Ekstremizam, i to onaj najgori, nasilni, čije su žrtve potpuno nedužni građani, postao je globalna, svjetska prijetnja sigurnosti i miru, smatraju dvojica kalifornirnijskih analitičara. Oni ističu da bi tehnologija koju koriste kompanije koje stoje iza društvenih mreža i medija trebale i morale aktivnije učestvovati i pomagati bržu razmjenu informacija i podataka sa državnim agencijama i službama koje se bore protiv terorizma, ekstremizma i nasilja. Na nužnost te brže razmjene informacija ukazuju i mnogi evropski zvaničnici nakon nedavnih terorističkih napada u Brusselsu.
U napadima u glavnom gradu Belgije poginulo je više od trideset osoba, a povrijeđeno dvije, stri stotine. Još jednom je pokazano da je Evropa, na pragu terorističkih enklava sa područja sjeverne Afrike i Bliskog istoka, lako ranjiva meta.
Brian Levin, analitičar Centra za analizu mržnje i ekstremizma, podsjeća:
"Područja koju kontrolišu Islamska država, pa čak i al-Qaida, blizu su evropskih granica. Za teroriste koji se, pod njihovim okriljem, obučavaju to su svojevrsni univerziteti terorizma."
Sjedinjene Države su mnogo dalje, na američkom tlu je daleko manje nekadašnjih džihadista.... Međutim, društvene on-line mreže su vrlo razvijene i teroristi, poput militanata pokreta za Islamsku državu, koriste te mreže za promoviranje njihove ideologije i regrutiranje sljedbenika.
Rabin Abraham Cooper, analitičar Centra Simon Wiesenthal, ističe:
"Potrebno je, mislim da je to imperativ, konstantno analizirati nove aplikacije, najnovije načine on-line komuniciranja. Ekstremisti u tom komuniciranju nalaze mnoge načine da dobro prikriju identitet, da zametnu trag."
Na on-line duštvenim mrežama vrlo su česti sadržaji koji veličaju nasilje, ekstremizam, rasizam, etničku i vjersku mržnju i samo je mali korak do momenta kada takozvani usamljeni vukovi, poput braće bombaša na bostonskom maratonu prije tri godine, mogu aktivirarti eksploziv. Ta vrsta podsticaja mogla bi biti umanjena poboljšavanjem saradnje obavještajnih agencija i kompanija preko kojih teku društvene on line mreže, uvjeren je Abraham Cooper:
"Mislim da bi, u najmanju ruku, izvršni menadžeri Apple-a, Samsunga, Facebook-a, Google-a, YouTube-a i Twitter-a trebalo da ponude, ili podstaknu, rješenja kojim se štitila privatnost dobronamjernih i korektnih korisnika društvenih mreža, a lako i efikasno osigurao pristup podacima i informacijama čije pravovremeno razotkrivanje znači razliku između života i smrti u borbi protiv terorista."
Da to nije ni lako ni jednostavno pokazuje slučaj kompanije Apple. Američka vlada bila je prisiljena pokrenuti sudski spor zbog odbijanja izvršnog direktora Apple-a da pomogne da se otljuča iPhone, mobilni telefon jednog od napadača u kalifornijskom San Bernardinu u decembru prošle godine. Stručnjaci Federalnog istražnog biroa uspjeli su, ipak, naći način za pristup memoriji tog telefona. I bez obzira na takav ishod, pitanje tijesne saradnje on-line kompanija i obavještajnih i anti-terorističkih agencija i službi i dalje ostaje vruća tema, koju aktueliziraju i napadi u Brusselsu.
