroli oružja.

Gendron je u subotu uveče priveden na sud zbog optužbi za prvostepeno ubistvo i određen mu je pritvor bez kaucije. U narednim danima zakazano je još jedno ročište.

Na ranijem brifingu za novinare, šerif okruga Erie John Garcia jasno je nazvao pucnjavu zločinom iz mržnje.

Istražitelji su rekli da pregledavaju dugačku izjavu za koju sumnjaju da je naoružani napadač postavio na internet, opisujući svoje motive i ideologiju bjelačke supremacije. Dokument na 180 stranica detaljno opisuje njegovu radikalizaciju na internet forumima, kao i plan da se cilja na pretežno crnačko naselje.

Sebe je opisao i kao fašistu i antisemitu. Izjava ponavlja teoriju zavjere krajnje desnice koja neutemeljeno tvrdi da bijelu populaciju u zapadnim zemljama smanjuju - ili „zamjenjuju” - nebijeli imigranti.

Gradonačelnik Brown je rekao da je kombinacija oružja i takve ideologije zapaljiva.

„Nije samo u Buffalu, New York. Zajednice u svakom kutku ove zemlje nisu bezbjedne sa oružjem i ideologijom mržnje kojoj je dozvoljeno da se širi na društvenim medijima i internetu”, rekao je on za CBS. „To se mora obuzdati. To se mora zaustaviti. To nije sloboda govora. To nije američki govor. To je govor mržnje. I tome se mora okončati.”

Blinken sa ministrima Alijanse o podršci Ukrajini, članstvu Finske

Antony Blinken 

Američki državni sekretar Antony Blinken sastao se u nedjelju sa ukrajinskim ministrom spoljnih poslova Dmitrom Kulebom u Berlinu, gdje su razgovarali o tome kako da se osigura da hrana iz Ukrajine stigne do potrošača u Africi i Aziji.

Njih dvojica prisustvuju sastanku ministara spoljnih poslova NATO-a, čija je tema situacija na terenu u Ukrajini i napori da se dostave humanitarna pomoć i oružje.

Ruska invazija na Ukrajinu od 24. februara izazvala je rast cijena hrane i povećala rizik od gladi u mnogim dijelovima svijeta.

Ministri spoljnih poslova G7 sastali su se Njemačkoj i pozvali rusku vladu da prekine blokadu ukrajinskih crnomorskih luka, kako bi se omogućio izvoz ukrajinskih žitarica, đubriva i drugih poljoprivrednih proizvoda.

Blinken i ministri spoljnih poslova NATO-a takođe planiraju da razgovaraju o odluci finskih lidera da podnesu zahtjev za ulazak u NATO.

SAD su rekle da će podržati i Finske i Švedske prijave za pridruživanje transatlantskom bezbjednosnom savezu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je finskog predsjednika Saulija Ninista da bi svaki pokušaj Helsinkija da se pridruži NATO-u štetio bilateralnim odnosima. Lideri Finske smatraju da je ruska invazija na Ukrajinu prijetnja bezbjednosti njihove zemlje, pošto Finska i Rusija dijele granicu od 1.300 kilometara.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan također je izrazio zabrinutost zbog pridruživanja Finske i Švedske Alijansi, uz obrazloženje da dvije nordijske zemlje podržavaju Radničku partiju Kurdistana (PKK) koju Ankara smatra neprijateljskom organizacijom.

Državni sekretar Blinken rekao je da je razgovarao sa turskim kolegom Mevlutom Čavušogluom o strahovanjima Ankare i da je uvjeren da je moguće postići konsenzus.

"Ne želim da govorim o detaljima razgovora koje smo imali, ali mogu da kažem da postoji široka podrška pridruživanju Finske i Švedske Alijansi", kazao je Blinken."Ako je to što one žele, uvjeren sam da ćemo postići konsenzus."

SAD: Hiljade marširale za prava na abortus

Abortion rights demonstrators rally May 14, 2022, on the National Mall in Washington, during protests across the country.

Hiljade pristaša prava na pobačaj okupilo se u subotu diljem Sjedinjenih Država, ljutito zbog mogućnosti da bi Vrhovni sud uskoro mogao poništiti značajnu odluku Roe protiv Wadea koja je legalizirala pobačaj u cijeloj zemlji prije pola stoljeća.

Protesti su započeli ono što organizatori predviđaju da će biti "ljeto bijesa" potaknuto objavljivanjem nacrta mišljenja 2. maja u kojem se pokazuje da je konzervativna većina suda spremna poništiti presudu iz 1973. kojom je utvrđeno ustavno pravo žene na prekid trudnoće.

Konačna presuda suda, koja bi mogla vratiti ovlasti zabrane pobačaja državnim zakonodavnim tijelima, očekuje se u junu. Otprilike polovica od 50 država spremna je zabraniti ili strogo ograničiti pobačaj gotovo odmah ako presuda bude ukinuta.

"Ako ne možete birati želite li imati dijete, ako to nije temeljno pravo, onda ne znam što jest", rekla je Brita Van Rossum, 62, dizajnerica krajolika koja je doputovala iz predgrađa Philadelphije kako bi se pridružila skupu za prava na pobačaj u glavnom gradu.

Prosvjednici koji su marširali pod sloganom "Zabrana naših tijela" izašli su na ulice od New Yorka i Atlante do Chicaga i Los Angelesa u znak bijesa za koji se demokrati nadaju da će pomoći u poticanju potpore njihovoj stranci i otupljivanju projiciranih republikanskih dobitaka na izborima u novembru.

Najveće demonstracije odvijale su se u Washingtonu, gdje se gomila koju su organizatori procijenili na 20.000 ljudi okupila kod Washington spomenika i uz laganu kišicu kako bi marširala duž National Mall-a pored američkog Capitola do samog Vrhovnog suda.

Skup je izvikivao povike "Sramota" dok su se demonstranti približavali mramornim stupovima zgrade suda.

Okružena policijom bila je skupina od nekoliko desetaka protuprosvjednika koji su držali natpise na kojima je pisalo: "Prekini nasilje u slučaju pobačaja" i "Ženska prava počinju u maternici".

Susret dviju strana povremeno je postajao napet. Prosvjednici za prava na pobačaj uzvikivali su: "Idite kući!", a jedan je muškarac udario protudemonstranta svojim posterom u glavu nakon što su razmijenjene psovke. Dok su prosvjednici protiv pobačaja odlazili, mahali su okupljenima, a nekolicina ih je povikala: "Zbogom, Roe protiv Wadea!"

Činilo se da je skup inače ostao miran, iako je ranije tokom dana viđeno da je najmanje jedan protuprosvjednik u pratnji zaštitara u Washingtonu.

Abortion rights activists protest against probable overturn of Roe v. Wade
Abortion rights activists protest against probable overturn of Roe v. Wade

Žene kao objekti

Raspoloženje je također bilo energično, a ponekad i napeto, u New Yorku dok su hiljade pristalica prava na pobačaj prešle Brooklyn Bridge na Manhattan, gdje su se suočile s nekoliko aktivista protiv pobačaja.

Policajci su stigli kako bi održali razmak između dviju skupina dok su se izmjenjivali ismijavanje i vulgarnosti. Publika se prorijedila u ranim poslijepodnevnim satima dok je kiša padala nad gradom.

Elizabeth Holtzman, 80-godišnja bivša kongresnica koja je predstavljala New York od 1973. do 1981., rekla je da procurjelo mišljenje Vrhovnog suda "žene tretira kao objekte, manje od punopravnih ljudskih bića".

Malcolm DeCesare, 34-godišnja medicinska sestra za intenzivnu njegu koja je prisustvovala skupu u Los Angelesu , rekla je da bi ukidanje prava na legalni pobačaj moglo ugroziti živote jer žene traže nesigurne alternative.

Odvjetnica za prava slavnih žena Gloria Allred ispričala je okupljenima o svom vlastitom "pobačaju iz uličice" kao mlada žena kada je zatrudnjela od silovanja prije Roea. Skoro sam umrla, ispričala je. – "Ostala sam u kadi u lokvi vlastite krvi."

USA-ABORTION/PROTESTS
USA-ABORTION/PROTESTS

Američki predstavnik Sean Casten i njegova 15-godišnja kći Audrey bili su među nekoliko tisuća pobornika prava na pobačaj koji su se okupili u parku u Chicagu.

Casten, čiji okrug uključuje zapadna predgrađa Chicaga, rekao je za Reuters da je "užasno" što će konzervativna većina na Vrhovnom sudu razmotriti oduzimanje prava na pobačaj i "osuditi žene na ovaj niži status".

Na prosvjedu za prava na pobačaj u Atlanti, više od 400 ljudi okupilo se u malom parku, dok je desetak protuprosvjednika stajalo na obližnjem pločniku.

Držeći natpis na kojem je pisalo "Zaustavite žrtvu djece", 23-godišnja Bria Marshall, nedavno diplomirala javno zdravstvo na Sveučilištu Kennesaw State, priznala je manji odaziv svoje grupe.

"Isus je imao samo malu grupu, ali njegova je poruka bila snažnija", rekla je Marshall.

Dok je curenje informacija iz Vrhovnog suda gurnulo abortus u prvi plan američke politike, nejasno je kako će se to pitanje odraziti na nadolazećim izborima.

Birači imaju niz prioriteta kao što je inflacija i mogu biti skeptični prema sposobnosti demokrata da zaštite pristup pobačaju nakon što nije uspio zakon koji bi učvrstio prava na pobačaj u saveznom zakonu.

Mnogi od onih koji su marširali u subotu izrazili su strah da bi ukidanje prava na pobačaj dovelo do erozije građanskih sloboda općenito.

"Ovo je uvreda za sve što vjerujem da bismo trebali biti", rekao je 73-godišnji glazbenik iz Los Angelesa Joel Altshuler. „Ako žena nema kontrolu nad onim što će se dogoditi s njezinim tijelom, onda smo se vratili u 1850., a ne u 1950. godinu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG