Linkovi

Top priča SAD

Prva predsjednička debata 29. septembra

Trump and Biden

Sada kada su okončane predsjedničke konvencije, naredni ključni dan u kampanji u trci za kabinet predsjednika Sjedinjenih Država je utorak, 29. septembar, dan kada će biti održana prva debata predsjedničkih kandidata.

Republikanski predsjednik Donald Trump i njegov demokratski rival, bivši potpredsjednik Joe Biden, proveli su nedjelju nakon svojih konvencija iznoseći svoje argumente u nekim državama SAD koje su ključne za pobjedu na izborima - Wisconsinu, Pennsylvaniji i Sjevernoj Carolini.

"Mislim da možemo očekivati da vidimo burnu raspravu između dva predsjednička kandidata", rekla je Jennifer Mercieca​, profesorica komunikacija na Teksaškom A&M univerzitetu: "Obojica kandidata su borci".

Ona kaže da najave Trumpovog debatnog stila mogu biti pronađene u onome kako je opisao svoju kampanju 2016, kao "kontraudarac".

"On regularno koristi svoj ad hominem napad, kojim napada osobe umjesto njihove argumente. I on nema stida da to radi, da se ruga ljudima i ismijava ih tokom debate. On je to radio 2016.", rekla je Mercieca​, dodajući da istorija Bidenovog debatovanja pokazuje da će on držati svoje pozicije.

"Ono što smo vidjeli 2012. u njegovoj potpredsjedničkoj debati je bilo slično, mislim, Trumpovom stilu. On (Biden) je na neki način malo ismijavao svoje oponente. Smijao im se (Paulu Ryanu), znate, na nekin način u lice", rekla je profesorica. "Ne mislim da će (Biden) ići u ekstrem kao što Donald Trump to radi u smislu ismijavanja svojih protivnika ili prijeteći im. Ali, znate, on je definitivno spooban da drži svoju poziciju i ne dozvoli sebi da bude zastrašen".

Format debate

Od prve predsjedničke debate 1960. godine i nakon njihove obnove 1976. godine, format je generalno ostao isti - kandidati odgovaraju na pitanja moderatora debate.

"Ono što je to zapravo jeste zajednička konferencija za štampu koju dijele. Znate, konferencija za štampu sa kratkim odgovorima naprijed i nazad, dok se zadržavaju na svojim porukama", rekao je John Koch​, direktor debate na Vanderbilt univerzitetu.

On je predložio drugačiji format, koji bi uključivao da eksperti postavljaju pitanja umjesto moderator i posmatranje kandidata kako se nose sa temom.

"Rasprava bi započela sa: Evo problema ili situacije. Imate 30 minuta ili šta god drugo za sastanak sa svojim konsultantima i savjetnicima, a zatim želimo da se vratite sa stavom i objasnite svoj stav. Drugi kandidati će objasniti svoj stav. A onda ćemo voditi raspravu o tome kako ste došli do te odluke, a zatim i o kvalitetu tih odluka, jer ono što zaista želimo od predsjednika je neko ko može, u krizi ili kada se neko pitanje postavi, sretne sa svojim konsultantima ili savjetnicima, da donese odluku i da je onda može braniti", objasnio je Koch.

"Zapravo je informativno gledati oba kandidata kako kontriraju jedan drugom. Dakle, da čuju kako govore, ton koji koriste, ali i da čuju o njihovim politikama", rekla je Mercieca. "Omogućava im da direktno optužuju jedni druge za činjenje stvari. Takođe im omogućava pobijanje kako bi se mogli braniti".

Da li debate donose promjenu stavova?

Godine 2016., procjenjuje se da je 84 miliona Amerikanaca gledalo prvu debatu između tadašnjeg republikanskog kandidata Donalda Trumpa i demokratske kandidatkinje Hillary Clinton. Visoko interesovanje za izbore 2020. moglo bi da postavi novi rekord, ali da li će mijenjati stavove glasača je upitno.

"Mnogo istraživanja o predsjedničkim debatama pokazalo je da to na neki način ljudima omogućava da se identifikuju sa kandidatom s kojim se već identifikuju i nekako im omogućava da vide ko dijeli njihove stavove", rekao je Koch. "Nema puno dokaza da sami po sebi predsjedničke debate mijenjaju mišljenja".

Prema istražianjima, 10 odsto glasača 2016. godine odlučilo je kako će glasati tokom ili malo poslije debate. Mercieca kaže da je "šteta" što je politička polarizacija u Americi postala tako loša:

"Zaista mislim da će, znate, ove debate imati neku vrstu uticaja kao što bi trebalo, da će slušaoci sami od sebe imati odgovornost da ih slušaju otvorenog uma".

See all News Updates of the Day

Trump nominovao Amy Coney Barrett za sudiju Vrhovnog suda

Predsednik SAD Donald Tramp objavljuje ime kandidata za sudiju Vrhovnog suda, 26. septembar 2020. (Rojters/Carlos Barria)

Predsjednik Donald Trump u subotu je imenovao Amy Coney Barrett za kandidatkinju za mjesto u Vrhovnom sudu upražnjeno poslije smrti sudije Ruth Bader Ginsburg, što mu daje priliku da poveća konzervativnu većinu u najvišem sudu zemlje manje od šest nedjelja prije predsjedničkih izbora.

Objavljujući odluku o nominaciji na ceremoniji u Bijeloj kući, Trump je rekao da je Barrett, konzervativni sudija apelacionog suda, "jedan od najbrilijantnijih i najtalentovanijih pravnih umova u našoj zemlji" i da je "veoma kvalifikovana" za položaj sudije Vrhovnog suda.

"Ulozi za našu zemlju su izuzetno visoki, presude Vrhovnog suda narednih godina odlučiće opstanak Drugog amandmana (koji garantuje pravo na nošenje oružja), naše vjerske slobode, javnu bezbjednost i mnogo više", poručio je Trump i pozvao "članove Kongresa i medije da se uzdrže od ličnih i stranačkih napada na Barrett".

Predsjednik SAD govori na ceremoniji u Bijeloj kući pored kandidatkinje za Vrhovni sudi Amy Coney Barrett
Predsjednik SAD govori na ceremoniji u Bijeloj kući pored kandidatkinje za Vrhovni sudi Amy Coney Barrett

Barrett, koja je sa suprugom i sedmoro djece prisustvovala ceremoniji, poručila je da "voli Sjedinjene Države i Ustav" i da je "duboko počašćena" povjerenjem koje joj je Trump ukazao.

Hvalila je i Ginsburg, za koju je ocijenila da je bila žena "ogromnog talenta i uticaja". Takođe je najavila da će biti poput pokojnog sudije Vrhovnog suda Antonina Scalija, konzervativca koji je bio prijatelj Ginsburg.

"Njegova sudska filozofija je i moja: sudija mora da primjenjuje zakon onako kako je napisan. Sudije ne utvrđuju politiku", naglasila je Barrett, koja je jedno vrijeme bila Scalijin stručni saradnik.

Ukoliko njena nominacija bude potvrđena u Senatu, Barrett će naslijediti ikonu liberala Ginsburg, koja je preminula prošlog nedjelja u 88. godini. Barrett je bila favorit za taj položaj, kao i sudija Barbara Lagoa. Obje je Trump ranije postavio za sudije federalnih apelacionih sudova.

Lider republikanske većine u Senatu Mitch McConnell​ pozdravio je nominaciju Amy Coney Barrett .

" Amy Coney Barrett ​ je izuzetno impresivni sudija i vanredno kvalifikovani kandidat za Vrhovni sud SAD", naveo je on u saopštenju.

Predsjednikova odluka da imenuje novu sudiju pre izbora na kojima će se takmičiti sa bivšim potpredsjednikom Joe Bidenom odmah je pokrenula žestoku političku bitku u Washingtonu.

Biden je poslije nominacije Barrett ponovio poziv da kandidata za Vrhovni sud imenuje pobjednik izbora 3. novembra.

"Senat ne bi trebalo da popuni upražnjeno mjesto dok američki narod ne izabere narednog predsjednika i Kongres", naglasio je predsjednički kandidat demokrata.

Senatski republikanski lideri tvrde da proces potvrde treba da se odvije što je prije moguće, a demokrate - da proces nominacije treba da se odloži dok ne bude poznat pobjednik predsjedničkih izbora u novembru.

Trump je u subotu rekao da će Senat vjerovatno 12. oktobra početi pretrese o potvrdi nominacije Barrett za Vrhovni sud, ali da će tačan datum na kraju utvrditi predsjedavajući Odbora za pravosuđe Lindsay Graham.

Pozicija sudije Vrhovnog suda je doživotna a ulog je ideološka orijentacija najvišeg suda zemlje. Prije smrti Ginsburg, sud je imao konzervativnu većinu od 5 prema 4. Ako Senat potvrdi Barrett da zamijeni Ginsburg, ta većina će biti 6 prema 3.

Sudija Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg odgovara na pitanja studenata prve godine prava na univerzitetu Georgetown, 26. septembra 2018.
Sudija Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg odgovara na pitanja studenata prve godine prava na univerzitetu Georgetown, 26. septembra 2018.

Nasljednica Ginsburg imaće ulogu u donošenju ključnih odluka Vrhovnog suda narednih godina o nizu važnih pitanja, među kojima će vjerovatno biti pravo na abortus, pitanje zdravstvene zaštite, zakoni o oružju, vjerske slobode, imigracija i sloboda govora.

Izbori se bliže

Republikanski lideri u Senatu planiraju da brzo potvrde predsjednikovu kandidatkinju za Vrhovni sud. Lider senatske većine Mitch McConnell​ obećao je da će potvrditi Trumpovog kandidata prije izbora 3. novembra.

Trump je izjavio da je važno da sud bude kompletan na dan izbora u slučaju da se ulože žalbe koje se odnose na izborni proces.

“Mislim da će ovo završiti pred Vrhovnim sudom", izjavio je Trump u srijedu o opštim izborima, dodajući "i mislim da je veoma važno da imamo devetoro sudija."

U državama širom zemlje već su počele žalbe koje se odnose na izbore, dok se očekuje da veliki broj Amerikanaca glasa poštom ili iskoristi mogućnost ranog glasanja zbog pandemije koronavirusa.

Podrška sudiji Barrett

Barrett je dobila veliku podršku konzervativnog pravnog establišmenta u Sjedinjenim Državama.

Ona je 48-godišnja katolkinja koja je veoma popularna među konzervativnim evanđelistima, Trumpovim možda najlojalnijim pristalicama.

Barrett je 15 godina predavala pravo na Univerzitetu Notre Dame, jednom od najistaknutijih američkih katoličkih univerziteta, prije nego što ju je predsjednik Trump 2017. postavio za sudiju Apelacionog suda za područje Illinoisa, Indiane i Wisconsina.

Pristalice i protivnici prava na abortus raspravljaju se ispred zgrade Vrhovnog suda 22. januara 2007.
Pristalice i protivnici prava na abortus raspravljaju se ispred zgrade Vrhovnog suda 22. januara 2007.

Vjerski konzervativci nadaju se da će Barrett glasati za poništavanje istorijske odluke iz 1973. kojom su legalizovana prava na abortus u Sjedinjenim Državama. Dok je Barrett u prošlosti kritikovala tu presudu, takođe je izjavila tokom svog procesa potvrde za sudiju apelacionog suda da bi ranije odluke Vrhovnog suda posmatrala kao obavezujući presedan.

Demokrate su se protivile njenoj potvrdi i 2017. godine, izražavajući zabrinutost zbog uloge koju religija ima u njenom životu. Citirali su njene komentare dok je predavala na Notre Dameu da je "pravna karijera samo sredstvo za ostvarenje cilja - a taj cilj je izgradnja carstva nebeskog."

Potpredsjednik Mike Pence izjavio je za ABC News ove nedjelje da je Barrett na svom prethodnom pretresu o potvrdi bila suočena sa "netolerancijom" u pogledu njene vjere.

Politička bitka

Republikanci imaju većinu od 53 prema 47 mesta u Senatu, tijelu koje je odgovorno za potvrdu imenovanja sudija.

Dvije republikanske senatorke koje su najavile da će se usprotiviti popunjavanju mjesta sudije Ginsburg pre novembra su Lisa Murkowski i Susan Collins.

Međutim, još dvoje republikanskih senatora bi moralo da im se pridruži da bi demokrate dobile mogućnost da blokiraju potencijalnu kandidatkinju a sada izgleda da su preostali republikanci jedinstveni u želji da se potvrdi kandidatkinja predsjednika Trumpa.

Demokratski lideri u Senatu optužuju republikance za hipokriziju, pošto su odbili da stave na razmatranje posljednjeg kandidata predsjednika Baracka Obame za Vrhovni sud 2016. U to vrijeme su tvrdili da pozicije u Vrhovnom sudu ne treba da se popunjavaju u izbornoj godini, kako bi građani Amerike mogli da, indirektno, imaju uticaj na to koji će sudija biti izabran.

Sada, demokrate tvrde da bi republikanci trebalo da primjene istu logiku i odlože popunjavanje mjesta u Vrhovnom sudu za period posle predsjedničkih izbora.

Republikanci su branili svoje poteze, navodeći da je situacija 2016. bila drugačija jer je u to vreme vlada bila podijeljena i jedna stranka je držala Bijelu kuću a druga Senat - dok 2020. republikanci kontrolišu oba tela.

Trumpova kandidatkinja za Vrhovni sud bila bi treći sudija koga je postavio u toku svog prvog mandata, nakon što je Senat odobrio dvojicu konzervativnih sudija, Neil Gorsucha i Brett Kavanaugh​a. Obojica su imala vrlo napete procese potvrde.

Najviše državne počasti za sutkinju Ginzberg

Justice Ruth Bader Ginsburg lies in state in Statuary Hall of the U.S. Capitol in Washington on Sept. 25, 2020.

Memorijal za Rut Bejder Ginzberg, sudiju Vrhovnog suda Sjedinjenih Država koja je privrženost američkih građana stekla borbom za ljudska i manjinska prava, premješten je zgradu američkog Kongresa.

U petak su u to zdanje položeni njeni posmrtni ostaci – čime je postala prva žena u američkoj istoriji kojoj je ukazana takva čast.

U prethodna dva dana kovčeg sa njenim tijelom bio je izložen pred zgradom Vrhovnog suda – gdje od nje u tom periodu oprostilo više hiljada građana.

Kolone ljudi smjenjivale su se na stepenicama institucije čiji je sudija bila punih dvadeset sedam godina.

Dostignuća sudije Ginzberg u oblastima zaštite ljudskih prava, seksualnih manjina, prava žena - mnogobrojnim poštovaocima postala su životna inspiracija.

Bez nje ne bi postojala jednaka prava za sve. Ne samo za žene, već i za muškarce, sve ljude. Obezbjedila mi je pravo da živim živo tovako kako ga živim. Da sudija Ginzberg nije promijenila zakon – danas ne bih mogla biti vlasnica svog stana. Ili, ne bih imala kreditnu karticu – ili još mnoštvo drugih stvari“, rekla je Glasu Amerike Lorejn Mejnkjuso koja je doputovala iz Njujorka da počivšoj sudiji Ginzberg oda poštu.

Najbolja studenktinja u svojoj klasi i prva profesorka prava na prestižnom Kolumbija univerzitetu – bila je i prvi sudija koja je vjenčala istopolni par – što je danas širom Sjedinjenih Država uobičajena praksa. Ono što je u svom životu postigla za druge donijeli su joj kultni i u status u popularnoj kulturi.

Bila je dobra žena i sjajni sudija Vrhovnog suda“, kaže nam Tomas Hart, koji je i sam više decenija radio u Vrhovnom sudu – jedno vrijeme i kao izvještač iz najviše institucije američkog pravnog sistema.

Sudija Ginzberg nosila je nadimak "Ozloglašena RBG" zbog kako se vjeruje odlučne odbrane prava žena i manjina, ali i snage koju je pokazala noseći se sa zdravstvenim i privatnim životnim krizama.

Meri, koja je prije zgradu Vrhovnog suda došla iz države Virdžinija, kaže nam da je sudija Ginzberg bila heroj velikog broja ljudi.

Prevashodno ženama, ali i svakome, ko vjeruje u jednakost. Bilo da pričamo o rasnoj jednakosti ili pravima LGBTQ osoba. Bila je sposobna da se nosi sa toliko različitih izazova“, podvlači Meri.

Justice Ruth Bader Ginsburg's flag-draped casket leaves the Statuary Hall at the Capitol
Justice Ruth Bader Ginsburg's flag-draped casket leaves the Statuary Hall at the Capitol

Istovremeno, Meri Harvud takođe iz Virdžinije, podsjeća na njene zasluge u oblasti rodne ravnopravnosti.

Divim joj se. Mnogo mi je značilo što sam uspjela da uvidim i razumijem koliko se žestoko, između ostalog, borila za jednakost polova“, rekla nam je Meri Harvud – jedna od okupljenih građanki ispred zgrade Vrhovnog suda.

Rut Bejder Ginzberg važila je za jednu od četvoro sudija Vrhovnog suda liberalnije orijentacije. Nakon njene smrti, gotovo je izvjesno da će predsjednik Donald Tramp, povećati broj konzervativnijih sudija u Vrhovnom sudu – prije predsedničkih izbora koji se održavaju u novembru.

To je izazvalo kritike dijela američke javnosti, ali i pristalica sudije Ginzberg, koja je pijre smrti zatražila da se mjesto koje će ostati upražnjeno nakon nje – popuni poslije novembarskih izbora. Lorejn Mejnkjuso smatra da je tako nešto neprihvatljivo.

U 2016. godini Antonin Skalija je iznenada preminuo (sudija konzervativnog usmerenja prim.nov). Obama (Barak Obama, bivši američki predsjednik u dva mandata do 2016. godine, prim.nov.) imao je pravo da ga zamijeni – ali su se republikanci usprotivili tome. Odjednom mijenjaju pravilo koje su postavili 2016. Jer im to sada odgovara. To se direktno suprotstavlja onome što je Rut Ginzberg predstavljala - vladavini prava. Ili svi igraju po istim pravilima, jer se u suprotnom postavlja pitanje, čemu ta pravila uopšte služe“, pita se njujorčanka Lorejn Mejnkjuso.

Mogućnost da američka javnost već u subotu sazna ime nasljednice Rut Ginzberg na funkciji sudije Vrhovnog suda – naišla je na kritike i ostalih naših sagovornika.

Capitol Hill staff members pay their respects to Justice Ruth Bader Ginsburg.
Capitol Hill staff members pay their respects to Justice Ruth Bader Ginsburg.

Meri Harvud podvlači da sa imenovanjem novog sudije Vrhovnog suda ne treba žuriti.

U potpunosti sam uvjerena da bi Kongres trebalo da sačeka i da bi imenovanje trebalo da se odloži za period poslije izbora“, ukazuje Harvud – dok Marta, pristalica sudije Grinzberg iz Virdžinije, prema toj inicijativi ima oštriji stav.

Ideja koju trenutno imamo, po kojoj senatori govore da će podržati kandidata iako im još nije poznato ime te osobe, ukazuje da im je nebitno ko će biti novi sudija Vrhovnog suda“, podvlači Marta iz Virdžinije.

Inače, nasljednika Antonina Skalije sudije preminulog 2016, devet mjeseci prije predsjedničkih izbora, naslijedio je Nil Gorsuč. Nominovao ga je tada novoizabrani predsjednik Donald Tramp, 31. januara 2017. Republikanci su osam mjeseci blokirali prijedlog koji je za nasljednika Skalije iznio bivši predsjednik Barak Obama.

Mič Mekonel, vođa republikanske većine u Senatu, 2016. protivio se mogućnosti da nasljednika sudije Skalije predloži tadašnji predsjednik Obama navodeći da bi tu odluku trebalo prepustiti pobjedniku predsjedničkih izbora. Sada, međutim, podržava i zagovara da predsjednik Tramp nominuje nasljednicu preminule Rut Bejder Ginzburg.

Različite stavove iznesene 2016. i 2020. godine, branio je tvrdnjama da su prije četiri godine različite stranke kontrolisale Senat i Belu kuću, dok sada ista stranka kontroliše oba nivoa vlasti.

Prema anketi koju je sprovela televizija CNBC, 37 odsto anketiranih glasača smatra da bi aktuelni predsjednik Tramp trebalo da imenuje nasljednika Rut Ginzberg, čak i u slučaju da izgubi predsjedničke izbore – nasuprot 57 odsto koji smatraju da, u slučaju poraza, to ne bi trebalo da čini.

Vodeći republikanci ističu važnost mirnog prenosa vlasti u SAD

Lider senatske većine Mitch McConnell (lijevo) i republikanski senator Lindsey Graham.

Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​ pokušala je u četvrtak da ublaži oštre reakcije republikanaca i demokrata nakon što je predsjednik Donald Trump u srijedu odbio da se obaveže na miran prenos vlasti, ako izgubi na izborima 3. novembra. 

"Predsjednik će prihvatiti rezultate slobodnih i fer izbora. Prihvatiće volju američkog naroda", rekla je ona u odgovoru na pitanje novinara da prokomentariše izjavu koju je Trump dao dan ranije u istoj sali za brifinge.

McEnany​ je naglasila da bi isto pitanje trebalo postaviti demokratama i ponovila da Trump "želi da se otarasi masovnog glasanja poštom".

Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​
Portparolka Bijele kuće Kayleigh McEnany​

"Moraćemo da vidimo šta će se dogoditi", rekao je Trump u odgovoru na novinarsko pitanje tokom brifinga za novinare u Bijeloj kući u srijedu uveče. "Prigovaram veoma snažno zbog glasačkih listića, koji su katastrofa."

Trump je, bez dokaza, više puta prognozirao masovnu prevaru u vezi sa desetinama miliona glasova, koji treba da stignu putem pošte, načina glasanja koji su demokrate ohrabrivale zbog pandemije koronavirusa.

"Želimo da imamo - da se otarasimo glasačkih listića", nastavio je predsjednik, objašnjavajući da, ukoliko se to dogodi, kako je naveo, "neće biti prenosa, iskreno; biće kontinuiteta".

Vodeći republikanci u Kongresu naglasili su u četvrtak važnost mirnog prenosa vlasti.​

Lider senatske većine Mitch McConnell​ u četvrtak je objavio na svom Twitter nalogu da će “Pobjednik izbora 3. novembra bit će ianugurisan 20. januara" i dodao: "Imaćemo odgovarajuću tranziciju kao što je to bio slučaj svake četiri godine od 1792."

Senator sa Floride Marco Rubio rekao je: "U podne 20. januara 2021. u miru ćemo prisustvovati zakletvi predsjednika".

Dugogodišnji republikanski senator Lindsay Graham​ rekao je za Fox News: "Ukoliko republikanci izgube, prihvatićemo rezultat".

Trumpov demokratski rival Joe Biden takođe je odgovorio na Trumpovu opsaku od srijede.

"U kojoj zemlji se nalazimo? Ciničan sam", rekao je bivši potpredsjednik SAD. “Rekao sam gdje se nalazimo? Vidite, on govori najneracionalnije stvari, Ne znam šta da kažem."

Predsjednički kandidat demokrata Joe Biden
Predsjednički kandidat demokrata Joe Biden

Senator Bernie Sanders optužio je u govoru Trumpa da je "spreman da podrije američku demokratiju da bi ostao na vlasti".

Sanders, kandidat za predsjedničku nominaciju demokrata 2016. i 2020. godine, rekao je da "američki narod, bez obzira na stranačku pripadnost, mora da stavi do znanja da američka demokratija neće biti uništena".

Oglasila se i jedna od najstarijih organizacija za zaštitu ustavnih prava.

"Miran prenos vlasti je ključan za funkcionalnu demokratiju. Izjava predsjednika Sjedinjenih Država trebalo bi da zabrine svakog Amerikanca", rekao je David Cole, direktor za pravna pitanja Američke unije za građanske slobode.

Trump je prethodno u srijedu rekao da misli da će se o rezultatu novembarskih izbora "na kraju odlučivati u Vrhovnom sudu i da je važno da u njemu sjedi devet sudija".

Predsjednik planira da u subotu objavi ime kandidata koji će popuniti mjesto upražnjeno poslije smrti sudije Ruth Bader Ginsburg.

Ako Senat potvrdi predsjednikovog kandidata prije izbora, to bi učvrstilo konzervativnu većinu u Vrhovnom sudu.

Trump odbio da potvrdi spremnost na miran prenos vlasti, ukoliko izgubi na izborima

Predsjednik Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump odbio je da potvrdi da je spreman da pristane na miran prenos vlasti ako izgubi borbu za reizbor 3. novembra od kandidata Demokratske stranke Joe Bidena.

"Moraćemo da vidimo šta će se dogoditi", rekao je predsjednik odgovarajući na novinarsko pitanje tokom konferencije za štampu u Bijeloj kući u srijedu uveče. "Snažno prigovaram zbog glasačkih listića i glasački listići su katastrofa."

Trump je, bez dokaza, više puta iznosio prognoze o masovnim prevarama sa desetinama miliona glasova putem pošte, što je način glasanja koji demokrate ohrabruju zbog pandemije koronavirusa.

"Želimo da se - otarasimo (tih) glasačkih listića", nastavio je predsjednik, objašnjavajući ako se to dogodi "neće biti prenosa (vlasti), iskreno; biće nastavka".

Joe Biden je, nakon što je avion njegove kampanje sletio u Delaware u srijedu uveče, zamoljen da odgovori na Trumpovu primjedbu.

"U kojoj smo zemlji? Izrazit sam", rekao je bivši potpredsjednik. "Rekao sam u kojoj smo zemlji? On govori najiracionalnije stvari... Ne znam šta da kažem."

Najamanje jedan republikanac u Senatu SAD izazio je zabrinutost zbog predsjednikovih izjava.

"Osnova demokratije je miran prelazak vlasti; bez toga postoji Bjelorusija", rekao je senator Mitt Romney preko Twittera. "Svaka naznaka da predsjednik možda neće poštovati ovu ustavnu garanciju je i nezamisliva, i neprihvatljiva."

Romney je bio kandidat za predsjednika ispred Republikanske partije 2012. i jedan je od nekoliko republikanaca koji povremeno osporava Trumpovu retoriku i postupke.

"Nema sumnje da misli tačno ono što je rekao", rekao je kongresmen Adam Schiff, predsjednik Odbora Predstavničkog doma za obavještajne službe, govoreći na MSNBC u vezi sa predsjednikovim komentarom, dodajući da je vrijeme da oni koji služe u Trumpovoj administraciji "podnesu ostavku" u znak protesta.

Jedna od najstarijih grupa za ustavna prava u zemlji takođe se oglasila.

"Mirna predaja vlasti esencijalna je za funkcionisanje demokratije. Ova izjava predsjednika Sjdinjenih Država trebalo bi da zabrine svakog Amerikanca", rekao je David Cole, nacionalni pravni direktor Američke unije za građanske slobode.

Ranije u srijedu, Trump je rekao da misli da će novembarski izbori "završiti na Vrhovnom sudu" i da misli da je "veoma važno da imamo devet sudija".

Predsjednik planira da u subotu objavi svog kandidata za Vrhovni sud kako bi se popunilo mjesto upražnjeno smrću liberalne sudije Ruth Bader Ginsburg, koja je preminula prošlog petka.

Ako Senat potvrdi kandidata za predsjednika prjee izbora, to bi konzervativnom krilu dalo većinu od 6-3 u tom tijelu.

"Ova prevara koju demokrate vuku, to je prevara, prevara će biti pred Vrhovnim sudom Sjedinjenih Država i mislim da imati situaciju 4-4 nije dobra situacija", rekao je Trump.

Predsjednik je više puta izrazio zabrinutost zbog planova niza država, uključujući Californiju, Colorado, Havaje, Nevadu, New Jersey, Oregon, Utah, Vermont i Washington, da automatski pošalju glasačke listiće poštom svim stanovnicima države.

Benjamin Ginsberg​, najviši pravni stručnjak za izbore koji je zastupao četiri republikanska predsednička kandidata, citiran je ovog mjeseca kako govori da Trumpovom prognoziranju prevare sa takvim glasačkim listićima nedostaju dokazi.

"Predsjednikove reči čine da njegova retorika i retorika Republikanske stranke izgledaju manje kao iskrena zabrinutost, a više kao transakciono licemjerje osmišljeno da pruži izbornu prednost", napisao je Ginsberg u ličnom stavu u Washington POstu.

"I dolaze u trenutku kada republikanci, koji pokušavaju da iznose svoje predmete na sudovima, moraju da se suoče sa osnovnom istinom da su četiri decenije posvećene istrage pokazale samo izolovane slučajeve prevara na izborima."

Amerikanci se opraštaju od sutkinje Ruth Bader Ginsburg

The casket of Ruth Bader Ginsburg is brought to the front of the Supreme Court for two days of public viewing in Washington, DC on September 23, 2020.

U Sjedinjenim Državama počelo je trodnevno odavanje posljednje pošte sutkinji Vrhovnog suda Ruth Bader Ginsburg od koje će se, kako se očekuje, oprostiti hiljade Amerikanaca.

Uprkos tome što je zgrada suda zatvorena za javnost zbog pandemije koronavirusa, bivše kolege, porodica, prijatelji i javnost imaće priliku da u srijedu i četvrtak prođu pored kovčega sa posmrtnim ostacima tek druge žene koja je služila u Vrhovnom sudu.

Kovčeg prekriven zastavom unijet je u srijedu ujutro u zgradu Vrhovnog suda, gdje je Ginsburg služila 27 godina. Kovčeg su na stepenicama dočekale desetine njenih bivših stručnih saradnika.

Na privatnoj službi u Vrhovnom sudu, kojoj je prisustvovalo preostalih osam sudija, glavni sudija John Roberts rekao je da Ruth Bader Ginsburg najbolje opisuju riječi "čvrsta, hrabra, borac, pobjednik", ali i "pažljiva, saosjećajna, iskrena".

hief Justice of the US Supreme Court, John Roberts, speaks during a private ceremony for Justice Ruth Bader Ginsburg at the Supreme Court in Washington, DC, on September 23, 2020.
hief Justice of the US Supreme Court, John Roberts, speaks during a private ceremony for Justice Ruth Bader Ginsburg at the Supreme Court in Washington, DC, on September 23, 2020.

“Njen glas u sudnici i u našoj sali za sastanke je bio tih, ali kada je govorila ljudi su slušali", rekao je Roberts.

Poslije privatne službe, kovčeg je premješten na stepenice zgrade, gdje će od Ginsburg do četvrtka uveče moći da se oproste građani.

U petak, posmrtni ostaci Ruth Bader Ginsburg biće položeni u zgradi američkog Kongresa, pod stražom pripadnika američkih oružanih snaga. Ginsburg je prva žena kojoj je ukazana ta čast.

U saopštenju Vrhovnog suda navodi se da će Ginsburg biti sahranjena pored svog supruga Martina naredne sedmice na Nacionalnom groblju u Arlingtonu, gdje je sahranjen i predsjednik John F. Kennedy​, kao i njegova braća Robert i Edward, obojica istaknuti senatori.

A woman wipes away tears as people pay respects to Justice Ruth Bader Ginsburg as she lies in repose in front of the US Supreme Court in Washington, DC on September 23, 2020.
A woman wipes away tears as people pay respects to Justice Ruth Bader Ginsburg as she lies in repose in front of the US Supreme Court in Washington, DC on September 23, 2020.

Ginsburg je preminula prošlog petka od raka pankreasa u 88. godini. Smatrala se ikonom liberala i borbe za jednaka prava žena. Od njene smrti, građani dolaze ispred zgrade Vrhovnog suda, ostavljaju cvijeće i pale svijeće kako bi odali poštu liderki liberalnog bloka u sudu.

Njena smrt dovela je do političke borbe oko popunjavanja upražnjenog mjesta u Vrhovnom sudu, čije odluke utiču na mnoge sfere američkog života.

Predsjednik Donald Trump i republikanci u Senatu najavili su da će imenovati i potvrditi novog sudiju prije predsjedničkih izbora 3. novembra, čime bi učvrstili konzervativnu većinu u Vrhovnom sudu. Predsjednik Trump najavio je da će nasljednika Ginsburg imenovati u subotu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG