Najveći problem u Bosni i Hercegovini (BiH) predstavlja pravosudni sistem i nedostatak institucionalnog odgovora za napredak u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, jedan je od zaključaka izvještaja o provedbi Konvencije Ujedinjenih nacija (UN) protiv korupcije u BiH.
Lejla Ibranović, izvršna direktorica Transparency u BIH, kazala je nadzor nad provođenjem Konvencije u slučaju BiH je dosta zahtjevan zbog složene ustavne i pravne strukture, te obuhvaćanja različitih nivoa vlasti.
Navodi da je teško dati generalnu finalnu ocjenu po pitanju usklađenosti bosanskohercegovačkog sistema sa odredbama Konvencije.
Prema njenim riječima, problem i dalje predstavlja nedostatak efikasnih mehanizama implementacije, što suštinski onemogućava bilo kakav kvalitativni napredak u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije.
Veliki problem Ibranović vidi u pravosudnom sistemu BiH i nedostatku institucionalnog odgovora u brojnim slučajevima korupcije, a naročito na najvišim nivoima vlasti.
Ona kaže da je neophodno jačati mehanizme transparentnosti, odgovornosti i integriteta u pravosudnim isntitucijama.
“Prije svega mislimo na imovinske kartone nosilaca pravosudnih funkcija koji još uvijek nisu dostupni javnosti i ne provjerava se tačnost podataka navedenih u imovinskim kartonima. Također, smatramo da je neophodno unaprijediti procese imenovanja i razrješavanja sudija i tužilaca“, dodaje ona.
Neophodno je, smatra Ibranović, ograničiti ogromna diskreciona tužilačka ovlaštenja i uvesti efikasne nadzore nad njihovim ovlaštenjima za pokretanje i obustavljanje istraga, kao i spriječavanje pojave korupcije u pravosuđu.
Govoreći o korupciji, saradnik TI BiH Nermin Kadribašić istakao je da je i dalje korupcija prisutna pri zapošljavanju, a sukob interesa u javnim nabavkama.
“Sukob interesa kao takav nije adekvatno riješen ni na jednom nivou vlasti u BiH“, kaže on.
Kadribašić navodi da krivično djelo nezakonito bogaćenje koje je prepoznato kao vrlo efikasno krivično djelo u suzbijanju ovakvih djela, nije inkriminisano ni u jednom krivičnom zakonu BiH.
Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), u izvještaju TI BiH prepoznata je kao jedino jedino profesionalno i nezavisno tijelo u borbi protiv korupcije.
Navedeno je i da niži nivoi vlasti imaju nestalna „ad hoc” antikorupcijska tijela koja su neovisna od izvršne vlasti i nemaju specifična znanja u prevenciji korupcije.
U pogledu međunarodne suradnje u borbi protiv korupcije pravni sistem BiH se može smatrati samo djelimično usklađenim, navodi se u izvještaju.
„Mi smo jedno tranzicijsko društvo koje kao i ostale zemlje u regionu usklađuju svoje zakone. To je jedna neprestana borba da se dođe do cilja. Tako da je veoma teško procijeniti do kada bi to usklađivanje moglo trajati“, zaključuje Kadribašić.
